2007
Te Taviniraa
Novema 2007


Te Taviniraa

Ia imi i te mau rave‘a no te haamaitairaa i te oraraa o vetahi ê na roto i te mau rave‘a ohie no te taviniraa.

Hōho’a

I to’na paraparauraa no to’na mama, ua faahiti te Peresideni David O. McKay i te hoê parau a Abraham Lincoln e, « ia‘u iho nei e aore râ, te mau mea’toa i roaa ia‘u nei, ua tarahu ïa vau i to‘u mama melahi.1 Ua tatara maite teie mau parau i to‘u mau mana‘o no ni‘a i to‘u mama. Viola Jean Goates Snow, Jeanie na te feia o tei mataro ia’na, ua fanauhia ïa i te matahiti 1929 e ua pohe i muri rii noa mai i te 60raa o to’na matahiti i te matahiti 1989. Ua haapii oia e ua faaitoito oia ia‘u. Ua faaite papu oia ia‘u e, e nehenehe au e rave faaoti i te hoê noa’tu ohipa o ta‘u e hinaaro i te rave. Ua haavi atoa oia ia‘u. Mai ta ta‘u iho mau tamaroa e parau no to ratou mama, « e mea maitai roa oia no te faahaama ia matou ia rave matou i te hoê mea ti‘a-ore ». E vahine maitai roa to‘u mama, e vahine roo tuiroo rahi, aita roa e mahana eita oia e faaite i teie hoho‘a ia mana‘o vau, e eita roa oia e mo‘ehia ia‘u.

Tau matahiti rii hou to’na poheraa, ua itehia e e ma‘i mariri ai taata to’na, te hoê ma‘i o ta’na i aro maite ma te itoito. Ei utuafare, ua haapii mai matou, ma te maere e, ua riro te ma‘i mariri ai taata ei ma‘i no te here. Ua horo‘a mai te reira i te hoê autaea‘eraa ia matou, ia parau e a parahi e ia faaite i te here. Tau rii hepetoma hou oia a pohe ai, ua haere matou e mata‘ita‘i i te piha faafaaearaa o te utuafare o to‘u tamariiraa. E mea au na to‘u mama te mau mea nehenehe. E mea au atoa na’na ia tere haere tera râ, e ere matou i te mea moni roa e aita’tura tei mau moemoea i tupu. Ma te ite i te reira, ui atura vau i to‘u mama e ua oto anei oia no te reira. Ua mana‘o vau e e pahono mai oia e, ua hinaaro ho‘i au i te hoê fare rahi atu e te nehenehe ; e aore râ, e faaite oia i to’na oto i te mea aita roa’tu oia i tere noa‘e. Ua feruri râ oia i ta‘u uiraa no te hoê taime iti, e pahono mai nei ma te ohie e, « te mana‘o nei au e ahiri a‘e pai au i tavini rahi atu â ».

Ua hitimahuta vau i ta’na pahono. E mea pinepine to‘u mama i te piihia i roto i te Ekalesia. Ua tavini na oia ei peresideni i roto i te Sotaiete Tauturu, ei orometua haapii i roto i te haapiiraa Sabati, ei tuahine hahaere e i roto i te Paraimere. I to matou tamarii-rii-raa e tonohia matou e haere e opere i te maa, te tihamu [confiture] e te mau maa-hotu tei tamohinahia i te feia noho tapiri e i te mau melo o te paroita. Ia faahaamana‘o vau ia’na i teie mau mea o ta’na i rave. E pahono mai ïa oia e, « ahiri e nehenehe ta‘u e rave hau atu â ». Ua ora na to‘u mama i te hoê oraraa hi‘oraa maitai e te ohipa. Ua herehia oia e te fetii e te mau hoa. E mea rahi te mau ohipa o ta’na i rave faaoti i teie oraraa fifi e o tei rave-ê-oioi-hia’tu e te ma‘i. Taa-è-noa’tu i te reira, to’na oto rahi râ, o te taime ore no te tavini atu â. Aita roa o‘u e feaa no te mea ua ite au e ua farii te Fatu i ta’na taviniraa i te fenua nei, e ua farii popou Oia ia’na. No te aha râ teie mau mea i faahoruhoru ai i to’na feruriraa hou to’na poheraa ? Eaha te taviniraa e no te aha e mea faufaa teie mau mea i roto i te evanelia a Iesu Mesia ?

