2008
Fe‘iloaki ‘a ‘Eletā ‘Oakesi mo e Kāingalotu ‘i ‘Initia, Pakisitani, mo Taileni
Fēpueli 2008


Fe‘iloaki ‘a ‘Eletā ‘Oakesi mo e Kāingalotu ‘i ‘Initia, Pakisitani, mo Taileni

Naʻe fakamoleki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hano taimi ʻi he ʻaho 17–26 ʻo ʻAokosi, 2007 ke feʻiloaki ai mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻInitia, Pakisitani, mo Tailení. Naʻe ʻi ai foki mo ʻEletā Tōnolo L. Holositolomu ʻo e Kau Fitungofulú, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia ʻĒsiá, mo hona ongo hoá.

Naʻe fai ʻe he kau ʻaʻahí ha ako ʻi ha konifelenisi fakavahefonua ʻi Niu Teli, ko e kolomuʻa ʻo ʻInitiá, ki ha kāingalotu ʻe toko 347 mei ha ngaahi kolo ʻe tolu, ʻa ia ko e peseti ia ʻe 54 ʻo e kāingalotu ko ia ʻe toko 641 ʻi he kolo lahi ko ʻeni ʻoku tuʻu ʻi he fakatokelaú.

ʻOku meimei ki he toko 7,000 ʻa e kāingalotu ʻoku nau nofo ʻi he fonuá ni ʻa ia ko e tokolahi taha aí ko e kakai Hinitū mo e Mosilemi. Ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú ʻoku nau nofo ʻi he ongo vahefonua ʻi he feituʻu faka-tongá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa Pengikaloa, ʻoku hetikuota ai ʻa e Misiona Pengikaloá. ʻOku tokosiʻi ange ʻa e kāingalotu ʻi Niu Telí, ko ha kolo lahi tatau pē mo Teli, peá na faitatau ʻi he fāsiʻi hona ngaahi halá mo e ʻalu faʻiteliha holo pē ai e fanga pulú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “Naʻe toko laungeau siʻi pē e kāingalotú ʻi he fonuá kotoa ʻi heʻeku ʻaʻahi fakamuimui taha ki ʻInitiá. Ka ʻoku ou fiefia heʻeku vakai atu he taimí ni ki he tokolahi mo matuʻotuʻa ange hotau kāingalotú ʻi aí.

“Neongo ʻa e tokosiʻi hotau kāingalotú, ka ʻoku nau faivelenga ʻaupito. ʻI heʻeku ʻaʻahi ki Niu Teli ʻi he 1989, naʻe ʻi ai ha kiʻi kolo ʻe taha naʻe lolotonga feinga ke lele lelei pea ko e tokotaha ‘osi ngāue fakafaifekau pē ʻe tokotaha naʻe ʻi aí. Ko e taimi ní ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo ʻe tolu pea tokolahi mo e kau faifekau kuo ʻosi maí, kau ai ʻa Palavini Pesa, ko ha palesiteni fakavahefonua taʻu 34. Kuo ʻosi sila ʻa e tokotahá ni mo hono uaifí pea mo ha kāingalotu tokolahi kehe pē ʻi he Temipale Hongo Kongo [Siainá].”

Neongo ʻoku fehangahangai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻInitiá mo ha ngaahi faingataʻa ʻo hangē pē ko e kau Kalisitiane kehé, ka ʻoku fakangofua pē ke nau lotu ‘o fakatatau mo ‘enau tui fakalotú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOku nau mataʻikoloaʻaki ʻenau sila ʻi he temipalé,” ʻo ne fakahā mai ai ko e peseti ʻe 93 ʻo e kāingalotu kuo maʻu ʻenitaumeni ʻi ʻInitiá ʻoku nau lolotonga maʻu ha ngaahi lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga.

Naʻe feʻiloaki ʻa ʻEletā ʻOakesi mo hono uaifi ko Kilisitení, ʻEletā Holositolomu mo hono uaifi ko Taiení mo ha ngaahi fāmili ʻe tolu ʻi honau ngaahi ʻapi nofoʻangá. ʻOku ʻiloa e fāmili Sioné koeʻuhí ko ʻenau fānau tangata ʻe toko fā kuo ʻosi ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻe fakamatala ha toko ua ʻo e fāmilí ki he taha ʻo e ngaahi momeniti fakafiefia taha kuo nau aʻusiá ʻa ia ko ʻenau kau atu ki ha fakatahaʻanga ne lea ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi Niu Teli ʻi he taʻu ʻe ua kuo hilí.

