Te Taetae nakoia Kairake ibukin Tamnei aika Bwaitangako
N aroia kaaro ao taan kairiiri n te nakoanibonga a taetae ni kaotia raoi nakoia kairake ni kaotaia aron te reitaki ae kororaoi, bwa a aonga ni kona ni buokiia ao n kaotaia ao n totokoa aron maiuakinan, kaririaia, ao aroia n rabwata are e kakamaku ibukin te bwaitangako.
Ni boong aikai a kaitaraki kairake ma banna aika oota raoi—are angiia bon taian bwaitangako ao kabwakabwaka. Ma ibukina bwa e rangi ni kangaanga ao ni mamara te anua n rabwata ibukin iango iaon te wenenibure, a rawata kaaro ake aki tauraoi ke ni maama ni maroroakina te reirei aei ma natia. N tokina, a rawata kairake ake a reireiaki man kairaki nako irouia raoraoia ke ni bwaka n tamnei ao ni karikirakea te iango ae aki tau ibukin te wenenibure. Iango akanne ake a kona ni kairiia nakon aroaro aika aki tau.
Ti tangiria n reireiniia ara kairake tuan te itiaki ao ni buokiia n totokoa te maraki ibukin katei aika bubuaka. Ai ngaia are tera ae a na karaoia kaaro ao taan kairiiri n te nakoanibonga? Ti riai ni kabwarabwara ma ara kairake te anua n aomata ae tabu man kataneiaia ao ni buokiia bwa a na oota ao n totokoa te namakin are e rekereke ma anne.
Ngkana ti tii reirei ibukin aki kabongaanan raoi te wenenibure, a na bon aki manoraoi ara kairake ao ni koaua raoi. Ti kona ni kabwarabwara n te aro ae aki kantaningaia bwa e kamangaongao te rongorongo aei: “Iango ni wenenibure ao namakinana a bon buakaka, a bure, ao aki eti—kamauriia n aron temanna ae ko tangiria.” Kairake ake a karekea te rongorongo aei n arona ae aki eti ibukin te wenenibure e kona ni kabwaraaki n tiaki nanona, “Kioina bwa te namakin ni iein ke te boutoka e aki raoiroi, ao e korakora au namakin nako iai, I kona naba n riki n rangi ni buakaka.” Te iango ae aekakin aei e kona n riki bwa te namakin are e kakea bonganan te mwaane, e aki kakororaoia, ao ni kamamaea, ao ni katuka te namakin are e kararoa te kairake ma te Tamnei.
Te marooro ae karaoaki raoi e kona n totokoa te aki oota aei. Ngkana ti mamarooro nakoia ara kairake ibukin te anua n aomata ae tabu ibukin rabwatara ao te kariki aomata, ti kona ni buokiia ni kaotaia ao tuka maiuakinan, kakukurein, ao aroia n rabwata are e kakamaku ibukin te bwaitangako.
Rabwatara: Aia Karikibwai ae Tabu
N angiin te tai ao rongorongo man taian tamnei, terewition, bwaai ni katangitangi, kaombiuta, beeba ni kaongora, reerio ao bwaai riki tabeua a tia n anga rongorongo aika akea koauaia bwa a na kanga aron taraakin rabwatara ao a tei ibukin teraa. Te iango aei are e na kairi aia iango aomata bwa ana taraa te rabwata bwa te bwai nakon are bon te mwakoro n tamnei ae onoti ibukin temanna. Butimwaean te iango aei e kona ni kania taromaurian te “te rabwata ae toaraoi” ao, ngkana e aki boraoi ma are e kantaningaia, nakon are e aki tangiria irouna.
