2023
Ko ha Taimi ke Faiva
Sepitema 2023


“Ko ha Taimi ke Faiva,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2023.

Ko ha Taimi ke Faiva

Naʻe maʻu ʻe he toʻu tupu ko ʻení ha fiefia ʻi hono ikunaʻi e ilifiá mo vahevahe honau ngaahi talēnití mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
talavou mo ha finemui ʻokú na faiva

Faitaaʻi ʻe Cristy Powell

ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku faitatau ai e ongo taʻu hongofulu mā fā ko Emoʻonahe Y. mo Siakisi C: ʻokú na fakatou fakahoko ha ngaahi faiva ʻi ha polokalama konifelenisi KFT kehekehe ʻi Polovo, ʻIutā.

Naʻe ʻikai faingofua kiate kinaua ʻa e faiva tokotaha ʻi muʻa ʻi ha toʻu tupu ʻe lauafe. Ka ʻi heʻena feinga ke fakatupulaki mo vahevahe ʻena ngaahi talēnití, naʻá na maʻu ha fakahā pea na lava ʻo tupulaki ʻi ha ngaahi founga ne tokoniʻi ai kinautolu ke na “hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí pea ngaohi [kinaua], kakai kehé, mo e māmaní foki ke toe lelei ange” (Fakalakalaka Fakataautahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Toʻu Tupú [2019], 1).

Faiva ʻaki e Tiupi Fuopotopotó mo Emo’onahe

Naʻe fili ʻe Emoʻonahe (eh-moh-oh-nah) ke vahevahe ʻene talēniti faivá ʻaki e tiupi fuopotopotó, ʻa ia ko ha konga ʻo ʻene tukufakaholo ʻi he Kakai Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká. Naʻá ne pehē, “Naʻe talamai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻalu ki he KFT kimuʻa ʻiate au, naʻa nau fai ʻa e fakaʻaliʻali talēnití pea ʻoku totonu ke u fakaʻaliʻali ai.”

Naʻá ku kiʻi manavasiʻi, ko ia ai, naʻá ku feinga ke ʻoua te u tokanga ki he kau mamatá.” Ka naʻe matuʻaki faingataʻa ʻaupito! Naʻá ne pehē, “Naʻe lava ke u fanongo ki he fiefia vale ʻa e taha kotoa. Naʻa nau fuʻu leʻo lahi pea ʻikai ke u lava ʻo fanongo lelei ki he hivá, pea faingataʻa ke u faiva fakatatau ki he fasí!”

Naʻe ngāue mālohi ʻaupito ʻa Emoʻonahe ke sai ʻi he faiva ʻaki e tiupi fuopotopotó. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ako ʻi ha taimi lōloa ke u poto lelei ai ʻi he faivá.” Ka ko e lahi ange ʻene akoakó, ko e lahi ange ia ʻene ako kau kiate iá.

ʻĪmisi
ʻū tā ʻo ha finemui ʻokú ne fai ha faiva ʻo e Kakai Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká

Tokotaha Talanoa Talēnitiʻia

Ko e faiva ʻaki e tiupi fuopotopotó ko ha founga ia hono fai ʻo ha talanoa fakataautahá. ʻOku pehē ʻe Emoʻonahe, “ʻOkú ke kamata ʻaki ha tiupi fuopotopoto ʻe taha ʻokú ne fakafofongaʻi hoʻo kamataʻangá, pea ke hokohoko atu ʻo tānaki ha toe ngaahi tiupi fuopotopoto ke fakahaaʻi ha ngaahi meʻa lahi ange fekauʻaki mo hoʻo moʻuí. ʻI heʻeku faivá, te ke lava ʻo fakatokangaʻi ha pepe, ko ha ʻīkale, mo ha kaupoe. ʻI he taimi ʻoku ou talanoa ai kau kiate aú, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou fai ʻa e talanoa ʻo kinautolu kuó u ako mei ai mo ha ngaahi aʻusia ne u maʻu.”

Ko Emoʻonahe mei he faʻahinga Seiení mo e Alapahoe ʻo ʻOkalahomá, pea ʻoku toe Foti Peki Siu foki mo ʻAsinapoini. ʻOkú ne pehē, “ne u faʻa ongoʻi makehe mei he niʻihi kehé,” pea taimi ʻe niʻihi “naʻá ne ʻai ke u taʻelata.” Ka ʻoku fakafiefiaʻi ʻe he faiva ʻaki e tiupi fuopotopotó ʻa e tuʻunga fakafoʻituituí. Naʻá ne pehē ʻoku faʻu ʻe he tokotaha faiva takitaha ʻa ʻenau founga faiva takitaha pea “ʻokú ne ʻai ia ke makehe mo fakataautaha kiate koe.”

ʻE Lava Ke Fakamālohia ʻa e Ngaahi Talēnití

ʻOku ongoʻi ofi ange ʻa Emoʻonahe ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku lotu ai, lau e folofolá, mo feinga ke muimui kia Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne ongoʻi ofi ange foki ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku feinga ai ke tupulaki ʻi heʻene ngaahi talēnití. “ʻI he taimi ʻoku ou toʻo hake ai ʻeku tiupi faiva fuopotopotó ʻo faivá, ʻoku ou ongoʻi fiefia.” ʻOkú ne poupou mai: “Kumi e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia aí pea kumi ha kakai lelei te nau tokoniʻi koe kae lava ke ke fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi talēnití ke fakamālohia ai koe mo e niʻihi kehé. ʻE lava foki ʻe hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo tokoni atu ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.”

