2023
Ko Ho Fakamoʻuí mo e Kahaʻu ʻi muʻa ʻiate Koé
ʻEpeleli 2023


“Ko Ho Fakamoʻuí mo e Kahaʻu ʻi muʻa ʻiate Koé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2023.

Ko Ho Fakamoʻuí mo e Kahaʻu ʻi muʻa ʻiate Koé

ʻOku ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ke malava ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻi ho kahaʻú ʻi heni pea ʻi he taʻengatá.

ʻĪmisi
finemui

Ko Kalaisi ʻi he Fonualotó, tā ʻe Albin Veselka, fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua

ʻOkú ke ʻi ha taimi fakaʻofoʻofa ʻo e moʻuí. ʻOku ʻi ai hoʻo ngāue fakaako, feohi fakakaungāmeʻa, ngaahi fatongia fakafāmili, mahalo mo ha ngāue, pea pehē ki ha ngaahi ʻekitivitī mo ha ngaahi meʻa fakamānako ke maʻu ho taimí mo hoʻo tokangá.

ʻI he taimi tatau, mahalo te ke fifili ki ho kahaʻú:

Ko e hā ʻoku hanganaki mai maʻaú? Ko e hā ʻokú ke loto ke aʻusiá? Ko e hā hoʻo ngāue ʻe faí? Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo iá? ʻOku faingofua pē ʻeku tali ki he faʻahinga fehuʻi peheé: ʻOku ʻikai ke u ʻilo! ʻOku ʻikai ʻilo pau ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻe holo ʻi he kahaʻú.

Ka ʻoku ou ʻilo ʻoku maʻu ʻi ho kahaʻú ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ke ke ako, tupulaki, mo fakalakalaka ai. ʻOku ou fie vahevahe mo koe ʻa e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi lelei ho kahaʻú ʻi heni mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingamālie kotoa ʻo ho kahaʻu taʻengatá ʻi he moʻui ka hoko maí.

ʻIloʻi Ho Kahaʻu Nāunauʻiá

Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi ho kahaʻú mo e tāpuaki mahuʻinga taʻengata kotoa pē ʻoku malava ia tuʻunga ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne finangalo mo e Tamai Hēvaní ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻa ke ke fili ke hoko ʻo hangē ko Kinauá pea foki ʻo nofo mo Kinaua pea maʻu ʻa e faʻahinga moʻui ʻokú Na ʻi aí.

Ka ne taʻeʻoua ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe mole ʻa e faingamālie nāunauʻia ko ʻení. Ka ne taʻeʻoua Ia, ko e maté ʻa e ngataʻangá. Koeʻuhí ko e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ʻoku hoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté—moʻui ʻo taʻe ngatá—ko ha moʻoni ia ki he taha kotoa, pea ʻoku faingamālie ke maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku feʻungá ʻa e moʻui taʻengatá—moʻui ʻo taʻe ngata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tataki koe ʻe he ngaahi moʻoni taʻefeliliuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he meʻa kotoa pē kuo teuteu ʻe he Fakamoʻuí maʻau he taimí ni pea ʻi ho kahaʻú.

ʻĪmisi
talavou

Manatuʻi Ko Hai Koe

ʻI he meʻa kotoa ʻokú ke fai he taimi ní, ʻoua naʻa teitei ngalo ko hai koe. Ko ha foha pe ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai haʻo tuʻunga malava fakalangi taʻe fakangatangata. Naʻe haʻu ho laumālié ki he māmaní ʻi ha sino fakamatelie. ʻOku hoko fakataha ho laumālié mo e sinó ko ha laumālie moʻui ʻokú ne malava ke aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai mei malava ʻi ha toe founga (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15). Ko ho fatongiá ke tuku ke fakafōtunga ʻe hoʻo hoko ko e fānau moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa e ngaahi fili ʻokú ke fai he taimí ni ki ʻitānití.

ʻĪmisi
toʻu tupu

Maʻu ha Mahino ki he Kahaʻu Ho Laumālié

ʻE faifai pē pea hokosia ʻa e taimi te ke mate aí. ʻE mavahevahe ho sinó mo e laumālié, pea ʻi he tuʻunga ko iá, “ʻoku ʻikai lava ʻe he tangatá ʻo maʻu hono kakato ʻo e fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:34). Kae fakamālō kia Sīsū Kalaisi, te ke toetuʻu. He ʻikai te ke lava ʻo tokoni ki ai—te ke toetuʻu!

ʻE toe fakafoki kakato mai ho sinó, pea he ʻikai ʻaupito ke toe fakamavaheʻi ia mei ho laumālié. Te ke hoko leva ko ha laumālie taʻengata. Ka ʻe taau nai ho laumālié mo e puleʻanga fakasilesitialé? ʻOkú ke fili ʻaki hoʻo fili ʻi he moʻuí ni ke muimui kia Sīsū Kalaisi mo maʻu ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻokú Ne foakí. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá te tau “[fiefia ʻi he] meʻa ʻoku [tau] loto ke [tau] maʻú.” Ko e meʻa fakamamahí, ʻe ʻi ai ha niʻihi he ʻikai “loto ke fiefia ʻi he meʻa naʻa nau mei lava pē ʻo maʻú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:32; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e hā ʻokú ke loto ke maʻu mo fiefia aí? Te ke maʻu nai ʻa e nonga mo e fiefia ʻoku maʻu mei he fekumi fakamātoato mo muimui kia Sīsū Kalaisí? Te ke fiefia nai ʻi he ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá pea “ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofa [ko iá]”? (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:33). Kapau ko hoʻo talí ko e “ʻIo!” te ke fiemaʻu ke tali ʻa e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení mo e ngaahi meʻaʻofa kehe kuo foaki loto-hōifua ʻe Sīsū Kalaisi kiate koe pea mo kinautolu kotoa te nau maʻu iá.