Irarikin tuangakiia taan rawe rongorongo bwa ana reireiniia ara kairake ana iango te aonaaba ae mangaongao, ti kona n reireiniia ae rabwatara, n aroia aika a kakaokoro, a rangi n tamaroa, ana bwaintangira te Atua, are e kariki bwa e na katauraoa te kukurei ao kakoroan bukin ana kantaninga. N 1913 Unimwaane James E. Talmage (1862–1933) ibukin te Kooram n te Tengaun ma Uoman e taku: “Ti a tia n reireinaki … bwa tina tararuai rabwatara aikai bwa bwaai n tangira mairoun te Atua. Ngaira Kaain te Ekaretia ni Boong Aika Kaitira ti aki kariaiakaki bwa tina karaoi bwaai tabeua aika a na kabuakakai, bwaai tabeua aika aki kariaiakaki… . Tina tararua [te rabwata] bwa kanikinaean aron bungiakira ni bwaibwai… . Bon te bwai ae onoti nakon te maiu ni kiritian ibukiia Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira ae ti tararuai rabwatara bwa bwaai aika a onoti bonganaia ibukin te rabwata”1 Te oota aei e kona ni buokiia kairake bwa a na tararuai oin rabwataia ao rabwataia tabeman ma te karinerine ae bati.
Unimwaane Jeffrey R. Holland man te Kooram n te Tengaun ma Uoman n Abotoro e taetae naba iaon te karikibwai ae tabu ibukin rabwatara:
“Ti riai n oota n te kaotioti, are e kaokaki ni Boong Aika Kaitira Ibukiia Aika Itiaki bwa te reirei ibukin maiun tamnein temanna, ao te bwai ae rietata ibukin kangaangan kainaomataan temanna are bon mwakoron te rabwata teuana are e na kamwakuria n te reirei anne.
“Teuana mai buakon te koaua ‘ae mataata ao ni kakawaki’ are e kaokaki nakon te aonaaba ni boong aikai bon ‘te tamnei ao te rabwata ibukin temanna’ [D&C 88:15; kabwarabwara riki]… .
“… Kamanenakin te rabwata n te aro ae aki riai (taiaoka ni karina te taeka ae tamnei ikanne) bon, n te kabanea n tai are a bane iai ni iangoaki, bon bwainikiriakin Arana are Ngaia te Oota ao Maiuin te aonaaba.”2
Nanora Ni Kan Iein: Bon te Bwaintangira
Ni ikotaki ma te kakabwaia ibukin te maiu n rabwata, ti a tia n anganaki te mwaaka ae tabu ibukin te kariki aomata. Tamara are i Karawa e a tia ni kariaia te nano ni kan iein are e karaoaki n te mare ao a kariaiakaia taanga aika mare n rinanon te kukurei, te tangira, ao kakoroan bukina n arona aei. Beretitenti Spencer W. Kimball (1895–1985) e kabwarabwara: “N te mwakuri ni mare n te tua, kabwarabwaraan te iein are e rekereke iai e bon eti ao ni katabuaki. Akea te bwai ae aki tabu ke ni kamangaoaki ibukin aron te iein ibon irouna, are nanona bwa mwaane ao aine a na mareaki ibukin te kariki aomata ao ibukin kabwarabwaraan aroia n tangira.”3 Arora ni iein—ngkana e karaoaki raoi—e bon kona n ataaki bwa bwaai n tangira aika kakukurei man tabu.
Beretitenti Boyd K. Packer, Bonomwi ni Beretitenti n te Kooram n te Tengaun ma Uoman, e taetae nakoia kairake n te Ekaretia iaon te reirei aei. Arona n anga reirei e kona ni buokiia karo n reireiniia ibukin arona ae riai ao katabuan te karikibwai ibukin mwaaka aikai:
“A katauraoaki aikai n rabwatara—ao e tabu te bwai aio—te mwaaka ni kariki aomata, te ota, ai ngaia are n taekinana, are iai irouna te mwaaka ni kaotai oota tabeua. Te bwaintangira aio e na kabongaanaki tii inanon te berita ni mare ae tabu. Rinanon te mwakuri ni kariki aomata aei, e na kona ni bikoukouaki te aomata, e na rin te tamnei nako iai, ao e na bungiaki te rabwata ae boou nakon te maiu aei.
