2008
ʻUlungāanga Fakatakimuʻa ʻOku Liliu Moʻui
Fēpueli 2008


ʻUlungāanga Fakatakimuʻa ʻOku Liliu Moʻui

Ko ha Taki ki ha Taha

ʻI he hoko hoku taʻu 12, ko au toko taha pē ʻa e kiʻi talavou naʻe ʻalu ki homau uōtí ʻi Keipi Tauni ʻi Saute ʻAfiliká. Neongo ia, naʻe ongoʻi ʻe heʻeku pīsopé naʻe ueʻi ia ke uiuiʻi ha kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú.

Naʻe mei malava pē ke pehē ʻe heʻeku palesiteni ʻo e Kau Talavoú, “Ko e hā ʻa e meʻa te u fai mo e kiʻi talavou pē ʻe toko tahá? He ʻikai ke tau lava ʻo fokotuʻutuʻu ha ngaahi ʻekitivitī maʻá ha kiʻi toko taha pē.” Ka naʻá ne fai hono lelei tahá mo fakahoko totonu hono uiuiʻí. Ne fokotuʻutuʻu ʻe he kau palesitenisií ha ngaahi fononga lalo, nofo kemi, ngaahi ʻekitivitī faka-Sikauti, pō Mutuale ʻi he Tūsité, lēsoni he Sāpaté, fakaheheke ʻi he ʻoneʻoné pea mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻi he matātahí. Ne ʻosi ha kiʻi vahaʻa taimi mei ai, kuo kamata mo ha kau talavou kehe ke nau ō mai—ko ha toko ua pea ʻalu hake ʻo toko tolu pea toki aʻu ʻo toko fā.

ʻOku ou fonu ʻi he loto fakafetaʻi ʻi he faivelenga ʻa e kau taki ko ʻeni ʻo e Kau Talavoú ʻi honau uiuiʻí ʻo nau feinga koeʻuhí ko ha kiʻi talavou pē ʻe toko taha—ko au. ʻOku ou hoko ko ha taha lelei ange koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau foʻi pea pehē mo kinautolu kehe naʻa nau kau ʻi he polokalama ʻa e Kau Talavoú ʻi homau uōtí.

Kuleiki Pekoini, Saute ʻAfilika

Naʻá ku Ako Māmālie ke u Taki

Hili ha ngaahi uike siʻi mei hoku papitaiso mo hilifakinimá, ne ui au ke u hoko ko e sekelitali ʻo e Palaimelí ʻi he Uooti Vele Tolató ʻi Mekisikou. Ko ha meʻa fakaʻohovale ʻeni kiate au he naʻá ku kei foʻou mai ki he ongoongoleleí, ka naʻá ku ʻofa ʻi hoku Fakamoʻuí mo fie tokoni.

Naʻá ku fakahā ange ki heʻeku pīsopé ʻoku tokolahi mo ha niʻihi kehe te nau lava ʻo fakahoko ʻa e ngāué, ka ʻi heʻeku ngāué, naʻá ku ʻilo ai ko e uiuiʻí ni naʻe fakahā fakalaumālie mai ia. Naʻá ku ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ngaahi himi mālié pea mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ʻi heʻeku ʻi he Palaimelí mo e fānaú. Naʻá ku ʻofa foki ʻi he fānau valevalé pea koeʻuhí ko kinautolu, naʻá ku feʻiloaki ai mo ʻenau mātuʻá.

Ka ko ʻeku ako lahi tahá naʻe hoko ia ʻi heʻeku ngāue mo e palesiteni ʻo e Palaimelí mo hono ongo tokoní. Naʻa nau faʻa kātaki ʻi heʻenau tokoniʻi aú, naʻa nau fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi fehālākí pea naʻá ku ako māmālie ai e founga ki hono fakahoko hoku fatongiá. Naʻa mau ngāue fakataha ʻi he Palaimelí ʻi ha taʻu ʻe tolu pea naʻa mau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa vāofi.

