2008
Ko Hono Fafanga ʻEne Fanga Lamí
Fēpueli 2008


Pōpoaki ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí

Ko Hono Fafanga ʻEne Fanga Lamí

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita mo ʻEne kau ʻAposetolo mo e kau ākonga kehé ki hono ʻuhinga mo e founga ʻo ʻenau fafangaʻi ʻa e kakai kehé. ʻOku mou manatu ki he fakamatala ʻi he Tohi Tapú naʻá ne fafangaʻi ʻa kinautolu ki muʻa peá ne toki akoʻi ʻa kinautolu. Naʻe kalusefai Ia peá ne toetuʻu. Naʻe ʻalu ʻEne kau tamaioʻeikí ki Kāleli. Naʻa nau toutai ʻi he poó kotoa, ka naʻe ʻikai te nau maʻu ha meʻa. Ka ʻi heʻenau fakaofiofi mai ki ʻutá, ʻi he maʻa hake ʻa e ʻahó, naʻe ʻikai te nau tomuʻa fakatokangaʻi Ia. Naʻá Ne ui atu kiate kinautolu, ʻo Ne fakahinohinoʻi ange kiate kinautolu ʻa e feituʻu ke lī ai ʻenau kupengá, pea ʻi heʻenau fai ki he meʻa naʻá Ne fakahā angé, naʻe fonu ʻenau kupengá he iká. Naʻa nau fakatoʻotoʻo mai leva ke fakafeʻiloaki kiate Ia ʻi he matātahí.

Naʻa nau ʻiloʻi kuo ʻosi tafu ha afi pea tunu ai ha ika pea ʻi ai mo ha mā. Naʻá ku faʻa fifili pe ko hai naʻá ne tafu ʻa e afí, toutaiʻi mai ʻa e iká mo teuteuʻi ʻa e meʻakaí, ka ko e ʻEikí pē naʻá Ne teuteuʻi ʻEne kau ākongá ke fafangaʻi kinautolu, ʻo ʻikai fafangaʻi ʻaki ʻa e iká mo e maá pē. Naʻá Ne tuku ke nau ʻuluaki kai. Pea naʻá Ne tuku ha fekau kiate kinautolu, ʻa ia ʻoku kei mahuʻinga ia kiate kitautolu taki taha.

“Pea hili ʻenau kaí, pea lea ʻa Sīsū kia Saimone Pita, Saimone, ko e foha ʻo Sōnasí, ʻoku lahi hake hoʻo ʻofá kiate au ʻiate kinautolú ni? Pea talaange ʻe ia kiate ia, ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Peá ne pehē kiate ia, Fafanga ʻeku fanga lamí” (Sione 21:15).

Ko ʻEtau Fuakava Ke Tanumakí

Kuo haʻisia maʻu pē ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ki ha fuakava ke nau fefafangaʻaki fakalaumālie ʻa kinautolu, kae tautautefito kiate kinautolu ʻoku foʻou mai ki he ongoongoleleí. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha taimi ʻoku tupulaki lahi ai hotau ivi ke fafangaʻi ʻa e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí, ʻa ia kuo pau ke lilingi hifo ia ki he Kāingalotu faivelengá. Naʻe ʻosi foaki mai foki e mālohi ko iá ki muʻa ki he kakai ʻa e ʻEikí. Ko e fakamatala ʻeni ki he anga hono fai ia ʻe he kakai ʻo e ʻEikí ʻi ha taimi naʻe fakamatala ki ai e Tohi ʻa Molomoná: “Naʻe lau ʻa kinautolu … koeʻuhí ke manatuʻi mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ke taki ʻa kinautolu ʻi he hala totonú, mo ngaohi ʻa kinautolu ke tokanga maʻu ai pē ki he ngaahi tokoni ʻa Kalaisí, ʻa ia ko e tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo ʻenau tuí” (Molonai 6:4).