A tahi, ua faauehia tatou ia tavini te tahi i te tahi. Te faaueraa matamua o te hereraa ïa i te Atua. « E mai te reira atoa te piti [ra] ; E aroa’tu oe i to taata-tupu mai to aroha ia oe iho na ».2

E faaite tatou i to tatou aroha ia tauturu ei ia tavini te tahi e te tahi.

Ua parau te peresideni Gordon B. Hinckley e: « Eita te hoê noa’tu taata e riro e feia mo‘a mau mai te mea e ere oia i te taata maitai, tei ore i horo‘a i te tauturu ia vetahi ê. E huru teie no te evanelia ia na reira tatou. E au mau taea‘e e au mau tuahine, eita e ti‘a ia tatou ia ora pipiri noa ».3

Ua haapii te Faaora i Ta’na mau pĭpĭ i teie parau tumu faufaa i roto ia Mataio:

« E te Fatu, inahea matou i ite ai ia oe i te po‘iaraa, e ua faa‘mu ia oe ? e te po‘ihâraa ?

« E ua faainu atu ia oe, inahea matou i ite atu ai ia oe, e e taata ê, e ua ite atu ia oe ? e te vêvêraa, e ua faaahu ia oe ?

« Inahea matou i ite atu ai ia oe i te poheraa i te ma‘i, e i roto i te tape‘araa, e ua haere atu ia oe ra ?

« E na ô a‘e te Arii i te parau ia ratou, na ô a‘era, Oia mau ta‘u e parau atu ia outou nei, o outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i roa i roto i ta‘u mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa Ia‘u ».4

E horo‘ahia teie taviniraa ma te pipiri-ore ma te mana‘o-ore ia faaho‘ihia ta’na ra. Ia horo‘ahia i te taime e hinaarohia mai ai eiaha râ i te taime e au-maitai-hia. E ere i te mea ohie te horo‘araa i te tavini, inaha e naturaraa no te taata te ahoaho i te mau mea o ta tatou e hinaaro. E mea ti‘a ia tatou ia faaoroma‘i i teie mau faaturoriraa e ia imi i te mau rave‘a no te tavini. Ia hahaere tatou i te feia e mauiui ra i te ma‘i, i te feia tei pohe to ratou ra e aore râ, o tei oto, e mea ohie ia parau atu e, « a niuniu mai mai te mea e nehenehe au e tauturu ». Maoti râ, ia imi i te mau rave‘a no te haamaitairaa i te oraraa o vetahi ê na roto i te mau rave‘a ohie no te taviniraa. E mea maitai a‘e ia rave i te mau mea ohie i te ore-roa-raa.

A piti, titauhia tatou te mau melo o te Ekalesia ia farii i te mau piiraa no te tavini i roto i te paturaa i te Basileia o te Atua i te fenua nei. A tavini ai tatou i roto i te mau piiraa rau, te haamaitai ra ïa tatou i te oraraa o vetahi ê. I roto i te ohipa misionare, e taui te oraraa ia haapii ana‘e te mau taata i te evanelia a Iesu Mesia e ia farii i te hoê iteraa papû no te reira parau mau. Na roto i te mau ohipa mo‘a o te hiero, e haamaitai tatou i te oraraa o te feia o tei reva-ê-atu na mua ia tatou a farii ai ratou i te mau oro‘a atoa o te evanelia. I roto i te tavniraa a te evanelia, e roaa ia tatou te rave‘a no te haapii ia vetahi ê, no te faaitoito i te feia apî e no te haamaitai i te oraraa o te mau tamarii rii a haapii mai ai ratou i te mau parau mau ohie o te evanelia. I roto i te taviniraa a te Ekalesia e haapii tatou i te horo‘a i ta tatou e ia tauturu ia vetahi ê.

Ua parau te peresideni Spencer W. Kimball te hoê hi‘oraa maitai rahi o te taviniraa e: « Te ite nei te Atua i te mau ohipa o ta tatou e rave nei, e te hi‘o noa mai nei Oia ia tatou. Area râ, e mea pinepine Oia i te haapa‘o mai i to tatou mau hinaaro na roto i te tahi atu mau taata. No reira, e mea faufaa ia tavini tatou te tahi i te tahi i roto i te basileia ».5 Eita râ te hopoi‘a no te taviniraa i roto i te Ekalesia e mono i ta tatou hopoi‘a no te tavini i to tatou iho mau utuafare e i to tatou mau taata tupu. Te faaara faahou mai nei te Peresideni Kimball e, « eiaha tatou ia riro ei feia ohipa roa i roto i ta tatou mau ohipa o te Ekalesia i ore ai e roaa te taime no te taviniraa mamuraa a te Keretiano i to tatou taata tupu ».6

