2023
Ngaahi Founga ʻe 4 ke Fakamālohia Ai Hoʻo Fāmilí
Sepitema 2023


“Ngaahi Founga ʻe 4 ke Fakamālohia Ai Hoʻo Fāmilí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻOkatopa 2023.

Ngaahi Founga ʻe 4 ke Fakamālohia Ai Hoʻo Fāmilí

Te ke lava ʻo fakamālohia hoʻo fāmilí ke mou aʻusia ʻa e lelei taha ʻe ala lavá ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Neongo ai pe ko e hā ʻa e tuʻunga mālohi hoʻo fāmilí, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi maʻu pē ha mālohi ʻoku lahi angé. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku hangē ʻoku hokohoko mai pē ʻa e ngaahi faingataʻá ki he fāmilí. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi fāmilí ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he filí ke veuki ʻaki ʻa e moʻui fakafāmilí, kuo pau ke ne feinga ke fakahoko ia.

Neongo ʻoku ʻikai ha fāmili ʻe haohaoa, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha fāmili kehe: ko koe! Pea ʻokú ke maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke kau mo koe. Kuo akoʻi ʻe he kau pālofitá mo e kau ʻaposetoló, “Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí, ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe lava ke fakamālohia mo ʻomi ai ʻe he ongoongolelei ʻa e ʻEikí ha fiefia ki hoʻo fāmilí:

  • ʻE lava ke silaʻi ʻa e ngaahi fāmili ki hono kotoa ʻo ʻitānití.

  • ʻE lava ke fiefia ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he feohi fakatahá, fetokoniʻakí, mo aʻusia ʻa e ongoʻi ʻoku tali kinautolu ʻi he fāmilí pea mo e ongoʻi ʻa honau tuʻunga fakalangí.

  • ʻE lava ke fakafalala ʻa e ngaahi fāmilí ki he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fetaʻemahinoʻakí, fakakikihí, mo e ngaahi faingataʻá ʻo fakafou ʻi he fakatomalá, faʻa fakamolemolé, mo e tuí.

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe fā te ke lava ai ʻo fakamālohia hoʻo fāmilí ʻaki hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí:

ʻĪmisi
kakai ʻoku lotu

Ngaahi tā fakatātā ʻa Lai T. Sheng

1 Poupouʻi ʻa e Lotú

ʻOku mālohi ange ʻa e fāmilí ʻi he taimi ʻoku nau lotu fakataha aí. ʻE lava ke tāpuekina ʻe he lotú hoʻo fāmilí ʻaki ʻa e melinó, ʻofá, mo e uouangatahá. Kapau ʻoku ʻikai ko ha tōʻonga moʻui ʻa e lotú ʻi hoʻo fāmilí, lotua ke ke ʻiloʻi ʻa e founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi hoʻo fāmilí ke nau lotu fakataha. Mateuteu ke ngāueʻi ʻa e ngaahi tali te ke maʻú.

2 ʻAlu Fakataha ki he Lotú

ʻOku tau ako ʻi he lotú ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau toʻo foki ʻa e sākalamēnití mo fuakava mo e ʻOtuá ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu ai pē kiate Ia (vakai, Mōsaia 18:8–10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

ʻOku tokoni ʻa e maʻulotu fakafāmilí ke ʻomi ʻa e taha kotoa ke nau fevāofiʻaki pea nau ofi ange ai ki he ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ʻa e tukupā ke ʻalu ʻi he uike takitaha, ka ʻe faitāpuekina ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi feingá. Kapau ʻoku fili hoʻo fāmilí ke ʻoua te nau ʻalu mo koe ki he lotú, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻe fakamālohia koe ʻe hoʻo maʻulotú mo tokoni atu ke ke maʻu ha ngaahi founga kehe ke fakamālohia ai hoʻo fāmilí.

ʻĪmisi
falelotu

3 ʻOfa mo Ngāue Tokoni

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú” (Sione 15:12). Talaange ki hoʻo fāmilí ʻa e lahi hoʻo ʻofa ʻiate kinautolú—neongo kapau ʻokú ke ʻosi ʻiloʻi pau kuo nau ʻosi ʻilo. ʻOku hanga ʻe hoʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki hoʻo fāmilí ʻi he leá mo e ngāué ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki hoʻomou ʻapí.

Ko hono tokoniʻi ko ia ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ko ha founga mahuʻinga ia ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofá. Pea ʻoku ʻomi foki ʻe hono tokoniʻi fakataha ʻo e niʻihi kehé ha toe vāofi ange ki homou fāmilí pea pehē ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fokotuʻutuʻu ha ngāue tokoni lahi. ʻE lava pē ke faingofua ʻa e ngāue tokoní, hangē ko hono teuteuʻi ha meʻatokoni ʻoku saiʻia taha ai ʻa e kaungāʻapí. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue tokoni fakafāmilí ha fiefia koeʻuhí, hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he folofolá, “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

ʻĪmisi
taʻahine ʻoku fāʻofua mo e kui fefiné

4 Moʻui ʻAki ʻa e Ongoongoleleí

ʻOku tokolahi ha ngaahi fāmili ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi mēmipa ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí pe kuo nau fili ke taʻofi ʻenau ʻalu ki he lotú. Kapau he ʻikai ke tokoni ʻa e fāmilí, ʻe lava pē ke faingataʻa ʻa e ʻalu ki he lotú. Kapau ʻoku ʻi ha tūkunga tatau hoʻo fāmilí, manatuʻi te ke kei lava pē ʻo hoko ko ha tākiekina lelei ʻi hoʻo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Tuku ke sio hoʻo fāmilí ʻokú ke moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí. ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku nau siofi ai ʻa e meʻa ʻokú ke lea ʻaki mo faí. ʻE ʻomi heni ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki hoʻo fāmilí. Tatau ai pē pe ko e hā hoʻo tūkunga fakafāmilí, ʻe lava ʻe hoʻo feinga maʻu pē ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻo fakaava ʻa e matapā ki he Laumālié ke ne tataki, tākiekina, mo langaki hake hoʻo fāmilí mo tokoniʻi kinautolu ke nau toe ofi ange ki he Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.

Paaki