Kuo tau feinga kotoa pē ʻi ha taimi ke tau fafangaʻi ʻa e tui ʻa ha toko taha kehe. Kuo ongoʻi ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ʻa e tokanga mai ʻa ha niʻihi kehe ki heʻetau tuí pea tau ongoʻi ʻa ʻenau ʻofá. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻo kitautolu kuo haʻu ha fānau ki ai ʻo pehē mai, “Te ke fie ʻalu mo au ki he lotú?” pe “Te ke lava ʻo lotu mo au?” Pea kuo ʻi ai foki mo ha ngaahi meʻa kuo tau loto mamahi ai. Naʻe ʻi ai ha taha kuo tau ʻofaʻi naʻe ʻikai ke ne tali haʻatau ngaahi feinga ke fafangaʻi ʻenau tuí. ʻOku tau ʻiloʻi mei ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fili ʻa ʻEne fānaú ke ʻoua ʻe fafangaʻi kinautolu. Ka ko e taimi ʻeni ke tau ongoʻi ai ha fakatuʻamelie foʻou mo ʻamanaki atu ʻe fakatupulekina hotau mālohi ke tanumaki ʻa e niʻihi kehé.

Kuo ʻosi folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi Heʻene palōfita moʻuí te Ne fakatolonga ʻa e fua lahi mo mahu ʻo e ututaʻu ʻo e kau ului foʻou kuo nau ʻalu hifo ki he ngaahi vai ʻo e papitaisó. Pea ʻe fakahoko ia ʻe he ʻEikí ʻiate kitautolu. Ko ia ʻe lava ke tau maʻu ha loto-toʻa ʻi heʻetau fai ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí, ʻa e fanga kiʻi meʻa ko ia ʻe lava ʻo fakahoko ʻe he fānau īkí, pea ʻe foaki mai ai kiate kitautolu ha mālohi lahi ange ke tanumaki ʻa e tui ʻoku kei pelepelengesí.

Ko hotau lotó ʻa e feituʻu ke kamata aí. Ko e meʻa ko ia ʻoku tau fie maʻu ki hotau lotó ʻe makatuʻunga mei ai pe te tau lava ʻo ʻekea ʻetau totonu ke feohi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, he kapau ʻe ʻikai ke tau maʻu ia, he ʻikai ke hoko ha fafangaʻi pe tanumaki fakalaumālie. ʻE lava ke tau kamata feinga he ʻahó ni ke ʻiloʻi ʻa kinautolu ke fafangaʻí, ʻo hangē ko e ʻafio mai kiate kinautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo ongoʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne ongoʻi ʻo kau kiate kinautolú.

Ko ʻEne fānau ʻa kinautolu ko e kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí. Naʻá Ne maheni mo kinautolu pea naʻa nau maheni mo Ia ʻi he maama ki muʻa he māmani ko ʻení. Ko ʻEne taumuʻá pea mo Hono ʻAlo ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ke nau foki hake kiate Ia pea ke Ne foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fili ki ai. Kuó Ne tataki mo poupouʻi ʻa ʻEne kau faifekaú ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau kumi mo akoʻi pea papitaiso ʻa kinautolu. Naʻá Ne tuku Hono ʻAló ke Ne totongi ki heʻenau ngaahi angahalá. ʻOku ʻafio mai ʻa ʻetau Tamaí mo e Fakamoʻuí ki he kau ului ko iá ko ha fanga lami kei iiki ʻa kinautolu pea naʻe fakatau kinautolu ʻaki ha totongi he ʻikai malava ke mahino kiate kinautolu ʻa hono lahí.

ʻE lava ʻe ha mātuʻa fakamatelie ʻo fakahoungaʻi ʻi ha kiʻi founga siʻisiʻi, ʻa e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa. Ko e taimi ko ia ʻoku aʻu ai ʻetau fānaú ki he taʻu motuʻa ʻa ia te nau mavahe ai mei haʻatau tokangaʻi fakahangatonu kinautolú, ʻoku tau kei ongoʻi pē haʻatau hohaʻa ki honau maluʻí mo e hohaʻa ke ola lelei hono faitokonia kinautolu ʻe he kakaí. ʻE lava ke tau ongoʻi e momoʻi ʻofa ʻa e Tamaí mo e Fakamoʻuí ki he kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí pea mo ʻEna falala mai te tau fai ʻa hono tanumaki kinautolú.