E i te pae hopea, ua horo‘ahia ia tatou te hopoi‘a no te tauturu i roto i to matou oire. E mea ti‘a ia tatou ia rave i te ohipa no te haamaitai i to tatou mau vahi, to tatou mau fare haapiiraa, to tatou mau oire iti e to tatou mau oire rarahi. Ua faahi au i te feia tei haere mai e amui ia tatou, ma te tau‘a-ore i ta ratou pŭpŭ politita, tei haa i roto i te fenua iho e i roto i te mau faatereraa hau no te haamaitai i to tatou oraraa. Oia’toa, te mauruuru nei au i te feia o tei horo‘a i to ratou taime e i ta ratou mau faufaa no te paturu i te mau oire ti‘amâ e i te mau tumu no te aroha, o tei haamaitai i te oraraa o vetahi ê e i te faariroraa i te ao nei ei vahi maitai a‘e. Ua haapii mai to‘u papa ruau ia‘u i to‘u apî-roa-raa e, « te taviniraa i roto i te huiraatira o ta tatou ïa tarahuraa no to tatou nohoraa i te fenua nei ».

Titau te taviniraa i te pipiri-ore, te opereraa e te horo‘araa. Ua haapii mai maua ta‘u vahine i te hoê haapiiraa maitai roa i roto i ta maua taviniraa i Afirika. Ua tonohia maua i te hoê amuiraa mataeinaa i Jinja, i Uganda. Hou ta matou putuputuraa i haamata’i i te po‘ipo‘i mahana maa, ua tere haere maua e mata‘ita‘i i te fare pureraa apî i taua vahi ra. Ia tae maua i te fare pureraa, ua fariihia mai maua e te hoê tamaiti iti e toru e aore râ, e maha matahiti. Ua hare mai oia i te fare pureraa ia ite i te mau ohipa e ravehia ra i reira. Ia faahoruhoruhia e to’na nei mata ataata, ua rave maira te tuahine Snow i roto i ta’na pute e horo‘a’tura ia’na te hoê monamona. Ua oaoa roa ino oia.

Ua faahope maua i to maua tere faaati i te fare pureraa hou maua e haere mai ai i rapae. Ua farerei mai tatini mau tamarii oaoa ia maua, o tei hinaaro e farerei i teie vahine apî e opere nei i te monamona.

Ua oto Phyllis no te mea, o tera ana‘e te monamona toe o ta’na i horo‘a i teie tamaiti iti. E na roto i to’na oto, ua faaite rima’tu oia i te mau tamarii e aita e monamona faahou. Teie râ tamaiti iti o tei farii popou mai ia maua, faaho‘i mai nei i taua monamona ra i te tuahine Snow ma te ani ia’na ia iriti i teie monamona i rapae i te puohu. Ma te aau teimaha, ua na reira Phyllis, ma te mana‘o e tuu teie tamaiti iti i teie monamona i roto i to’na vaha ma te hi‘ohia mai e to’na mau hoa atoa.

Inaha ra, i to matou maere rahi, haere atura oia e farerei i to’na mau hoa tata‘itahi, o tei toro mai i to ratou arero e o tei farii i te hoê mitiraa i te monamona. Ua haere faaati teie nei tamaiti apî i te menemeneraa ma te mitimiti i te tahi taime e tae noa’tu e ua pau teie monamona.

E nehenehe te hoê e mărô i te opereraa iti o te faatororaa rima area râ, eita te hoê e nehenehe e maniania no te hi‘oraa maitai tei faati‘ahia e teie nei tamaiti apî. Te pipiri-ore, te opereraa e te horo‘araa e mea faufaa ïa no te taviniraa. Ua haapii maitai teie tamarii iti i taua haapiiraa ra.

Te ti‘aturi nei e e te pure nei au ia haapuai faahou tatou i ni‘a i te ohipa taviniraa. Mai te mea eita tatou e tavini, e ere ïa tatou i te mau haamaitairaa o te evanelia o tei faahoi-faahou-hia mai. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay (1957), 183.

  2. Mataio 22:39.

  3. « Latter-day Prophets Speak: Service », Ensign, Setepa 2007, 49.

  4. Mataio 25:37-40.

  5. Teachings of Presidents of the Church: Spencer W. Kimball (2006), 82.

  6. Teachings: Spencer W. Kimball, 82.

Nene’i