2023
Ngaahi Lēsoni ʻe Tolu mei he Taʻu Hongofulu Tupu ʻa Siosefa Sāmitá
Sepitema 2023


“Ngaahi Lēsoni ʻe Tolu mei he Taʻu Hongofulu Tupu ʻa Siosefa Sāmitá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2023.

Ngaahi Lēsoni ʻe Tolu mei he Taʻu Hongofulu Tupu ʻa Siosefa Sāmitá

Vakai ki he meʻa te ke lava ʻo ako mei he ngaahi aʻusia ʻa e Palōfitá ʻi he taʻu ʻe 200 kuohilí.

ʻĪmisi
talavou

Kuó ke ongoʻi nai hangē ʻoku faingataʻa ke fehokotaki mo e kakai ʻi he kuohilí? Naʻa nau moʻui ʻi he fuoloá—te nau lava nai ʻo akoʻi moʻoni atu ha meʻa fekauʻaki mo hoʻo moʻuí? ʻIo! Ko ha sīpinga lelei ʻa Siosefa Sāmita. ʻI he hokosia hono taʻu 18, naʻá ne ako ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo e maʻu ha ngaahi tali ki he lotú mo ʻene vā fetuʻutaki mo ʻene Tamai Hēvaní. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi lēsoni ko iá ʻi he kuongá ni.

Lēsoni #1: Taimi ʻe niʻihi ʻe kiʻi fuoloa pea maʻu ha ngaahi tali.

ʻOku ʻikai ke faʻa maʻu vave maʻu pē ʻa e ngaahi tali ki ha lotu. ʻOku ʻikai faingofua ʻa e tatalí—tautautefito ki he taimi ʻoku maʻu ai ha ngaahi tali vave ʻi he ʻinitanetí ki he meimei fehuʻi kotoa pē.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fuʻu fuoloa ki he ʻOtuá ke tali mai hoʻo lotú, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. Naʻe taʻu 12 ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne kamata fakakaukau ai ki he “mahuʻinga ʻo e ngaahi hohaʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tuʻunga [hono] laumālie taʻe-faʻa-maté.”1 Naʻá ne fāinga mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻene tuʻunga moʻui taau fakataautahá mo e angahala ʻo e māmaní ʻi he taʻu ʻe ua hono hokó. Naʻe taʻu ʻe ua ʻene fakalaulauloto, ako ʻa e folofolá, mo fekumi ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá pea toki hā ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi kiate ia ʻi he Vao ʻAkau Tapú.

ʻOku tatau tofu pē mo kitautolu. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻatau fehuʻí, mahalo naʻa ʻosi ha ngaahi ʻaho, māhina, pe taʻu pea tau toki maʻu ha tali. Ka ʻoku SAI pē ia. Ko e ngāue ʻoku tau fai lolotonga ʻetau tatalí, ʻoku mahuʻinga. Manatuʻi ʻa e meʻa ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo pau ke fafangaʻi pea mo pau ke tau tatali ke matuʻotuʻa [ʻa e tengá].”2

ʻĪmisi
Ko hono lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻipiseli ʻa Sēmisí

Lēsoni #2: ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki hotau hingoá.

Kimuʻa pea taʻu 18 ʻa Siosefá, naʻe ʻaʻahi mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e ʻāngelo ko Molonaí kiate ia. ʻOku fakaofo moʻoni ia! Pea naʻe ʻiloʻi kotoa ʻe he niʻihi fakalangi ko ʻení ʻa e hingoa ʻo Siosefá. Naʻa nau ʻiloʻi fakatāutaha ia!

ʻOku ʻafioʻi fakataautaha foki koe ʻe he ʻOtuá. Ko ʻEne fānau koe pea ʻokú Ne ʻafioʻi ho hingoá. Naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo ʻEne ngaahi fakatupú: “ʻOku malaua ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate au, he ʻoku ʻaʻaku ʻa kinautolu peá u ʻiloʻi ʻa kinautolu” (Mōsese 1:35).

Ko e konga ʻo e ʻuhinga naʻe falala ai ʻa Siosefa ke fai e meʻa naʻe kole ange ke ne faí ko e mahino kiate ia ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne ʻiloʻi fakatāutaha ia.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú

Lēsoni #3: ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku tau fakaʻatā ai kitautolu ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie.

Ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻaiʻai tefito ʻa Siosefa ke ʻalu ki he Vaoʻakau Tapú ko ʻene fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá. Ko e ʻuhinga tatau pē ia naʻá ne lotu ai he pō ko ia naʻe hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kiate iá: “ke fakamolemoleʻi ʻa [ʻene] ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaakí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29). ʻOku akoʻi mai heni kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻe ua:

ʻUluakí, kapau kuo tau fai ha ngaahi fehalaaki, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau taau ke lotu. Naʻe fakahoko ʻe Siosefa ha “ngaahi angahala mo ha ngaahi fehalaaki,” ka naʻá ne kei ʻilo ʻe lava ke ne lotu mo maʻu ha fakamolemole.

Ko hono uá, ʻi heʻetaufakatomalá, te tau lava ʻo ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié. Hangē ko ia kuo fakamatalaʻi mai ʻe ʻEletā ʻIoke Kiepingeti ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻOku tupulaki e loto-falala fakalaumālié ʻi hoʻo fakatomala loto-fiemālie mo fiefia ʻi he taimi pē ko iá.”3

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku tau fakaava ai e ngaahi matapā ʻo e langí. “ʻOku tau fili ke tupulaki fakalaumālie mo fiefia—ʻa e fiefia ʻo e huhuʻi ʻiate Iá.”4

Ko ia kapau ʻokú ke fie fakatomala ʻi ha meʻa; fai ia! ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻomi ha nonga kiate koe mo tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo hangē ko e Fakamouí, ka te ne tokoniʻi foki koe ke ke ongoʻi mālohi ange e Laumālié mo maʻu ha ngaahi tali ki he ngaahi lotú.

Neongo naʻe moʻui ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi kuo fuoloa atu, ka ko e ngaahi lēsoni naʻá ne ako ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú, ʻe lava ke ne kei tokoniʻi kitautolu he kuongá ni. Ko ha toe ʻuhinga ia ʻe taha ke houngaʻia ai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Paaki