Ko ʻEtau Fakafalala ki he Laumālié

ʻE hanga ʻe he ngaahi ongo ko ia ʻoku ʻi hotau lotó ʻo fakafeʻungaʻi lahi ʻa kitautolu ki he tokoni ʻa e Laumālié pea tau ikunaʻi ai ʻa e manavasiʻi ko ia te ne taʻofi kitautolu mei hotau fatongia toputapu ko iá. ʻOku fakapotopoto ʻa ʻete manavasiʻi koeʻuhí ko ha taʻefeʻunga hotau ngaahi poto fakaengāué ke fakalato ʻa e tukupā ko ia ʻoku tau maʻu ke fafangaʻi e tui ʻa e kakai kehé. Neongo pe ko e hā hano lahi ʻo hotau potó pe taukeí, he ʻikai pē ke feʻunga ia. Ka ʻoku hanga ʻe heʻetau fakatokangaʻi totonu ʻa hotau ngaahi ngataʻangá, ʻo fakatupu ha loto fakatōkilalo ʻiate kitautolu, ʻa ia te ne fakatupu ha ongoʻi fakafalala ki he Laumālié ke maʻu mei ai hotau mālohí.

Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ke tau lototoʻa neongo hotau ngaahi vaivaí: “Ko e taimi ʻoku lea ai ha taha ki ha haʻofanga kakai, neongo e ʻikai ke ne lava ʻo leaʻaki ha ngaahi sētesi lahi pea ʻikai ke fokotuʻutuʻu lelei kinautolú, ka ʻo kapau ʻoku haohaoa pē hono lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe mahuʻinga ange ʻa e ngaahi sētesi tuʻutuʻuhala ko iá, ʻi ha lea mālie ʻoku ʻikai kau ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kau ʻāngeló mo e kakai lelei kotoa pē. Neongo ʻe siʻisiʻi ʻa e ngaahi lea ʻe ngāue ʻaki ʻe ha taha ʻi heʻene lotú pe ko hano feifeia-vale ʻo ʻene ngaahi leá, ka ʻo kapau ʻoku haohaoa pē ʻa e lotó ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe mahuʻinga ange ʻa e lotu ko iá, ʻi he lea mālie ʻa ha taha malanga ʻoku faivalea pe leʻo-afea. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí mo e Tamai ʻatautolu kotoa peé, ʻo kau ki he anga ʻo ʻetau leá? ʻOku mahuʻinga ange ki he ʻEikí ʻa e loto lelei mo angatonú, ʻi he ngaahi fakangeingeia, fielahi, lāngilangi mo e pōtoʻi lea pe leʻoafea ʻa e tangatá. Ko e taimi ko ia ʻokú ne ʻafio mai ai ki ha loto ʻoku fonu ʻi he fakamātoató, angatonú mo e loto-maʻa ʻo hangē ko e fānaú, ʻokú ne ʻafio ai ki ha tefitoʻi moʻoni ʻe tolonga ia ʻo taʻengata—’Ko e laumālie ia ʻo hono puleʻangá—ko e laumālie ia kuó u tuku ki heʻeku fānaú.’ ”1