Ko e taimi ne tukuange ai kimautolú, ne ui leva kimautolu ke mau ngāue ʻi he Fineʻofá. Koeʻuhí ko e ʻofa naʻa mau maʻú, naʻa mau ngāue fakataha ai ʻi he uouangataha ʻi he toe taʻu kehe ʻe ua. Naʻe akoʻi au ʻe he kau fafiné ni ke u vahevahe ʻa e ngāué pea tuku ki he niʻihi kehé ke nau ako ke nau hoko ko ha kau taki. Naʻa mau fevahevaheʻaki ʻa e meʻa tokoni naʻe fakatolongá, ʻaukai fakataha ʻi ha taumuʻa pea mau ō fakataha ki he temipalé. Naʻa nau tokoniʻi au ke u hoko ko ha taki faivelenga, līʻoa pea mo ʻofa. ʻOku ou haʻisia ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ku akó koeʻuhí ke lava hono toenga ʻo e kakai fefiné ʻo maʻu ʻa e meʻa tatau naʻá ku aʻusia he taimi naʻá ku ngāue fakataha ai mo e kau fafine naʻa nau akoʻi aú.

Lola Vika Taʻavila, Mekisikou

ʻOku ʻIkai pē Ke u Mateuteu Au

Hili ha uike ʻe tolu mei hoku papitaiso mo hilifakinimá, ne ʻinitaviu au ʻe Pīsope ʻAiala peá ne ʻeke mai pe ʻoku fēfē ʻeku fakalakalaká. Naʻá ku talaange, “Sai ʻauptio. Ko e tuʻo ua ʻeni ʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻosi. ʻOku ou toe lau foki mo e tohi lēsoni ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ke u lava ʻo ʻilo lahi ange mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou laú.”

Naʻá ne pehē mai leva, “ʻOku ʻafioʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne uiuiʻi koe ke ke hoko ko e faiako Lautohi Faka-Sāpate ki he toʻu tupu taʻu 14 ki he 17.”

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he taimi pē ko iá ko ha niʻihi ʻo e toʻu tupu ʻi he kalasí, naʻa nau siʻi ʻaki pē ʻiate au ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe ohi hake kinautolu ʻi he Siasí pea naʻa nau ʻilo lelei ange ʻa e ongoongoleleí.

Naʻá ku pehē ange leva ki ai, “ʻOku ʻikai ke u mateuteu au ki he faʻahinga ngāue ko ʻení.”

Naʻe tali mai leva ʻe he pīsopé mo lea fakahangatonu mai, “Lopeto, ko e Tamai Hēvaní ʻokú Ne fakahoko atu ʻa e uiuiʻi ko ʻení kiate koé. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa te ke lavá pea mo hoʻo faivelengá.”

Naʻá ku kei vilitaki ange pē, “ʻOku ʻikai pē ke u mateuteu au. ʻOku ou fie maʻu ha taimi lahi ange.”

Naʻe sio fakahangatonu mai ʻa e pīsopé peá ne fakahā mahino mai ʻi ha leʻo mālohi, “Kapau ʻokú ke pehē he ʻikai ke ke lava ʻo tali ʻa e uiuiʻi ko ʻení, ʻoku tonu ke ʻoua te ke tala mai ʻe koe kiate au. Tūʻulutui ʻo fakahā ki hoʻo Tamai Hēvaní. Te Ne tali atu pea te u tali leva hoʻo filí.”

Ne ma kiʻi fakalongolongo ʻi ha vahaʻa taimi. Pea toki sio mai kiate au ʻo hangē ko ha vakai ʻa ha tamai ki hano fohá peá ne pehē mai, “Lopeto, ʻoku ʻikai ko ha siasi ʻeni ia ʻo ha kakai loto foʻi; ko e siasi ʻeni ʻo ha kakai lototoʻa.”

Ne fakafokifā pē ʻeku ongoʻi maá. Naʻá ku pehē ange leva ʻi heʻeku fakatēloʻimata mo leʻo teteteté, “Pīsope, te u kamatá ʻa fē?”