Ne hoko atu e lea ʻa ʻEletā ʻOakesí ʻo pehē, “Ko ha kakai fakaʻofoʻofa mo longomoʻui ʻo ʻInitiá. ʻOku nau fiefia ʻi he founga faka-temokalati ʻoku ngāueʻaki ʻi honau fonuá pea ʻoku tupu mo fakalakalaka ʻenau tuʻunga fakaʻekonōmiká. ʻOku hā lelei honau kahaʻú ʻi heʻenau tuʻu ko ia mo e ngaahi puleʻanga kehé.”

Naʻe puna ʻa ʻEletā mo Sisitā ʻOakesi mo ʻEletā mo Sisitā Holositolomu mei ʻInitia ki Pakisitani ke feʻiloaki mo e kāingalotu aí. Naʻa nau aʻahi ki he ʻapi ʻo ha kāingalotu kehekehe, kau ai ha fāmili ʻoku nau toko nima pea naʻe papitaiso kinautolu he māhina ʻe fā ki muʻa aí. Naʻa nau fakahoko foki mo ha faeasaiti lolotonga e uiké pea naʻe kau atu ki ai ha kakai ʻe toko 475 nai.

Ko e kau faifekau Pakitisitani pē ʻoku nau ngāue fakafaifekau ʻi he puleʻanga ʻIsilami ko ʻeni ʻoku feʻunga hono tokolahí mo e toko 170 miliona nai, pea ʻoku kau ʻi he fika ko ʻení ha kakai Kalisitiane ʻe toko 3 miliona. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua ke te hoko ko ha Kalisitiane ʻi Pakisitani.” ʻOku tokolahi ha kakai Kalisitiane ʻoku nau nofo fakataha ʻi he ngaahi koló.

Naʻe puna ʻa ʻEletā mo Sisitā ʻOakesi mo ʻEletā mo Sisitā Holositolomu mei Pakisitani ki Taileni ke fakahoko ha konifelenisi fakavahefonua. Ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻe toko 15,000 tupu ʻi Tailení ʻoku nau nofo ʻi he feituʻu faka-tongá. ʻOku feʻunga mo e kāingalotu ʻe toko 875 ʻi he vahefonua Siangi Maí ʻa ia ʻoku ʻi he feituʻu faka-tokelau ʻo Tailení.

Ko ha fonua ʻa Taileni ʻoku tupu mo fakalakalaka ʻenau tuʻunga fakaʻekonōmiká. Ko e peseti ʻe 95 ʻo hono kakaí ʻoku kau ki he lotu Putá, ka ʻoku foaki ki he niʻihi kehé ʻenau tauʻatāina fakalotú.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi mo ʻEletā Holositolomu ki he kāingalotu ʻi ʻInitia, Pakisitani, mo Taileni tokelaú ʻa e ngaahi tefito mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí hangē ko ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, fakamālohia e ngaahi fāmilí, ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo e fie maʻu ko ia ke fakatefito e tokangá ki hono akoʻi ʻo e toʻu tupú ke nau hoko ko ha kau taki ʻi he kahaʻú.

Lolotonga ʻenau ʻaʻahí, naʻe tufaki ai ʻe Sisitā ʻOakesi ha ngaahi “Testimony Gloves” [Ngaahi Kofunima ʻo e Fakamoʻoní] ʻe 1,000 tupu ki he kau taki ʻo e Siasí ke fakaʻaongaʻi ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú ʻi he Palaimelí. Ko ha ngaahi nāunau tokoni fakafaiako ʻeni. ʻOku hā ʻi he foʻi tuhu takitaha ha fakatātā ʻokú ne fakaʻaliʻali mai ha konga ʻo ha fakamoʻoni. Naʻe tufaki foki mo e ngaahi nāunau ke fakaʻaongaʻi fakataha mo e ʻū kofunimá ʻi he lea faka-Pilitāniá, Hinituú, Tailení, mo e lea faka-ʻŪtuú.

Naʻe toʻo mei he Church News, Sepitema 22, 2007.

Paaki