2023
’Ia riro ’ei pāhonora’a i te pure a vetahi ’ē
Tiurai 2023


« ’Ia riro ’ei pāhonora’a i te pure a vetahi ’ē », Nō te pūai o te feiā ’āpī, Tiurai 2023.

Mai, pe’e mai

Te ’Ohipa 3.

’Ia riro ’ei pāhonora’a i te pure a vetahi ’ē

Te pe’era’a i te mau fa’aurura’a, e tauturu ia tātou ’ia fa’atupu i te hō’ē ta’a-’ē-ra’a.

Hōho’a
’Ua fa’aora Petero ’e o Ioane i te hō’ē ta’ata i te hiero

Mai tā’u i hōro’a ia ’oe na, nā Walter Rane

’Ua fa’aora Petero ’e o Ioane i te hō’ē ta’ata i te hiero.

Tē mana’o nei paha ’outou ē, ’aita tā ’outou e ’ohipa nō te hōro’a atu. Terā rā, tē vai nei tō ’outou fa’aro’o ia Iesu Mesia, ’e ’ua nava’i tō ’outou fa’aro’o iāna nō te arata’i atu i te tahi mau ’ohipa fa’ahiahia roa.

I muri noa mai i te pohera’a ’e te ti’afa’ahoura’a o Iesu Mesia, ’ua haere Petero rāua o Ioane i te hiero, tei reira te hō’ē ta’ata ’aita e nehenehe e haere e parahi ra i rāpae ’e ’ua ani ia rāua i te ō.

’Ua parau atu ra Petero, « aita ā’u e ’ario ’e te ’auro, e tā’u rā e vai nei ’o tā’u ïa e hōro’a atu nā ’oe : ’a ti’a ’oe i ni’a, ’a haere i te i’oa o Iesu Mesia i Nazareta ra » (hi’o Te ’Ohipa 3:6 ; tu’uhia te ha’apāpūra’a).

’Ua fa’ati’a mai Petero i taua ta’ata ra i ni’a i tōna ’āvae. Nō te taime mātāmua i roto i tōna orara’a, ’ua nehenehe i taua ta’ata ra e ti’a mai. ’Ua haere ’oia ’e ’ua ’ou’au’a ho’i i te ’oa’oa. Nā te fa’aro’o o Petero i te Mesia i hōro’a iāna i te itoito ’ia fa’aora i te ta’ata, nā roto i te mana o te autahu’ara’a.

Terā rā, ’ia vai parauti’a noa E’ita paha ’outou e fa’aora i te ma’i pae tino o te mau ta’ata ato’a i te mau taime ato’a. E nehenehe rā tō ’outou fa’aro’o e tauturu nā roto i te tahi atu ā mau rāve’a. Mai ia Petero, te mea tā ’outou e vai ra, e nehenehe ’outou e hōro’a.

Hōho’a
feiā ’āpī tamāroa

Hōho’a nā Getty Images

Fa’atupu i te hō’ē ta’a-’ē-ra’a

’Ua pure ānei ’outou ’ia iti mai tō outou vai-’ōtahi-ra’a ? ’Aore rā, ’ia riro mai te hō’ē ta’ata ’ei hoa nō ’outou ?

’Ua fa’a’ite mai ānei te hō’ē ta’ata iāna, ’ua niuniu mai ’aore rā ’ua hāpono mai i te hō’ē poro’i i taua taime ra ? ’Ua nehenehe paha ia rātou ’ia pe’e i te hō’ē fa’aurura’a ’e ’ia tāmata i te ha’amaita’i atu ā, mai ia ’outou ato’a. Te mea noa tā rātou i rave, ’o te fa’a’ohipara’a ma te ha’apa’o maita’i i tō rātou taime, tō rātou ma’a itoito ri’i ’e te tahi ma’a hāmani maita’i—’oia ho’i, te mau mea tā rātou e mau ra. ’Outou ato’a, e nehenehe ’outou e vaiiho i tō ’outou fa’aro’o ’ia tūra’i ia ’outou ’ia ’ohipa mai te au i te mau fa’aurura’a.

’Ua ha’api’i Elder Ronald A. Rasband nō te pupu nō te Tino ’Ahuru ma Piti ’āpōsetolo : « E hōpoi’a mo’a tā tātou nō te ha’api’i i te ’ite te mana o [te Vārua Maita’i] i roto i tō tātou orara’a ’e ’ia pāhono ato’a atu ».1

’Aita ’outou e ’ite tāmau noa i te taime ’aore rā ’ua fa’atupu ānei ’outou i te hō’ē ta’a-’ē-ra’a i roto i te mahana o te hō’ē ta’ata, nō reira e mea fifi ’ia ’ite i te fā ’ia pe’e i te mau fa’aurura’a.

Teie rā, ’a tāmata i te tāvini—’ia rave i te mea e mara’a ia ’outou—e fa’atupu te reira ia ’outou te ’oa’oa ’e te fa’aotira’a, noa atu ā ’aita ’outou e ’ite ra i te mau taime ato’a i te mau hope’ara’a. ’A fa’aro’o ai ’outou i te mau muhumuhura’a, e tauturu te Vārua Maita’i ia ’outou ’ia ha’api’i mai e nāhea ’ia tāvini ia vetahi ’ē, noa atu e tārena ’ohipa rahi tā ’outou. Mai tā Elder Jeffrey R. Holland nō te pupu nō te Tino ’Ahuru ma Piti ’āpōsetolo i ha’api’i : « E pāhonohia te mau pure… te rahira’a o te taime… nā te Atua e fa’a’ohipa nei i te tahi atu ā mau ta’ata. Nō reira, tē pure nei au ’ia fa’a’ohipa ’oia ia tātou. Tē pure nei au ’ia riro tātou ’ei pāhonora’a i te mau pure a te ta’ata ».2

’Oa’oara’a nō te mau ta’ata ato’a

Nā roto i te ravera’a i te maita’i, e nehenehe ’outou e riro ’ei pāhonora’a i te mau pure a vetahi ē ’e’ ia fāri’i i te ’oa’oa i ni’a i te ’ē’a—’e i roto i te mau tau mure ’ore. Mai tā Elder Rasband i ha’api’i : « E tae mai te ’oa’oa ’ei hau i roto i te ’ati ’aore rā, i te ’ā’au māuiui. E hōro’a mai te reira i te tāmāhanahanara’a ’e te itoito, e fa’a’ite i te parau mau o te ’evanelia, ’e e fa’a’ā’ano te reira i tō tātou here nō te Fatu ’e nō te mau tamari’i ato’a a te Atua ».3 E nehenehe e parau ē, e riro ato’a mai ’outou mai te Mesia ra te huru.

’A hōro’a noa i te mea e nehenehe ia ’outou, e ha’amata ma te taime iti ’e te ha’apa’ora’a.

I te tahi taime, ’o ’outou tei hina’aro i te tahi tauturu hau atu. ’Ī’ō nei ato’a, e hāpono atu te hō’ē Metua here i te ao ra i te mau fa’aurura’a ia vetahi ’ē. E nehenehe rātou e ’ite mai i te ’oa’oa i te rirora’a ’ei pāhonora’a i tā ’outou mau pure, mai ia ’outou e nehenehe ato’a e riro ’ei pāhonora’a nō tā rātou. Te aura’a, e rave rahi miria pāhonora’a e nehenehe e pāhono, ’e i muri iho e nehenehe e riro te haerera’a nā ni’a te ’ē’ati’a, ’ia parau atu ’ia ora na.

Nene’i