Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Taimi ʻOku Hoko Ai ha Ngaahi Meʻa ʻoku Kovi ki he Kakai Leleí
Sune 2024


“Ko e Taimi ʻOku Hoko Ai ha Ngaahi Meʻa ʻoku Kovi ki he Kakai Leleí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 8–14

Ko e Taimi ʻOku Hoko Ai ha Ngaahi Meʻa ʻoku Kovi ki he Kakai Leleí

ʻOku ʻi ai nai ha meʻa faingataʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí kimuí ni mai? Kapau ʻoku pehē, ʻokú ke feohi mo ha kakai lelei.

ʻĪmisi
talavou ʻoku luelue ʻi he ʻuhá

Tā fakatātaaʻi ʻe Camila Grey

Naʻe ngaohikoviʻi lahi fau ha ongo pōpula ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea te ke ala fakakaukau—ʻo fakatatau mo e ngaohikoviʻi ko ʻení—ko e ongo faihia kovi tahá kinaua.

Naʻe haʻi ʻa e ongo pōpula ko ʻení. Naʻe tā fakaʻaho kinaua ʻe he kau selá. Kapau naʻe ʻikai feʻunga ia, naʻe aʻu ʻo toʻo hona valá pea ʻikai ʻoange haʻana meʻakai pe inu. Ko e hā nai ʻena hiá?

Naʻe feinga pē ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí (ʻa ia te ke ako ki ai he māhiná ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, mo hono ako ʻa e ʻAlamā 8–14).

Ko e Falala ki he ʻOtuá

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he sīpinga ʻo ha ngaahi meʻa kovi naʻe hoko ki he kakai leleí. Ko e moʻoni, ʻoku pehē pē mo e moʻui ʻi onopōní. Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he kakai pehē kuo hoko ha meʻa kovi kiate kinautolu.

Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e tangata mahaki kotoa kuo fakamoʻui he taimi pē ko iá lolotonga ʻene tatali ko ia ke aʻu ki he Anovai ko Petesetá, ʻe ʻi ai ha tokotaha kehe te ne nofo ʻi ha taʻu ʻe 40 ʻi he toafá ʻo tatali ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e Nīfai mo e Līhai kotoa kuo maluʻi fakalangi ʻo takatakaiʻi ʻe ha afi koeʻuhí ko ʻenau tuí, ʻoku tau maʻu ha ʻApinetai kuo tutu ʻi he afí koeʻuhí ko ʻene tuí. …

“Ko e hā leva ʻa e ʻuhingá? Ko e ʻuhingá he ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu.”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu pē ke tau kiʻi kātaki fuoloa ange!

Ko e Fakapalanisi ʻo e Ngaahi Fuatautaú

ʻI he fakamatala fakafolofola ko ʻení, naʻe iku ʻo hoko ha ngaahi meʻa fakaofo kia ʻAlamā mo ʻAmuleki. Naʻe fakamālohia kinaua ke na motuhi hona ngaahi haʻí pea hola ʻo hao moʻui ʻi he holafa ʻa e fale fakapōpulá ki he kelekelé mo fakaʻauha honau kau selá (vakai, ʻAlamā 14:26–29).

Ka ʻi he ngaahi vahe siʻi kimuʻá naʻa tau laukonga ai fekauʻaki mo ha taki angatonu ko Kitione, naʻe ʻohofi mo fakapoongi ʻi heʻene taukaveʻi ʻa e tuí (vakai, ʻAlamā 1:7–9). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi olá? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻi ai ha taʻetotonu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi; ko e taʻetotonu taʻe-mafakamatalaʻí ʻoku fakatupu loto-lili ia.” Neongo iá, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ʻamanaki lelei! Naʻe toe tānaki ʻe ʻEletā Lenilani ʻo pehē, “Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní mo ʻfakaleleiʻi’ ʻa e taʻetotonu kotoa pē. Koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo maʻu ʻa e melinó ʻi māmani pea loto-toʻa. Kapau te tau fakaʻatā ʻa Sīsū Kalaisi, te Ne fakatapui ʻa e taʻetotonu [ʻoku fai kiate kitautolú] ke hoko ko ha tāpuaki.”

Neongo pe ko e hā ʻa e tūkunga ʻoku tau ʻi aí, ko Sīsū Kalaisi ʻa e mālohinga—pea mo e maʻuʻanga ʻo e melinó—kiate kitautolu kotoá.

Paaki