ʻE lava ʻe he fānaú ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia te tau lava ʻo maʻu ai ʻa e mālohi ke fafangaʻi ʻa e tui ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ʻe he fānaú ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ne toki papi ului mai, ke nau ō ki ha fakatahaʻanga. ʻOku lava ʻa e fānaú ʻo malimali mo fakaafeʻi fiefia ha mēmipa foʻou ki ha falelotu pe ki ha kalasi. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo fai pehē. Pea kapau te tau fai ia, ʻe hoko ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua. ʻE toʻo atu meiate kitautolu ʻa e manavasiʻi telia naʻa ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí pe ko hano fakafisingaʻi kitautolu. He ʻikai toe hā mai ʻa e tokotaha foʻou ko iá ko ha sola kiate kitautolu. Pea ʻe kamata tanumaki pe fafangaʻi leva ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke tau leaʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke uiuiʻi kita ka ko ʻete hoko pē ko e mēmipá, ʻe lava ke te ala atu ʻo tanumaki ʻi he angaʻofa. ʻOku aʻu foki kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ui ke faiako pe malangá, te nau lava ʻo fafanga ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá ʻo kapau te tau teuteu ki ai. ʻE lava ke tau fai ia he taimi kotoa pē ʻoku tau talanoa ai mo ha mēmipa foʻou pea pehē ki he taimi kotoa pē ʻoku tau kau ai ki ha fealēleaʻaki fakakalasi. ʻOku tau fie maʻu ha tokoni mei he Laumālié ke tau leaʻaki ʻa e ngaahi lea te ne fafangaʻi pe tanumaki mo fakamālohia e niʻihi kehé.

Ongo Kī ki Hono Maʻu ʻo ha Tokoní

ʻOku ʻi ai ha kī mahuʻinga ʻe ua ki hono fakaafeʻi mai ʻo e Laumālié ke Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he meʻa ke tau leaʻakí ʻi heʻetau tanumaki ʻa e niʻihi kehé. Ko e ako fakaʻaho ki he folofolá mo e lotu ʻi he tuí.

ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahinohinoʻi ʻa kitautolu ʻi he meʻa te tau leaʻakí kapau te tau ako mo fakalaulauloto ki he folofolá he ʻaho taki taha. ʻOku hanga ʻe he ngaahi lea ʻo e folofolá ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakahā mai ia ʻe he ʻEikí ʻi he folofola ko ʻení: “ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí” (T&F 11:21). ʻI heʻetau ako fakaʻaho ki he folofolá, te tau lava ke falala ki he tāpuaki ko ʻení neongo ko haʻatau talanoa pē pe ʻi ha kalasi ʻi he taimi ʻe kole mai ai ʻe he faiakó ke te fai ha tali ki ha fehuʻi. Te tau ongoʻi ai ʻa e mālohi naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí: “ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou leaʻakí; kae mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ko ia ʻe tufaki atu ki he tangata taki tahá ” (T&F 84:85).

ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi folofola ʻi he ngaahi tohi tapú, ka ʻi heʻetau ako foki ki aí. ʻE lava hono fafangaʻi ʻa kitautolú, ʻi haʻatau fakalaulauloto ki ha ngaahi folofola siʻi pē, ʻo tuku ke hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha ngaahi makakoloa mahuʻinga kiate kitautolu, ʻo laka ange ia ʻi haʻatau lau fakavaveʻi pē ha ngaahi vahe kakato ʻo e folofolá.

Hangē ko e hanga ʻe he fakalaulauloto ki he folofolá ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe pehē pē foki mo e ngaahi lotu tautapa fakaʻahó. Kapau he ʻikai ke tau kole ʻi he lotu, he ʻikai pē haʻu Ia, pea kapau he ʻikai ke fakaafeʻi Ia, he ʻikai pē nofo mai ia. “Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tui; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako ” (T&F 42:14). Kapau ʻe kole ʻaki ʻi he loto-moʻoni he taimi kotoa pē ke maʻu e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he loto-fakamātoato ke fafangaʻi ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻe ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki kiate kitautolu pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofeina mo tokoniʻí.

Ko e folofola lelei ʻa e ʻOtuá ʻa ia kuo pau ke tau fafangaʻi ʻakí, ʻa e tokāteline mahinongofua ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavasiʻi ʻi heʻene mahinongofuá pe ko hono toutou fakamatalaʻi maí. Naʻe hanga foki ʻe he ʻEikí ʻo fakamatalaʻi tonu mai e anga ʻo e hū ʻa e tokāteline ko iá ki he loto ʻo e tangatá mo e fefiné, ke tanumaki kinautolú:

“Pea ko ʻeku tokāteliné ʻeni, pea ko e tokāteline ia ʻa ia kuo tuku kiate au ʻe he Tamaí; pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí; pea ʻoku fakamoʻoniʻi au ʻe he Tamaí, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Tamaí mo au; pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi kuo fekau ʻe he Tamaí ki he kakai fulipē, ʻi he potu kotoa pē ke nau fakatomala pea tui kiate au.