“E tamaroa te mwaaka aei. E kona ni kariki ao ni kamaiua te maiu ni utu, ao n te maiu ni utu are ti kunea bwa aan te kukurei. E anga ibukin kaniaia n tatabemwaniia ake a bungiaki nakon te maiu n rabwata. E tabu ao te mwaaka ae onoti, ao N na kaokia riki raou aika kairake, bwa e tamaroa te mwaaka aei …
“Angiin te kukurei ae kona n reke nakoim n te maiu aei e reke man arom bwa kona kanga ni kabongana te mwaaka ae tabu aei ibukin te kariki aomata.”4
Te Urubwai ae na Riki ibukin Tamnei n Tangako
Te bwai teuana are e na kabuakaka te mwaaka aei bon tamnei n tangako. Beretitenti Gordon B. Hinckley e a tia n taekinna bwa rinanon kabonganaana, “aia iango kairake a na bon bitaki nakon reirei aika a kairua. Reitinakoan nonoorana e na kairiiri nakon te aroaro are e kona n rikirake ao ni kangaanga katokana.”5
A mwaiti aomata, ao tabeman kauntira aika a mwaatai, ake a kakai aia anga ke a tia ni kabebetea taekan matakuakinan tamnei n tangako ae aongkoa akea bureia. A bukinna bwa aongkoa “bon te bwai ae ririki” ao ana akea te kangaanga iai ngkana e karaoaki n te tabo ae aki nooraki ao n raba. Te kabwarabwara aei e kabonganaki ni bakan aki atakina bwa e na kona ni kamwakura ana namakin temanna irouna. Ngkanne ti na kanga ni kaeka ngkana a titiraki kairake ni kangai, “Tera aron tamnei n tangako ao kamwakuran ana namakin temanna e bure anne?” Iai aua iango are e na kona ni ibuobuoki ni kaekaan te titiraki aio.
Te wenenibure e kabarekaa te tamnei—te tamnei are e a tia Iesu Kristo ni karaoa te mwakuri ni kamaiu ibukina. Te rabwata bon iteran te tamnei; ai ngaia are, ngkana ti tara rabwatan temanna te aomata ni karauan nanora ni kaitatan, ti aki karinea ao ni kabareka tamnein te aomata anne ni ikotaki ma ngaira. Unimwaane Holland e kauringiira mwiin kamaunaan ke karaoaia n akea te tabeaianga iai: “Ni kakeaan bonganan rabwatan tamnein temanna ti kakea bonganan ana mwakuri ni kamaiu, are e a tia ni kamaiua mani kakoaua reitinakoan maiuna. Ao ngkana temanna e takakaro ma te Nati ae Kororaoi, Bon Ngaia te Itoi ni Ngaina, teuana te bwai n takakaro man rietata kabuebuena ao te ura ae rangi ni kabuebue ao n tia ni kamimitongaki riki nakon bongin taai n te bwakantaai. Ko aki kona ni karaoia ao ko naki bue.”6 Tamnei n tangako e kabareka ao ni kakea bonganan te rabwata ao te tamnei. Ti riai ni karinea te karikibwai ae tabu ibukiia tabeman ao ibon ibukira.
E kona n tauira bwa ti na aki karekea bwaninin bonganan tamneira. Tamara are i Karawa e a tia ni kariki rabwatara ao tamneira. E ataia bwa a kanga ni uaia ni mwakuri raoi. E ataia bwa tera ae na buokiira ni karekea bonganara ao tera te bwai ae na totokoa rikirakera. E ataia bwa tera ae tina riai ni karinna n rabwatara ao tera ae tina katikua. A tia n reireiniira burabeti bwa katukan tamnei n tangako n ara iango e na bon urua tamneira ao ni karaoana, ti karekeira n te kangaanga ni korakorara are tina kona ni kukurei ao ni kimwareirei iai. Ma ngkana, ti ririmwiin ana kairiiri te Uea man koroboki aika tabu ao burabeti, tina kona n rinanon bwaninin bonganan arora n tamnei.