Faiva faka-ʻAilani mo Siakisi

Naʻe manavasiʻi ʻaupito ʻa Siakisi ke fakahoko ʻene talēniti faiva faka-ʻAilaní, ʻi ha fakaʻaliʻali KFT kehekehe. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ilifia lahi ʻaupito. Ilifia hangē nai ne u ʻi ha luo fonu ngatá .” “Naʻá ku fai ha kiʻi lotu nounou kimuʻa peá u toki lue ki ʻolungá. Naʻá ku kei ilifia pē, ka naʻe kamata tā e hivá. Naʻá ku fakakaukau pē ʻoku ʻikai ha taha ia ai. Peá u kamata faiva leva.”

Naʻe punopuna ʻa Siakisi mo ueʻi hono vaʻé ʻi he founga tukufakaholo faka-ʻAilaní. Ka ʻi he vakai ko ia ki he mata fiefia ʻa Siakisí, mahalo naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he kakai tokolahi ia ko ha hala fononga faingataʻa naʻe fou mai aí.

ʻĪmisi
ʻū tā ʻo ha talavou ʻoku faiva faka-ʻAilani

Ko Hono Fakatupulaki ha Talēniti ke Tokoni ke Tokangaʻi ʻa e Loto-Mafasiá

Naʻe pehē ʻe Siakisi, “ʻI he 2020 naʻá ku loto-mafasia ʻaupito peá u fakakaukau taonakita foki.” Naʻá ku ʻi ha falemahaki ki he moʻui lelei fakaʻatamaí, ʻi ha māhina ʻe taha. Ne u ʻilo ai ʻoku uesia hoku ʻutó pea moʻua ʻi he autism. Naʻe fuʻu matuʻaki faingataʻa ʻaupito.”

Hili hono maʻu ʻe Siakisi ha faitoʻo ʻe niʻihi ki heʻene moʻui lelei fakaeʻatamaí, naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe heʻene faʻeé ke kumi ha meʻa ke fai fakatuʻasino ke tokoni ke ne tokangaʻi ʻaki ʻene loto-mafasiá. Naʻá ne fili ke fekumi ki ha fakahā fakataautaha fekauʻaki mo e meʻa te ne lava ʻo faí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku lotua ia mo kolea ha tokoni.” “Pea naʻá ku fakamanatuʻi naʻe akoʻi ʻe heʻeku mehikitangá ʻa e faiva faka-ʻAilaní. Ko ia ai naʻá ku kamata ʻi he kalasí ʻo ofi ki heʻemau polokalama fakaʻaliʻali faka-Kilisimasí.” Naʻe fakakata ʻa Siakisi, “Naʻe pau ke u ako ha faiva ʻe nima ʻi he uike pē ʻe ua, ko ia ko ha meʻa fakafiefia.” Naʻe faifai pē kuo hoko ʻa e faiva faka-ʻAilaní ko ha tāpuaki lahi ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Naʻe tokoni lahi ʻeni ki he tuʻunga ʻo ʻeku loto-mafasiá mo e ngaahi loto-hohaʻá.”

Ko Hono Vahevahe Hono Talēnití

ʻI he KFT, naʻe ʻeke ange ʻe he kulupu ʻa Siakisí pe ʻoku ʻi ai haʻane talēniti ke vahevahe ʻi he polokalama fakaʻaliʻalí. Naʻá ne faiva leva ʻi he laʻisimá kiate kinautolu. ʻI heʻenau talaange ʻoku totonu ke ne fakahoko e faivá, ko e fuofua fakakaukau ʻa Siakisí ko e “He ʻikai.” Ka naʻá ne fili ke vahevahe hono talēnití neongo ʻa ʻene ilifiá.

ʻI he mamata ko ʻeni ʻa Siakisi ki he vitiō ʻo ʻene faiva ʻi he KFT, naʻe ʻikai lava ʻo mapukepuke ʻene katá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku mataʻi fakamātoato moʻoni ʻi he konga ʻuluakí.” “Ka naʻe kamata fakakaekae mai ʻa e kakaí, pea kamata ke u malimali.”

Ki he toʻu tupu ʻoku nau faingataʻaʻiá, ʻoku fai atu ʻe Siakisi ʻa e faleʻi ko ʻení: “ʻOku lelei ange ke talanoaʻi ia mo ha taha, ʻi hano fufuuʻi ʻo hangē ko ia ne u faí. ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí, pea te Ne nofoʻia koe. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoni atu kiate koe.”

Ko hono fakakātoá, ʻoku ongoʻi ʻe Siakisi, kuo hoko hono ako ko ia ʻa e faiva faka-ʻAilaní ko ha tāpuaki mei he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
talavou mo ha finemui ʻokú na faiva

ʻOkú Ke Makehe

ʻOku ʻikai ke ke lave ʻiloʻi —ʻi hoʻo hanga ki he ʻEikí, mahalo ʻe ueʻi koe ke fakatupulaki foki ha talēniti foʻou.

Hangē ko Emoʻonahe mo Siakisí, ʻe tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ho ngaahi talēnití. ʻI hoʻo fakatupulaki mo vahevahe ʻa e ngaahi talēniti ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ha tokoni ʻi hoʻo feinga ko ia ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Ko e hā ha ngaahi talēniti te ke lava ʻo fakatupulaki mo vahevahe?

Paaki