Naʻá ne kuku atu au peá ne taaʻi hoku tuʻá mo pehē mai, “Te u tokoni atu ʻi hono teuteu hoʻo ʻuluaki lēsoní he ʻuiké ni.”

Naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo foaki mai kiate au ʻe he Tamai Hēvaní ha faʻahinga taki pehē, ko ha pīsope ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene akoʻi ʻi he leá ka ʻi he sīpinga foki.

Naʻá ku faʻa manatuʻi ʻa e meʻá ni ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú pea mo e lolotonga ʻo ʻeku ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi kehé. ʻOku ou fakakaukau ki ai ʻi he taimí ni pea ʻoku ou ongoʻi fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí.

Lopeto Kālosi Pakeso Peleteli, Pelū

Kau Tīkoni Līʻoa

Naʻe foua ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tuofāfine-ʻi-he-fono ʻi Kuatemalá ha taimi loto mafasia, ʻo ne fakatupu ai ha ngaahi palopalema ki heʻene moʻuí. Naʻá ma lotua ia mo hoku uaifí, ka naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi pe ko e hā ha toe meʻa ke faí. Fāifai peá u lava ʻo ʻaʻahi ki he fāmili hoku malí ʻi haʻaku ʻaʻahi fakangāue ki hoku fonua tupuʻa ko Kuatemalá, ʻo u ako ai ʻa e lēsoni fakaʻofoʻofa ko ʻeni fekauʻaki mo e tuʻunga fakatakimuʻá.

Naʻá ku talanoa mo ʻeku tamai-ʻi he-fonó ʻi he fakafaletoló, feʻunga mo e lue mai ʻa ha taha ʻo e fānau tangata taʻu 12 ʻo e uōtí ʻo fakalea mai. ʻI heʻene mavahe atú, ne pehē mai leva ʻeku tamai-ʻi he-fonó, “Naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe he kiʻi leka ko ʻená mo ha ongo tamaiki tangata kehe ʻe ua ʻi he ʻaho atú. Naʻe ō mai ʻa e toko tolú ni, kuo nau ʻosi sote hina kotoa mo hēkesi. Hili ʻenau fakalea maí, ne u ʻohovale ʻi heʻenau hū hangatonu ki homau loto falé ke talanoa mo hoku ʻofefiné. Naʻa nau talaange kuo nau omi ke ʻaʻahi ki ai koeʻuhí he kuo nau ʻilo ki he palopalema fakaemoʻui ʻoku ʻi aí. Naʻa nau tala ange neongo ʻoku nau kei tīkoni pē pea he ʻikai ke nau lava ʻo faingāue ange ki ai, ka te nau lava pē ʻo lotua ia pea ʻe tāpuekina ia ʻe Sīsū Kalaisi.

“Ne tūʻulutui leva ʻa e kau talavou ko ʻení ʻo fakahoko ha lotu fakaʻofoʻofa ʻo kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke Ne tāpuakiʻi hoku ʻofefiné. Hili ia pea nau tuʻu hake pea ʻi he hili ʻenau fakahā ange ki ai ʻenau ʻofá, ne nau mavahe leva.

Ne pehē leva ʻe heʻeku tamai-ʻi he-fonó, “ʻOkú ke ʻilo ha meʻa? Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e sīpinga maʻongoʻonga ʻa e kau talavou ko ʻení.”

ʻI heʻeku ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻi he ‘aho hono hokó, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe teuteu lelei ʻa e kau talavoú ni ʻe toko tolu mo mateuteu ke tufa ʻa e sākalamēnití. Naʻá ku ongoʻi fiefia mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. ʻI he ʻosi ʻa e lotú, naʻá ku ʻalu ke mau lulululu pea neongo ʻoku nau kei siʻi ka ʻoku nau mālohi lahi ʻi hono hiki hake ʻo e ngaahi laumālie ʻoku ongosia mo mafasiá. Fakatauange ke tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa e kau talavoú ni ʻi heʻenau tā-sīpinga lelei he tokoní, ʻofá pea mo e tuí.