“Pea ko ia ia ʻokú ne tui kiate au mo papitaisó, ʻe fakamoʻui ia; pea ko kinautolu ia te nau maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

“Pea ko ia ia ʻoku ʻikai tui kiate au, mo papitaisó, ʻe malaʻia ia.

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ʻeku tokāteliné ʻeni, pea ʻoku ou haʻu mei he Tamaí ke fakamoʻoni ki ai; pea ko ia ia ʻoku tui kiate aú ʻoku tui ki he Tamaí foki; pea ʻe fakamoʻoniʻi au kiate ia ʻe he Tamaí, he te ne ʻaʻahi kiate ia ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni ” (3 Nīfai 11:32–35).

Naʻe hoko atu e folofola ʻa e ʻEikí ʻo Ne fakamatalaʻi ʻa kinautolu ʻe fafangaʻi ʻaki ʻa e tokāteline mahinongofua ko iá pea nau kātakí, ko kinautolu ia te nau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé, ʻo hangē ko kinautolu naʻe hoko ʻo hangē ha tamasiʻi siʻí. Ko e toko taha pē ʻokú ne maʻu ha loto kei tamasiʻí te ne lava ʻo ongoʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālié, pea te ne fakavaivaiʻi ia ki he ngaahi fekau ko iá, mo talangofua ki ai. Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu kae fafangaʻi ha taha ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá.

Ko e Manavaʻofa ʻo e Fanga Lamí

Pea ko e ʻuhinga ia te tau lava ʻo fiefia ai ʻi he tukupā ke tau fafangaʻi ʻa e kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí. Neongo pe ko e hā hano lahi pe siʻisiʻi ʻo ʻenau ʻilo ki he tokāteliné, kuo nau toki fakavaivaiʻi pē ʻa kinautolu ki he ouau ʻo e papitaisó pea nau maʻu ʻa e totonu ki he feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau maʻu ʻa e tui pelepelengesi ko ia naʻe tuʻunga ai ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo ui kinautolu ko e fanga lamí, ʻi he taimi ko ʻeni kuo nau fakamoʻoniʻi ai ʻoku nau fie fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke nau faí.

Kapau ʻe fakamatalaʻi mahino ange ʻi he ʻofa ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻi heʻenau hoko ʻeni ko ha mēmipa foʻoú, pea kapau ʻe foaki ange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke nau ngāue ʻi he Siasí pea fakamāuʻi ʻi he manavaʻofa ʻa ʻenau ngāue ʻi he fatongia ko iá pea fafangaʻi kinautolu ʻo poupouʻi ʻi he loto faʻa kātaki, ʻe fakamālohia ʻa kinautolu ʻi he feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe tanumaki ʻa kinautolu ʻi ha mālohi ʻoku māʻolunga ange ʻi hotau mālohí. Kapau te nau kātaki, ʻe aʻu ki he ngaahi matapā ʻo helí he ʻikai te ne ikunaʻi ʻa kinautolu.

Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e palōmesi ki he founga ʻe tuʻu maʻu ai honau iví pea tupulakí, ʻo ne pehē: “Ko kinautolu ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea nau tatali kiate Ia ʻi he loto-haohaoa mo e ʻatamai talangofuá, te nau maʻu ha kiʻi konga ʻo hoko mo ha kiʻi konga, ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ʻi he akonaki, mo ha kiʻi konga ʻi heni mo ha kiʻi konga ʻi hena, pea hangē ko e lea ʻa Sione Teilá, ʻmei he taimi ki he taimi,’ kae ʻoua kuo nau maʻu hano konga lahi. Pea kuo pau leva ke nau fafangaʻi mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e meʻa kuo nau maʻú, pea ngaohi ia ke hoko ko ha konga maʻu pē ʻo ʻenau moʻuí, ʻo poupouʻi hake ʻa e fakakaukau lelei kotoa pē, mo e tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē te nau lava ʻo faí, kae ʻoua kuo nofoʻia ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ha matavai moʻui ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”2

