2023
ʻI he Taimi ‘Okú ke Ongoʻi Vaivai Aí
ʻEpeleli 2023


“ʻI he Taimi ʻOkú ke Ongoʻi Vaivai Aí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2023.

ʻI he Taimi ʻOkú ke Ongoʻi Vaivai

ʻE lava fēfē ke liliu hotau vaivaí ke hoko ko ha mālohingá?

ʻĪmisi
ko e finemui mo ha kato ʻoku fakapulou ʻi hono ʻulú

Ngaahi tā fakatātā ʻa Corey Egbert

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi vaivai—hangē ko ʻení, ʻoku ou faʻa hohaʻa he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻí. ʻOku ou faʻa fakafehoanaki foki au ki he niʻihi kehé. Fēfē nai koe? ʻOku ʻi ai haʻo ngaahi vaivai? Mahalo pē ʻokú ke fefaʻuhi mo e ilifiá pe ʻahiʻahí. Mahalo ʻoku ʻi ai haʻo vaivai fakatuʻasino ʻokú ne fakatupu haʻo mamahiʻia pe faingataʻaʻia. Mahalo ko ho vaivaí ko ha feinga ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, pe ko hoʻo loto ke ʻita ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuo hoko kiate koé. ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi vaivai.

Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ha ngaahi vaivai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá. Naʻe tohi ʻe Paula naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí kiate ia ha “tolounua ʻi he kakanó” (2 Kolinitō12:7) ke ʻoua naʻá ne hikisia. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā, ka ko ha faʻahinga vaivai ia. Naʻe ʻikai ke kole pē ʻa Paula ki he ʻEikí ka naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ke toʻo ʻa e vaivai ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ne tautapa tuʻo taha pē. Naʻá ne tautapa tuʻo tolu ki he ʻEikí ke toʻo hono vaivaí (vakai, 2 Kolinitō 12:8).

Mahalo kuó ke ongoʻi pehē. Mahalo pē kuó ke kole tuʻo lahi ki he ʻEikí ke toʻo haʻo tolounua fakakakano. Ka naʻe ʻikai toʻo ʻe he ʻEikí ʻa e vaivai ʻo Paulá. Neongo naʻe tautapa maʻu pē ʻa Paula ke toʻo ia, ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí” (2 Kolinitō 12:9).

Fakakaukau ki he fakamatala ko iá. ʻOku moʻoni nai ia? ʻE lava nai ʻe he mālohi ʻo Kalaisí ʻo totongi huhuʻi moʻoni hotau vaivaí? He ko hono moʻoní, naʻá Ne fili ha talavou naʻe tupu hake ʻi ha tamai faiangahala ʻo hoko ko ʻĒpalahame, ko e tamai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi. Pea naʻá Ne fili ha pōpula ko Siosefa ke taʻofi e fiekaia ʻi ʻIsipité pea fili mo ha Siosefa ʻe taha, ko ha talavou taʻu 14 taʻe ako, ke fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí. Naʻá ne talaange foki kia Kitione ke fakasiʻisiʻi ʻene kau taú ki he 300 ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Kitione mo ha kau tau tokolahi, pea naʻá ne tokoniʻi ha uitou muli ko Lute ke ne kamataʻi ha hako fakaʻeiʻeiki.

ʻE lava nai ʻe he mālohi ʻo Kalaisí ʻo liliu moʻoni hotau vaivaí ko ha mālohí?

Naʻe lava toko taha pē ʻa ʻIlaisiā ʻo ikunaʻi ha kau taulaʻeiki ʻe toko 400 tupu ʻa Peali. ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa Selemaia ʻe he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Selemaia, “ʻOku ʻikai te u faʻa lea: he ko e tamasiʻi au” (Selemaia 1:6). Ka naʻá ne hoko ko ha palōfita ʻi ha taʻu nai ʻe 40. Pea naʻe ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha kiʻi taʻahine Siu paea naʻe ui ko ʻĒseta ke fakahaofi ha puleʻanga kakato. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahoko moʻoni ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana lahi ʻo fakafou ʻi hotau vaivaí!