E kona ni kareketaati. Ngkana e okioki norakin tamnei n tangako, riki ngkana a uaia ni kaunga te itera aei, e kona n riki bwa te bwai ae taneiaia iai, ao n reketaati. Te reketaati e riki ngkana te aomata e a onimakina “rikiraken te kukurei” ni bwaai aika a karinaki n te rabwata bwa karikirakean te namakin ngkana temanna e mataku n tamnei n tangako. Teuaei ke neiei e kunea bwa e na kabanea ana tai n te mwakuri ni kakukurei aio bwa e na kararoa ke n tokanikai man kakaewenako n te maiu aei ao n rootaki n taian karawawataaki n aron te maraki, te un, te botu, ke te kua. Te kainano aei e riki bwa te bwai ae kangaanga uruakina ao n tabetai e karikirakea te kangaanga n aron te wenenibure itinakun te berita ni iein.
E riki bwa te kantaninga ae mamara ibukin te iein. Ngkana iai te aomata ae mataku n tamnei n tangako ao n rotaki n te iango ae buakaka, te rabwata e na rinanon te namakin ae titebo ma bon karaoan raoi te wene ni bure. Ngkana e rangi n okioki te katei aei, ao e na kona n riki te rabwata ao te iango bwa aroaro nakon tamnei ao katei ni wenenibure, are e kona ni karika te aki riai ao te kantaninga ae aki raoiroi bwa tera te mwakuri are e riai n rekereke ma te wenenibure ke are e na riki. Te kantaninga aio are e roota naba te iein, e karika te maraki, te aki onimakinaki, te uneaki, te mangaongao, ao e karika te aki onimaki imarenaia tanga.
E aki totoki te Tamaroa
E anga te kakabwaia ae mwaiti te Uea nakoia ake a itiaki ao a tamaroa aia iango are e irianaki ma te tangira ae kororaoi. E taekinna bwa arora n tamaroa e na katamaroai ara iango n aki totoki. Ao ngkanne arora n onimakinira e na rikirake ni korakora i matan te Atua, ao te reirei ibukin te nakoanibonga e na ruo ma te rau nakon tamneira n ai aron te aoi mai karawa (tara D&C 121:45–46).
E na kanga temanna ni kateimatoa tamaroan ana iango “n aki toki”? Naake a tokanikai iaon iango ao katei aika aki raraoi bon naake a reiakin aroia aika tamaroa n aia mwakuri ni katoa bong. Mwakuri n reirei aikai a rekereke ma:
-
Te ongora nakon anene aika tamaroa.
-
Kimwareirei n ana karikibwai ni kabane te Atua.
-
Kawakinan rabwatara bwa a na itiaki ao ni marurung.
-
Warekan booki aika tabu ao booki ni wareware aika raraoi.
-
Takarua ni ngare ma rao ao utu aika raraoi.
-
Iriiri bootaki ni maroroo aika kabuakaka ke ni kamatauninga.
-
Te aro ni karabwarabwa n te tataro ao ni bubuti ibukin te mwaaka n totokoan te kariiri.
-
Katobibiira ma bwaai aika raraoi ni mweengara ao n taabo ni mwakuri, ni ikota ki ma tamnei, koro banna, bwai n tangira mai irouia aika tangira, bwaai aika kangareira, ke bwaai ake a buokiira ni kaoki uringakin bwaai aika kakawaki.
A kona bwaai aikai ni kabane n riki bwa kanikina aika raraoi, ake a kona ni buoki ara iango ni katuruturui ao ni kamamarai nakon aia korobanna aomata nakon nanoia. Ngkana a kona kairake n reiakina ao ni kakoroi nanon babaire aikai inanon maiuia, ao ana moanna n rinanon kakabwaia aika kamiimi inanon maiuia ake a taekinaki n Doctrine ao Covenants 121.
