Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Fai Lelei pea Taukaveʻi ʻa e Moʻoní mo e Totonú
Sune 2024


“Fai Lelei pea Taukaveʻi ʻa e Moʻoní mo e Totonú,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2024.

Fai Lelei pea Taukaveʻi ʻa e Moʻoní mo e Totonú

ʻOkú ke maʻu ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ke tokoni ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻoku faiako

Naʻe ʻilo ʻe he taki Nīfai faivelenga ko Kitioné ʻa e tokāteline halá ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki aí. Naʻá ne fanongo ai mei he tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeiki faiangahalá ʻa ia “naʻa nau fielahi mo e hīkisia ʻi honau lotó,” mo “tauhi ʻa kinautolu ʻi honau anga-fakapikopikó” ʻaki hono fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke foaki ange ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau fiemaʻu ke moʻui ʻakí (Mōsaia 11:5–6). Naʻa nau akoʻi foki ʻa e kakaí ke nau faiangahala.

Hili hono fakapoongi ʻe he Tuʻi ko Noá ʻa ʻApinetaí mo feinga ke fakaʻauha ʻa ʻAlamā mo ʻene kau uluí, naʻe fuakava ʻa Kitione ke taʻofi ʻa e tuʻí mo fakangata ʻa e faʻahinga faiangahala peheé. Naʻá ne tuku ke moʻui ʻa Noa koeʻuhí ko ha ʻohofi kinautolu ʻe he kau Leimaná. Naʻe ʻilo ʻe Kitione kimui ange, naʻe ngāue pōpula ʻa e kakaí ki he kau Leimaná koeʻuhí ko ʻenau taʻe fie tafoki mei heʻenau ngaahi angahalá. Hili e fakatomala ʻa e kakaí, naʻá ne tokoniʻi leva kinautolu ke nau hola.

Ko ha tangata motuʻa ʻa Kitione, ka naʻá ne toe fakafepakiʻi ʻa e hīkisiá mo e faiangahalá ʻi heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Nēhoá, ʻa ia naʻe feinga ke “tohoakiʻi atu ʻa e kakai ʻo e siasí” (ʻAlamā 1:7). ʻI hono fakaʻaongaʻi ‘e Kitione ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻene meʻatau pē tahá, naʻá ne fehangahangai loto-toʻa mo Nēhoa pea mo ʻene ngaahi angahalá. Naʻe tali loto ʻita ʻe Nēhoa ʻaki haʻane ʻohofi ʻa Kitione ʻaki ʻene heletaá, ʻo ne fakapoongi fakamamahi ai ha “tangata māʻoniʻoni” kuó ne “fai ha fuʻu lelei lahi ʻi [hono] kakaí” (ʻAlamā 1:9, 13).

Ko e ʻaho ní, ʻoku mou maʻu ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ʻo hangē ko Kitioné, ke “hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 1:8) ʻaki ʻa hono tokoniʻi ha niʻihi kehe, taukaveʻi ʻa e māʻoniʻoní, mo maluʻi ʻa e tauʻatāina ke lotú. ʻI hoʻo muimui ki he sīpinga faivelenga ʻa Kitioné, te ke lava ai ke fai ha “lelei lahi” maʻanautolu ʻoku mou feohí.

ʻĪmisi
kau finemui ʻoku nau fai ha tokoni

Uouangataha ʻi he Ngāue Tokoní

ʻI hoʻo hoko ko e tokotaha muimui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá mo ho kaungāʻapí ʻaki haʻo feinga ke tāpuekina e niʻihi kehé mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he tokoni taʻesiokita mo e ngāue fakaetauhi ʻoku fai ʻe kimoutolu mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ʻi he ngaahi uōtí, koló, siteikí, mo e ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku mou maʻu foki ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ke kau ʻi he tokoni ʻi homou tukui koló pea mo tokoni ki he ngaahi kautaha ako mo tokoni ʻofa ʻoku feinga ke hiki hake mo tokoniʻi ʻa e kakaí. ʻOku maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau uouangataha ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI heʻetau fetākinima ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, ʻoku fetaiaki leva ai ʻe he ʻEikí hotau lotó.”

ʻĪmisi
kau talavou ʻi ha fale pasikala

“Hiki Hake Hoʻomou Māmá”

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻokú ke fai ai ha leleí ko hono tauhi hoʻo ngaahi fuakavá mo moʻui anga faka-Kalaisi—ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē. Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké—mou fai ʻa e meʻa kuo mou mamata naʻá ku faí” (3 Nīfai 18:24; vakai foki, Mātiu 5:14).

ʻOua naʻá ke “mā ke toʻo kiate [koe] ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (ʻAlamā 46:21), ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi he akó, ngāué, pe vaʻingá, pe ʻokú ke ʻi ha mālōlō ʻeveʻeva, ʻi ha teiti, pe ʻi he ʻinitanetí. Tuku ke ongona homou leʻó ʻi hono taukapoʻi ʻo e māʻoniʻoní ʻaki hano vahevahe hoʻomou tuí.

Te ke lava ʻi hoʻo ngaahi leá mo hoʻo ngāué ʻo fakamoʻoniʻi ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻokú ke muimui ki Hono ʻAló. ʻI hoʻo taukaveʻi ko ia ʻa e moʻoní mo e totonú, ʻaki hoʻo hiki hake ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí, ʻe fakatokangaʻi koe ʻe he kakai ʻoku mou feohí pea ʻe poupoua koe ʻe he kau ʻāngeló.

Taukaveʻi ʻa e Tauʻatāina Fakalotú

ʻI ha ngaahi founga lahi, ʻoku ʻikai ke fuʻu kehe fēfē hotau kuongá mei he taimi naʻe feinga ai ʻa Nēhoa ke taki ʻa e kakaí ke mavahe mei he Siasí. ʻOku ʻohofi ʻa e tauʻatāina fakalotú ʻi he funga kotoa ʻo māmaní, pea ʻoku fakaʻau ke toe leʻolahi ange ʻa e leʻo ʻo kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi e fatongia mahuʻinga ʻo e tui fakalotú ʻi he sōsaietí.

ʻE ikuna ʻa e ngaahi ʻohofi ʻo e tui fakalotú kapau he ʻikai ke tau taukaveʻi ʻa ʻetau ngaahi totonu fakalotú. Naʻá ku akoʻi kimuí ni, “ʻOku kau fakataha hotau siasí mo ha ngaahi tui fakalotu kehe ke maluʻi ʻa e kakai ʻo e fungavaka kotoa pē mo fakalotoá pea ʻi ai mo ʻenau totonu ke lea ki he ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí.”

ʻOku fiemaʻu ke ʻoua naʻá ke teitei fakameʻapangoʻia ʻi hoʻo tuí. Ko e tui fakalotu longomoʻuí ʻokú ne fakamālohia mo maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí, koló, mo e ngaahi puleʻangá. ʻOkú ne poupouʻi ʻa e talangofua ki he laó, fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻuí mo e koloá, pea akoʻi ʻa e moʻui maʻá, manavaʻofá, angaʻofá, ngeiá, mo e faitotonú—ngaahi tōʻonga ʻoku fiemaʻu ki ha sōsaieti faitotonu, tauʻatāina mo tupulekiná.

Te ke lava ʻo hangē ko Kitioné, ke fai ha “lelei lahi” mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo ngāue faivelenga, hiki hake hoʻo māmá, mo taukaveʻi ʻa e tauʻatāina fakalotú. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou feinga ke fai ha “lelei lahi” ʻi homou fāmilí, koló, mo e puleʻangá.

Paaki