ʻOsikā ʻApati Kutilesi, ʻIutā

Naʻe Fie Lea ki Heʻeku Fineʻeikí?

Talu mei heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí mo ʻeku maʻu ha loto holi moʻoni ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Neongo ia, naʻe hoko ʻa e totongi vahehongofulú ko ha palopalema he naʻe ʻikai loto ki ai ʻeku fineʻeikí, he naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí.

Ko e taimi naʻá ku vahe aí, naʻá ku tuku mavahe ha paʻanga ki he vahehongofulú ʻi ha taha ʻo ʻeku ngaahi toloá. Ka ʻi he hoko mai ʻa e ʻaho ke fakafoki ai ʻa e paʻangá ki he ʻEikí, kuo puli ia. Ne u ʻeke ki heʻeku fineʻeikí pe naʻá ne fakatokangaʻi peá ne talamai naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻe ia he naʻe ʻikai fie maʻu ia ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻikai ke u toe fakafekiki mo ia, he naʻá ku tui ne ʻi ai pē ha toe founga kehe ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá ni.

Koeʻuhí ko ʻeku taʻemalava ke totongi ʻeku vahehongofulú, naʻá ku loto mamahi ai ʻi ha taimi lōloa. Ko e taimi naʻá ku ʻalu ai ki heʻeku pīsopé ki he fakaʻekeʻeke ʻo e vahehongofulú, naʻá ne ʻeke mai pe ko ha taha totongi vahehongofulu kakato au pea naʻe tō hoku loʻimatá ʻi heʻeku fakahā ange ki ai ʻoku ʻikai he naʻe ʻave ʻe heʻeku fineʻeikí ʻeku paʻanga vahehongofulú. Naʻe fakanaʻanaʻa au ʻe heʻeku pīsopé ʻaki haʻane pehē mai ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi holi ʻa hoku lotó. Hili iá peá ne kole mai ke u ʻomi ʻeku fineʻeikí ke na ʻinitaviu he Pulelulú. Naʻá ku loto ki ai.

Naʻá ku fehuʻi loto pē kiate au he lolotonga ʻo e uiké, “ʻE anga fēfē haʻaku ʻave ʻeku fineʻeikí ke ʻinitaviu mo e pīsopé ʻo kapau ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí? He ʻikai ke ne tali ʻe ia ʻa e fakaafé!”

ʻI he hoko ʻa e Pulelulú, naʻe teʻeki pē ke u tala ange ʻe au ha meʻa ʻe taha ki ai ka ne u kole ange pē ke ma ō ki falelotu, ʻo u talaange ʻoku ʻikai ke u fie ʻalu toko taha. Meʻamālié, he naʻá ne talamai ʻio, ʻe ʻalu.

Naʻe talitali lelei ia ʻe Pīsope Feitosa peá ne taki atu ia ki hono ʻōfisí. Naʻe ʻikai ke u maʻu hifo lolotonga ʻoku kei ʻi loto ʻeku fineʻeikí. Faifai pea hū mai ki tuʻa ʻeku fineʻeikí mei hono ʻōfisí—ʻoku malimali.

ʻI heʻema foki ki ʻapí, ne tafoki mai ʻeku fineʻeikí ʻo pehē mai, “Mei he taimí ni ʻo fai atu, te ke totongi vahehongofulu ʻi he māhina kotoa pē.” He toki fiefia lahi naʻá ne fakafonu hoku lotó! Kuo teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ke mahino ai ki heʻeku fineʻeikí ʻeku loto ke tauhi ʻa e fekau toputapú ni.

Kuo ʻosi kau ʻeku fineʻeikí ki he Siasí, talu mei ai. ʻOkú ne totongi ʻene vahehongofulú mo fakapapauʻi ʻoku ou totongi foki ʻeku vahehongofulú. Kuo mau maʻu ha ngaahi tāpuaki fakaofo mei hono tauhi ʻo e fekaú ni he naʻe lea ha taki fakalaumālie ki heʻeku fineʻeikí ʻo fekauʻaki mo e feilaulaú, līʻoa pea mo e faivelenga ki he ʻEikí.