ʻĪmisi
toʻu tupu

Fekumi ki he Tāpuaki ʻo e Fakatomalá

ʻI he moʻuí ni, ʻe ʻi ai e taimi te ke tō ai ki he ʻahiʻahí mo e angahalá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku foaki atu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ʻa e malava ke liliú. ʻOku ui ia ko e fakatomalá. ʻOku loto ʻa Sētane ke mou lau ʻa e fakatomalá ko ha meʻa kovi ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai pea manavahē naʻa ʻoku ʻikai ha founga ke toe foki ai mei he angahalá. ʻOku ʻikai ke moʻoni ʻeni.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha founga ke toe foki ai. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e halá. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe ʻikai lava ke Ne tokoniʻi ai koe. ʻOkú Ne mateuteu pea mafao mai hono toʻukupú mo loto-hōifua ke fakamoʻui, fakamaʻa, fakahaohaoaʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi koe. ʻI hoʻo tafoki ki he Fakamoʻuí peá ke fai e ngaahi meʻa ke fakatomalá, te ke ongoʻi ai ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻofa ʻiate koé. Te Ne fakamolemoleʻi koe pea liliu ho lotó. Fakamālō kia Sīsū Kalaisi, te ke lava ʻo fai lelei ange pea toe lelei ange ʻi he ʻaho takitaha!

ʻĪmisi
toʻu tupu

Maʻu ʻa e Mālohi ke Kātaki ki he Ngataʻangá

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi te ke aʻusia ai ʻa e mamahí mo e faingataʻaʻiá. ʻI he ngaahi momeniti faingataʻa ko ʻení, ʻe lava ke fakamālohia koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke kātaki ki he ngataʻangá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.

Naʻe toʻo loto-hōifua ʻe Sīsū kiate Ia ʻa e kotoa hoʻo ngaahi angahalá mo e mamahí pea kātekina kotoa hoʻo mamahí mo e faingataʻaʻiá. ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe ʻikai ko ha taha loto-foʻi Ia. Naʻá Ne faingataʻaʻia lahi koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate koe! (vakai, 1 Nīfai 19:9–10). Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí, pea hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté pea hoko ko e fuofua [tokotaha] ke toetuʻú.

Koeʻuhí naʻe kātaki ʻa e Fakamoʻuí ki he ngataʻangá, ʻokú Ne maʻu ai ʻa e mālohi ke fakamālohia koe. Naʻá Ne folofola, “Sio kiate au, pea kātaki ki he ngataʻangá, pea te mou moʻui; he ko ia ia ʻokú ne kātaki ki he ngataʻangá te u foaki kiate ia ʻa e moʻui taʻengatá” (3 Nīfai 15:9).

ʻĪmisi
kau talavou

Sio ki Ho Fakamoʻuí

ʻOku ou fakatuʻamelie ki ho kahaʻú. ʻOku lahi fau e meʻa ke ke ʻamanaki atu ki aí! ʻI hoʻo haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻi he tuí, te ke lava ʻo aʻu ki ho kahaʻú ʻi he loto-falala.

ʻI ha taimi ʻi he kahaʻú, te ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí ke fakamaauʻi koe. ʻI he momeniti ko iá, te ke ongoʻi fonu ʻi he fiefia ke ʻi Hono ʻao māʻoniʻoní. Te ke fāifeinga ke maʻu ha ngaahi lea ke fakamālō ʻaki kiate Ia koeʻuhí ko ʻEne ʻofa taʻefakangatangata, haohaoá mo e feilaulau fakaleleí, ʻa ia ʻoku malava ai ke ke nofo mo Ia mo hoʻo fāmilí ʻo taʻengatá.

Ko Sīsū Kalaisi ho Fakamoʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke sio kiate Ia pea ʻai Ia ke hoko ko e uho hoʻo moʻuí. Te Ne ʻomi kiate koe ha ʻuhinga mo ha ʻamanaki lelei pea ʻai ke malava ʻa e meʻa ʻoku taʻemalavá kiate koe. ʻI Heʻene ʻi ho tafaʻakí, ʻe malava ke ke aʻusia ha ngaahi lavameʻa mo ha ngaahi aʻusia fakaofo ʻoku ʻikai ke ke faʻa lava ʻo fakakaukau ki ai he taimí ni.

Koeʻuhí ko Ia, ʻoku ʻi muʻa ʻiate koe ha kahaʻu fakaʻofoʻofa mo fakafiefia, ʻi he maama ko ʻení mo e maama kahaʻú fakatouʻosi!

Paaki