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Manatuʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí.” ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi vaivai ai koeʻuhí ko hoʻo tolounua fakaekakanó, manatuʻi ʻe lava pea ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá koe, mo ho vaivaí mo e kotoá, ki Heʻene ngaahi taumuʻá.

Naʻe toki ʻalu haku kaungāmeʻa ki he temipalé. Lolotonga ʻene tatali ʻi he ʻapisiasí, naʻá ne fakatokangaʻi ha tangata toulekeleka ʻokú ne tā e ʻōkaní. Naʻá ne saiʻia ʻi he lelei ʻo ʻene taá—pea toe ongoʻi lahi ange ʻi he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai haʻane tohi hivá. Naʻá ne tā ha ngaahi hiva ʻo hangē ne ʻikai ha fehalaākí. Naʻá ne talamai, “Naʻá ku toki ʻilo kimui naʻe kui ʻa e tangatá ni. Naʻá ne faitāpuekina au ʻi hono ueʻi au ʻe heʻene moʻui fakatāpuí.”

ʻOku maʻongoʻonga ange ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha faʻahinga vaivai te tau ala fefaʻuhi mo ia. Mahalo ko e taimi ʻoku tau ongoʻi vaivai aí, ko ha fakaʻilonga ia ʻe vavé ni pē ha ngāue ʻa e mālohi ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí kapau te tau fakaafeʻi Ia.

Ko e konga mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, pe ko Hono mālohi fakaiviá. ‘Okú Ne “tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi, fakahoko pea hoko ʻo lelei ange ‘i ha ngaahi founga he ‘ikai te tau lava ‘o ‘iloʻi pe fakahoko ‘i hotau ivi fakangatangata fakamatelié.”1

ʻOku fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa e ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea ke fakamālohia foki kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi vaivai aí. ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa he ʻikai ke ta lava ʻo fai—ʻaki hota ivi fakangatangatá—ka te ta lava ʻi he mālohi fakaivia ʻo Kalaisí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Molonai: “Kuó ke tui faivelenga; ko ia, ʻe fakamaʻa ho ngaahi kofú. Pea ko e meʻa ʻi hoʻo ʻiloʻi ho vaivaí, ko ia ʻe ngaohi koe ke ke mālohi, ʻo aʻu ki hoʻo nofo hifo ʻi he potu kuó u teuteu ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻeku Tamaí” (ʻEta 12:36–37).

Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai fakahā ʻe he ʻEikí kia Molonai, “Te ke mālohi ʻi he moʻuí ni.” ʻI he tuʻunga ʻo Molonaí, ko hono ʻai ke mālohi kakató ʻoku hoko mai ia ʻi he moʻui ka hokó. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, maʻatautolu takitaha ʻi he moʻui fakamatelié, “ʻoku fakatatali ʻa e haohaoá.” ʻE lava ke toki hoko kakato mai ia ʻi he hili pē ʻa e Toetuʻú pea fakafou ʻi he ʻEikí pē.”2

Hili hono maʻu e pōpoaki ko ʻení mei he ʻEikí, naʻe faleʻi ʻe Molonai ʻa e kau laukonga ʻo onopōní ki he founga ke nofo maʻu ai ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinaua mo nofoʻia ʻiate kimoutolu ʻo taʻengatá” (ʻEta 12:41).

ʻĪmisi
finemui

ʻI heʻetau fekumi kia Sīsuú, te tau ongoʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe Hono mālohi fakaiviá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi vaivai aí, ʻe lava ke hoko ia ko e founga ʻa e ʻEikí ki hono fakaafeʻi koe ke ke maʻu Hono iví mo e mālohí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2004 (Ensign pe Liahona, 2004, 77).

  2. Russell M. Nelson, konifelenisi lahi ʻOkatopa 1995 (Ensign, Nov. 1995, 88).

Paaki