2007
Te iteraa i te mea ta tatou i ite
Novema 2007


Te iteraa i te mea ta tatou i ite

E nehenehe te iteraa papû o vetahi ê e haamata e e faaamu i te hinaaro no te faaroo e te iteraa papû, i te pae hopea râ e ti‘a i te taata tata‘itahi ia imi no’na iho.

Hōho’a

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua faahapahia te hoê taata no te hoê hara ino. Ua tu‘u mai te pae faahapa e toru na ite, o tei ite mata tata‘itahi i taua taata ra i te raveraa i te hara. I muri iho ua tu‘u mai te paruru e toru na ite, aita roa te hoê o ratou i ite i te hara. Ua ahuehue te feia haavâ. Mai te au i te rahiraa o te mau ite, e au ra ua amahamaha te feia haavâ i ni‘a i te haapapûraa. Aita teie taata i faahapahia. E ere ihoa i te mea tano e e rave rahi mau milioni taata tei ore i ite i te hara taparahiraa. Hinaaro-noa-hia hoê noa ite.

I roto i te maramarama o te opuaraa a te evanelia hoê ana‘e ïa ite i te pae hopea, e taua ite ra o outou ïa. E nehenehe te iteraa papû o vetahi ê e haamata e e faaamu i te hinaaro no te faaroo e te iteraa papû, i te pae hopea râ e ti‘a i te taata tata‘itahi ia imi no’na iho. Eita roa e nehenehe i te hoê taata ia tape‘a noa i ni‘a i te hoê maramarama tipee.

Aita te evanelia tei faaho‘i mai i riro ei parau mau hau a‘e i te taime a haere mai ai te hoê tamaiti otahi i rapae au i te Uru Raau Mo‘a i te matahiti 1820. Aita te parau mau i haamauhia i ni‘a i te rahiraa o te feia e farii i te reira. I to Iosepha faarueraa i te Uru Raau, hoê noa iho taata i ni‘a i te fenua tei ite i te parau mau no ni‘a i te Atua te Metua e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia. E mea titauhia râ e ia imi te taata tata‘itahi no’na iho e ia afa‘i i taua iteraa papû ra u‘ana i roto i te oraraa a muri atu.

I te taime a faataahia’i o Heber J. Grant, e 23 matahiti to’na, ei peresideni no te tĭtĭ no Tooele, ua parau oia i te feia mo‘a e ua ti‘aturi oia e e parau mau te evanelia. Ua ani te peresideni Joseph F. Smith, te hoê tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, « Heber, ua parau oe e ua ti‘aturi oe i te evanelia ma to aau atoa, aita ra oe i faaite i to oe iteraa papû e ua ite oe e e parau mau te reira. Aita anei oe i ite papû e e parau mau teie evanelia ? »

Ua pahono o Heber: « Aita vau i na reira ». Ua fariu ihora o Joseph F. Smith i ni‘a ia John Taylor, te peresideni no te Ekalesia, e parau atu ra: « Ua hinaaro vau i te tatara i teie avatea te mea ta tatou i rave i teie nei po‘ipo‘i. Aita vau e mana‘o nei e e ti‘a i te hoê noa‘e taata ia peresideni i te hoê tĭtĭ e aita to’na e iteraa maitai e te papû no te hanahana o teie nei ohipa ».

Ua pahono maira te peresideni Taylor: « E Josepha, Josepha, Josepha, ua ite o [Heber] i te reira mai ia oe. Te mea noa ta’na i ore i ite ua ite oia i te reira ».1

Tau na hebedoma i muri mai ua tupu taua iteraa papû ra e ua faatahe o Heber J. Grant apî i te mau roimata no te mauruuru no te iteraa papû maitai, papû o tei tae mai i roto i to’na oraraa.

E ohipa faahiahia ia ite – ia ite e ua ite outou e aita te maramamara i tipeehia mai roto mai i te tahi ê atu taata.

