Tibwauaan te Tai
Te Onimaki n te Utu
“Te kukurei n te maiu n utu e na kona n reke ngkana e aanaki iaon ana reirei te Uea ae Iesu Kristo” (“Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba,” Riaona, Okitobwa. 2004, 49).
Ngke a roko mitinare n ana kaawa William Jarvis i Lancashire, England, tabeman mwaane a kataia n totokoia mitinare man tataekinan te aro. Ma a bon reitinako ni mwakuri, ao William ao buuna, Jane, a rairaki nakon te Ekaretia.
A kitana England ana utu William ni mwananga nako America inanon 1859. Imwin 13 te wiiki iaon te kaibuke ni ieie ao te toka n taian turein aika mwaiti, e iriia te koraki ake a kitan mweengaia mani kaina ana kambwana George Rowley n aanika. E katika te aanika William n te raroa ae raka nakon 1,000 te maire (1,600 kiromita).
E riki n aoraki Jane ao e mate. A rangi ni kainnanoa te amwarake kaain te kambwana aei, ngaia are e a tiku imwinta William n tauna buuna. Uoman kaain Sweden aika a tia n rairaki nakon te ekaretia a tiku ni buokia.
Ngke a moana mwanangaia mwaane aikai, a nooria tabeman Indians ake a toka n aia aoti ni kainetia. E a nako nanon William. Iangoa aron okin nanona ngkea a rangi ni iraorao taian Indians. A bon ngareakina te kaa are a kabaeaki mwaane nako iai. A manga bon kabaeia irouia Indians aikai man kooka te kaa ni karokoa ae a oa te kambwana! E a koreia rimwi riki tibun William ae kangai, “E bon koaua bwa bon akea ngkoa te mwakuri n akoi ae uarereke ae rangi ni kakaitauaki.” (Tara Jeston Jarvis, A Short Sketch of the Life of William Jarvis.)
Inanon Tuurai ti bukamwarua rokoia taian bwaeaonia nakon te Mwarua ae Salt Lake Valley. A kaota te onimaki ae korakora taian bwaeonia. Iai naba ana onimaki William Jarvis. Bon te banna ni katooto ngaia nakon ana utu. Iai te katooto n te onimaki inanon am utu, ao ko kona naba n riki bwa te banna ni katooto ibukin te onimaki. Ngkana a irira Iesu Kristo kaain am utu n te onimaki, kam na boni kakabwaiaki.
Te Waaki ni Kakukurei
Kanakoa iteraniba R4, ao korei ni kanakoi banikai. Korea te aroka ni kanakoa, ao katoka iaon te beeba ae matenten riki. Korei araia am koraki ni katoai banikai. (Ko na bae ni kainnanoi katootongan riki banikai aika mwaiti ao ni koreia ni kanakoi.) Kanim banikai nakon arokan te utu. Ko na bae n tangiria ni kamenai araia am koraki mairoun tamam iaon te itera are teuana n te aroka ao am koraki mairoun tinam iaon iterana are teuana. Ko na tangira am baniki iaon oin te aroka ibukina bwa ko kaaina te utu ni kaua itera!
Te Tai n Tibwauan te Iango
-
1. Karaoa te takakaro ae “Antai Ngaira?” Tuangia ataei bwa a na tei ibukia taian utu inanon boki aika tabu n aiaron Atam ao Ewa, Riaai ao Taara, ke Ioteba ao Maria. Buokia bwa a na kaekai n atonga eng-ke-tiaki ibukin titiraki ni kaineti ma te utu. E na kona n titiraki te ataei ni kangai, “E mena am utu inanon Ana Boki Moomon?” Ngkana a tia ni kinaaki utu, taekin aroia utu, ao kaotia bwa a na kuneaki ia utu aikai inanon koroboki aika tabu. Titirakina te ataei ibukin teuana te anua n te utu are a na tangiria bwa e na reke inanon aia utu. N aron te katooto aei, “I tangiria au utu bwa a na ira ana kantaninga te Atua n aroia ana utu Riaai ao Taara.” Man te ka itiua ni barakarabe ibukin “Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba” wareka, “Te kukurei n te maiu n utu e na kona n reke ngkana e aanaki iaon ana reirei te Uea ae Iesu Kristo.” Kakoaua kakawakin ae a riai utu ni kororaoi.
-
2. Tabeua te wiiki imwain tibwauan te tai aei, tuangia ataei ake a ikawai riki bwa a na katauraoi ni karakina taekan kaain aia utu are e moan kaaina te Ekaretia. Ngkana e riai, rineia ataei ake aia utu a kaman kaaina te ekaretia tabeua te roro n nako ao ataei naba ake a tiba rairaki aia utu. (Inanon marenan tai, kaoti karakinaia taan kairiiri n te Ekaretia n aron Brigham Young ao Parley P. Pratt man reirei 13 ibukin te Moanrinan 5 bokinreirei.) Korei ni karinani anua ake a kainnanoi aomata ibukin kaainakin te Ekaretia 150 ririki n nako. Koreia ni manga karinani anua ake a kainnanoi aomata n te bong aei ibukin kaainakin te Ekaretia. Kotei bwaai ake titebo aroia. Kakoauai taian kakabwaia ake a reke nakoia utu rinanon te euangkerio.