ʻEvanila Kōmesi to Nasimenitō, Palāsila

ʻAlu ke Talanoa mo Ia

ʻI he 1998, ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi hoku uōtí, naʻá ku kau ai ki ha kemi fakasiteiki ʻa e kau talavoú. Lolotonga haʻaku mālōlō ʻi he hili haʻamau vaʻinga, ne u fakatokangaʻi ha talavou naʻe ʻikai ke u maheni mo ia. Naʻe tangutu toko taha pē ʻi ha kiʻi foʻi tafungofunga mamaʻo atu mei he nofoʻangá. Naʻe ʻikai ke fotu fiefia. Naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke u ʻalu ʻo talanoa mo ia.

Naʻá ku fakafeʻiloaki ange au mo ʻeke hono hingoá. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi kotoa ʻa e ngaahi meʻa naʻá ma talanoa ki aí, ka ʻoku ou manatuʻi naʻe tō hoku loʻimatá. Ko ha pōtalanoa mahuʻinga ʻeni pea naʻá ma talanoa pē kae ʻoua kuo nau ui mai kimaua ki he ʻekitivitī hono hokó. Hili iá, naʻe tātātaha pē ke u toe sio ki he talavoú ni pea naʻe ʻikai pē ke toe maʻu ha faingamālie ke ma talanoa ai.

ʻI ʻAokosi 2005 naʻe fai ai ha fakataha ʻi homau senitā fakasiteikí. Ne haʻu ʻa e talavoú ni kiate au ʻo ne mono mai ha tohi. ʻOku peheni:

Naʻá ku kamata fakakaukau he ʻahó ni ki heʻeta talanoa ʻi he Paʻake Seni Mātiní ʻi he 1998 nai. Koeʻuhí pē ke ke manatuʻi, naʻá ku tangutu toko taha pē mo kiʻi ongoʻi loto mamahi. Naʻá ke ʻalu ange kiate au ʻo ke talamai naʻá ke ongoʻi ʻoku fie maʻu ke ta talanoa. Naʻá ke pehē … kuo hokosia ʻa e taimi ke te fili ai—pe te te nofo he Siasí ʻo muimui ʻia Sīsū Kalaisi pe liʻaki ia ʻo ʻikai maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Ko e meʻa ʻe taha naʻe nofo maʻu ʻiate aú ko hoʻo pehē kapau te u tō, ʻe tō kotoa hoku fāmilí mo au, ka ʻo kapau te u kei ʻunu ai pē ki muʻa, te nau omi mo kinautolu foki.

… Naʻe ake ʻiate au ha loto holi lahi ke tokoniʻi kinautolu… .Pea talu mei he ʻaho naʻá ta talanoa aí mo ʻeku fai ʻa e fili ke u faitotonu ki he ʻEikí, ʻo aʻu ai pē ki he taimí ni, ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe fitu, ʻoku ou kei faivelenga pē pea ʻoku tuʻu maʻu hoku fāmilí ʻi he ongoongoleleí mo faitotonu ki he ʻEikí… . Fakamālō lahi atu ʻi hoʻo lea hangatonu mo moʻoni mai kiate aú. He ʻikai ke ke teitei ʻilo hono lahi ʻo e lelei naʻá ke fakahokó.

ʻOku hoko ʻa e talavoú ni he taimí ni ko ha taha toki ʻosi ngāue fakafaifekau mai pea kuo ʻosi mali ʻi he temipalé. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi Heʻene foaki mai kiate au ha faingamālie ke u hoko ko ha taki. ʻOku ou fakamālō ʻi he mahino kiate au hono mahuʻinga ʻo ʻeku ʻiloʻi e tuʻunga ʻo e kakai kehé ke u lava ai ʻo feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku nau fouá.

ʻAlehanitulō Hamipeto Vilāliela, ʻĀsenitina

Paaki