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua peresideni au i te hoê misioni haamauhia i te mau tufaa fenua too‘a o te râ i ropu. I te hoê mahana, e te tahi o ta matou nei mau misionare, ua paraparau atu vau i te hoê ti‘a faaturahia no te tahi ê atu faaroo keresetiano. Ua paraparau mai teie nei varua maitai no ni‘a i te aamu e te haapiiraa no ta’na iho haapa‘oraa, ma te tapiti i te parau i teie mau parau matauhia: « E faaorahia tatou na roto i te aroha rahi. E ti‘a i te mau taata e te mau vahine atoa ia faaohipa i te faaroo i te Mesia ia nehenehe ia riro ei taata faaorahia ».

I rotopu i te feia i reira o te hoê ïa misionare apî. Aita roa’tu oia i matau i te tahi atu mau faaroo. Ua ti‘a ia’na ia ani i te uiraa, « eaha râ ïa te tupu i te aiû iti tei pohe hou oia e paari ai no te taa e no te faaohipa i te faaroo i te Mesia ? » Ua pi‘o te taata ite i to’na upoo i raro, hi‘o a‘era i te tahua, e parau maira, « e ti‘a ia vai mai te hoê faataa-ê-raa. E ti‘a ia vai mai te tumu taa ê. E ti‘a ia vai mai te hoê rave‘a aita râ e rave‘a ».

Ua hi‘o maira te misionare ia‘u, e ma te roimata i roto i to’na na mata ua parau maira: « E te peresideni e, tei ia tatou te parau mau, e ere anei ! »

E mea maitai e te hanahana – te taime no te tupuraa o te iteraa papû – ia ite outou e ua ite outou. E vai noa taua iteraa papû ra, mai te mea e atuatuhia, i ni‘a iho ia outou mai te hoê ahu tapo‘i. Ia ite ana‘e tatou i te maramarama, e haatihia tatou e te reira maramarama. E ama te mau mori no te iteraa i roto ia tatou nei.

Ua aparau vau i te hoê taime i te hoê taurearea tane maitai e ere no to tatou nei faaroo, noa’tu e ua haere mai oia i te rahiraa o te taime i ta tatou mau pureraa hau atu i te hoê matahiti i te maoro. Ua ani au no teaha oia i ore i riro ai ei melo no te Ekalesia. Ua pahono mai oia, « no te mea aita vau i ite mai te mea e parau mau te Ekalesia. Te mana‘o nei au e e parau mau paha, aita râ e nehenehe ia‘u ia ti‘a e ia faaite papû, mai ia oe, ‘ua ite mau vau e e parau mau te reira’ ».

Ua ani au, « ua tai‘o anei oe i te Buka a Moromona ? » Ua pahono mai oia e ua tai‘o oia i roto i te buka.

Ua ani au mai te mea ua pure oia no ni‘a i te buka. Ua pahono mai oia e, « ua faahiti vau i te reira i roto i ta’u mau pure ».

Ua parau vau i to’u hoa e a tamau noa ai oia i te tai‘o e i te pure ma te haapapû ore, e ore roa ïa oia e ite, te mau ao hopea ore ra. Ia faataa ana‘e râ oia i te hoê taime no te haapae i te maa e no te ti‘aoro atu, e ahu ïa te parau mau i roto i to’na aau, e e ite oia e ua ite oia. Aita oia i parau faahou mai i te tahi parau, ua parau râ oia i ta’na vahine faaipoipo i te po‘ipo‘i a‘e e e haapae oia i te maa. I te mahana maa i muri iho, ua bapetizohia oia.

Mai te mea e hinaaro outou i te ite e ua ite outou e ua ite outou, e tia ïa ia aufauhia te titauraa no te reira ite. E e tia ia ia oe ana‘e ia aufau i taua titauraa ra. Te vai nei te mau mono no te mau oro‘a, aita râ e taata mono no oe no te titau i te hoê iteraa papû.

Ua parau o Alama no ni‘a i to’na faafariu-raa-hia na roto i teie nei mau parau nehenehe: « I haapae a‘enei au i te maa e i pure a‘e nei hoi au i na mahana e rave rahi ia itea taua mau mea nei ia‘u iho. E te ite maite nei au e, o te parau mau ïa ; na te Fatu na te Atua iho ho‘i i faaite mai ia‘u i te reira » (Alama 5:46).