E rangi ni bongana naba bwa a na ataia bwa iai kabwakara ni kabane ake ti kona tokanikai iai. Mamara akanne aki karaoira bwa tina aki kororaoi ibukin ana tangira te Atua. Ni koauana, tokanikaira iaon kabwakara bon mwakoron ana babaire te Uea ibukira. Ngkana e karaoira te Uea bwa ti na atai kabwakara ao ti irii Ana kaetieti bwa tina kananorinanoira ao ni kantaningai bwaai ni kabane (n aki un man ni bwarannano), a na moanna n riki bwaai aika a raraoi. Ti na aki kabwarai nanora n ara onimaki iroun te Uea. Ao, rinanon Ana tangira ao mwakana, —tiaki ti n arora ni korakorara ni tii ngaira—E na “kakorakorai mamaraia” (Ita 12:27) nakoira.
Ti aki tuangaki bwa E na anai mamarara mai iroura. Ti kona n reitanako aron te kariiri ao n aki karauaki ibukin kabwakara, ma ngkana ti nanorinano ao n teimatoa n onimaki, e na buokiira te Uea n totokoa te kariiri.
Ngkana iai aia kangaanga kairake n te tamnei n tangako, a riai n ataia bwa aki bua, bwa ngaira ao te Uea ti bon tangiriia, ao bon iai te anga n otinako ma iai. E taku Beretitenti Hinckley: “Ko na bubuti nakon te Uea ma nanom ni kabane bwa E na kamwawa mai iroum te aro n reketaati are e tautaekaniko. Ao e na reke iroum te ninikoria ni kakaea ana mwakuri ni kairiiri am bitiobi ao, ngkana e riai, te buoka ae tamaroa.”7 Ara kairake a riai n aki namakina te maama ni kakaean te buoka irouia aia karo, te nakoanibonga, ao aia ibuobuoki taan rabwakau.
Ngkai ngaira kaaro ao taan kairiiri, ti riai n rangin ni irekereke ma maiuia ara kairake, ni karekea te tabo ni kamanomano n aia otabwanin ibukiia. Ti riai n kaotaia n ara marooro ma ngaia ibukin bwaai aika bongana aikai, ni kaungaia bwa a na kaniia riki ma reirein te euangkerio ao ni kamatoatoaia ni kaitarai kangaanga. Ti riai n ataia ao ni babairei aron aia waaki ni kakukurei—ni ikotaki ma kabongaanan te Intanete—ao ni kabwarabwarai nakoia kakabwaia ao kabuanibwai n aroia aomata ni wenenibure, n ongoraai ao n anganiia taeka ni kairiiri ao ni kairiia.
Eng, tiaki tibwa oin are bon ara karaki n aron ara mwakuri are ti rinanona. Ma kabonganaan te naan reirei n te beeba ni kaongora aei, ti kona ni buokiia ara kairake bwa a na oota raoi n te mwaaka ao bonganan te taeka ni buoka aroia ibukin te wenenibure.
Te bwai ae moan te kakawaki, ti riai ni kaota te banna ae tamaroa nakoia ara kairake. A tarataraira bwa ti kanga n kaitarai anua aika kairiira nakon te buakaka. Ana ataia ara kairake bwa ngaira ti ata aron korakoran mwin te kangaanga bwa e bon aki botau ma te mwaaka mai karawa ao ana kairiiri te Uea, are ti onimakinna n arora ni kabane.
Te ibuobuoki n tokanikai n te tamnei n tangako
Kaitiaka Am Iango bon te boki ae uarereke are e a tia ni katauraoki ibukin buokaia ake a kaitara ma kangaangan tamnei n tangako. E kabwarabwara bwa e kanga:
-
Kinaakin te kaoti tamnei ae buakaka.
-
Tuukan ao n totokoa te kariiri ibukin te tamnei n tangako.
-
Karenakoi tamnei n tangako aika a kareketaati.
Kaitiaka Am Iango (item no. 00460 859) karinanii naba booki aika tabu ao bwaai riki man te Ekaretia ibukin te rairannano, katabuan te rabwata, ao totokoan kariiri n te aonaaba. Taan kairiiri n te Ekaretia ao kaain utu a kona n tibwaua aia boki ae uarereke nakoia ake a tangiriia ake a kaitara ma kangaangan tamnei n tangako.