Ko hono ʻuhinga ia ʻo e lea ʻi he tohi Molonaí ʻa ia ʻoku pehē, “Falala taha pē ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisí, ʻa ia ko e tupuʻanga mo e fakahaohaoʻanga ʻo ʻenau tuí ” (Molonai 6:4). Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne fakafaingamālieʻi ʻa hotau fakahaohaoaʻi ʻi heʻene Fakaleleí mo ʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Pea ko e Fakamoʻuí te Ne fafangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻalu hifo ʻi he tui ki he ngaahi vai ʻo e papitaisó pea maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ko ia te nau manatu maʻu ai pē kiate Iá, pea nau hokohoko atu ʻi he talangofua ʻo hangē ko e fānau īkí, ko Ia te Ne fakapapauʻi ʻoku nau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Te ta lava ʻo kau atu ki ha fuʻu ngāue lahi ʻi ha ngaahi founga iiki. Te ta ako mo lotu mo ngāue ke fakafeʻungaʻi ʻa kitaua mo e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE malava leva ke tau mamata ki he kau mēmipa foʻoú ʻo ʻiloʻi ko e fānau mahuʻinga mo ʻofeina kinautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻe tākiekina ai ʻa kitautolu ke tau fafangaʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻofa, mo e faingamālie ke tokoní, pea pehē ki he folofola lelei ʻa e ʻOtuá. Pea te tau toki mamata leva ʻi he taimi totonu ki he meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe he faifekau tuʻu-ki-muʻa ko ia ko ʻĀmoní ki hono kaungā-ngāue fakafaifekaú, ʻo hangē pē ko ʻetau hoko he taimí ni ko e kaungā ngāue ʻo e kau faifekau ʻoku nau lolotonga ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní:

“Vakai, naʻe motuʻa ʻa e taʻú, pea ʻoku monūʻia ʻa kimoutolu, he naʻa mou ʻai ʻa e hele tuʻusí, ʻo tuʻusi ʻaki homou tūkuingatá, ʻio, naʻa mou ngāue ʻi he ʻahó kotoa; pea vakai ki hono lahi ʻo hoʻomou ngaahi haʻingá! Pea ʻe tānaki ia ki he feleokó ke ʻoua naʻa maumau.

“ʻIo, ʻe ʻikai ke holoki ia ʻe he afaá ʻi he ʻaho fakaʻosí; ʻio, ʻe ʻikai foki ke veteki ia ʻe he ngaahi ʻahiohió; ka ʻo ka tō mai ʻa e afaá ʻe tānaki fakataha kinautolu ki honau potu ʻonautolú, ke ʻoua naʻa lava ke ʻasi ki ai ʻa e afaá; ʻio, pea ʻe ʻikai foki ke ʻave atu ia ʻi he ngaahi fuʻu matangi mālohí ki he potu ʻoku loto ʻa e filí ke ʻave kinautolu ki aí.

“Kae vakai, ʻoku nau ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEiki ʻo e ututaʻú, pea ʻoku ʻaʻana ʻa kinautolu; pea te ne fokotuʻu hake ʻa kinautolu ʻi he ʻaho fakaʻosí ” (ʻAlamā 26:5–7).

Te tau lava ʻi heʻetau talangofuá pē ʻo tokoni ki he ʻEikí ke ʻoatu ʻa e fanga lamí, ʻa ʻEne fanga lamí, ki Hono toʻukupú pea ʻe fuofua atu ia ʻi Hono toʻukupú ki ʻapi ki heʻenau Tamaí mo ʻetau Tamaí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe huaʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí kiate kitautolu ʻi heʻetau kau ki hono paotoloaki e ututaʻu toputapu ʻo e ngaahi laumālié.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ngaahi Akonaki ’a e Kau Palesiteni ’o e Siasí: Pilikihami ’Iongi (1997), 177.

  2. “Discourse,” Deseret News, Mar. 25, 1857, 21.

Paaki