Ia noaa ana‘e te hoê iteraa papû, te vai nei te hoê hinaaro u‘ana i roto i te taata ia faaite ia taua iteraa papû ra ia vetahi ê. I te taime a bapetizohia’i o Brigham Young, ua parau oia e: « Ua vai mai te Varua o te Fatu i ni‘a iho ia‘u, e ua ite au e e au ra te ama ra to‘u mau ivi ia ore au e parau i te mau taata… ua hau atu i te hoê hora te maoro te a‘oraa matamua ta‘u i horoa. Ua haamămă hua vau i to‘u vaha e ua faaî atu te Fatu i te reira ».2 Mai te hoê auahi o te ore e ama, maori râ ia itehia te ura auahi, eita te hoê iteraa papû e vai mai maori râ ia parauhia te reira.

Teie ta Brigham Young i parau i muri iho no Orson Pratt, « ahiri e tapŭpŭ-hu‘ahu‘a-hia te taea‘e Orson, e tuo ïa te mau hu‘ahu‘a atoa, ‘e parau mau te faaroo Momoni’ ».3 Ua faateniteni te Metua Lehi i ta’na tamaiti maitai o Nephi na roto i teie nei mau parau, « inaha ra, e ere ïa oia iho, o te Varua ra ïa o te Atua tei roto ia’na, i parau ta’na vaha, e i ore i tia‘i ia’na i te tapea i te reira » (2 Nephi 1:27).

Te taime e te hopoia no te faaiteraa i te iteraa papû e haamata ïa na mua roa i roto i te utuafare. E ti‘a i ta tatou mau tamarii ia haamana‘o i te maramarama i roto i to tatou mau mata, te ta‘i o to tatou mau iteraa papû i roto i to ratou mau tari‘a e te mana‘o puai i roto i to ratou mau aau a faaite papû atu ai tatou i ta tatou feia faaroo faufaa rahi roa e ua riro mau o Iesu ta te Atua iho Tamaiti e o Iosepha Ta’na ra peropheta. E ti‘a i to tatou hua‘ai ia ite e ua ite tatou, no te mea te faaite pinepine nei tatou te reira ia ratou.

Ua faatusia rahi te mau taata faatere matamua no te Ekalesia no te haamau i teie tau tu‘uraa evanelia. Penei a‘e e farerei ïa tatou ia ratou i roto i te oraraa a muri atu, e e faaroo ïa tatou i to ratou iteraa papû. Ia piihia tatou no te faaite i to tatou iteraa papû, eaha ïa ta tatou e parau ? Te vai nei te mau tamarii varua e te mau taata rahi varua i roto i te oraraa a muri atu. E taime roa te ora mure ore ia ora ma te maramarama ore, mai te mea ihoa râ e ora atoa to tatou mau hoa faaipoipo e to tatou mau huaai i roto i te pouri no te mea aita e maramarama i roto ia tatou e no reira eita hoi e nehenehe i te tahi ê atu mau taata ia faa‘ama i ta ratou mau lamepa.

E ti‘a ia tatou ia tuturi i te mau po‘ipo‘i atoa e i te mau pô atoa ma te ti‘aoro i te Fatu e ia ore roa tatou e ere i to tatou faaroo, to tatou iteraa papû aore râ to tatou viretu. E ti‘a ia vai e hoê ana‘e ite, e o tatou iho e tia’i.

E iteraa papû to‘u. Te hinaaro rahi nei au i te faaite atu i te reira. Te faaite papû nei au e tei roto i teie Ekalesia te mana no te Atua ora. Ua ite au i te mea ta‘u i ite, e e parau mau to‘u iteraa papû. I te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. A hi‘o Heber J. Grant, Gospel Standards, haaputuhia e. G. Homer Durham (1941), 191-93.

  2. I roto i te Deseret News, 3 no Atopa 1870, 306.

  3. Papa‘iraa no roto mai i te piha toro‘a a te Peresideni Birighama Young, 1 no atopa 1860, te mau haaputuraa parau no te piha toro‘a o Birighama Young, Te mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea Nei; ua faaapîhia e ua faaopahia te papa‘iraa.

Nene’i