2008
Kei Hokohoko Atu Hono Tokoni‘i ‘e he Siasí ‘a Kinautolu Na‘e Uesia ‘e he Tāfeá mo e Mofuiké
Fēpueli 2008


Kei Hokohoko Atu Hono Tokoni‘i ‘e he Siasí ‘a Kinautolu Na‘e Uesia ‘e he Tāfeá mo e Mofuiké

Neongo kuo mavahe atu e ngaahi fakatamaki ne toó, ʻosi mo e ngalulululú, pea maha hifo mo e vaí, ka ʻoku kei hokohoko atu pē hono ʻoatu ʻe he Siasí e tokoni ʻofa fakaetangatá ki he kāingalotu mo e ngaahi kaumeʻa ʻo e Siasí ʻi ʻInitonēsia, Pelū mo ʻAfiliká.

ʻI hono fakapaʻanga ʻe he ngaahi foaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofá, ʻoku lava ai ke vave e tokoni ʻa e Siasí ki he ngaahi feituʻu ko ia kuo uesia ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatulá. ʻOku kei hokohoko atu pē hono tokoniʻi ʻe he Siasí ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻaki ʻenau foaki atu ha ngaahi nāunau haisini, meʻakai, tapoleni, sipi kafu, mo e ngaahi nāunau ʻaonga kehe pē.

ʻInitonēsia

ʻOku kei hokohoko atu pē hono foaki ʻe he Siasí e ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá kiate kinautolu ne uesia ʻe he mofuike naʻe feʻunga hono mālohí mo e 7.9 ʻo ne luluʻi ʻa Sumatulā ʻi he efiafi hifo ʻo e ʻaho 12 ʻo Sepitema, 2007. Naʻe maumauʻi ʻe he mofuiké ha ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻe 30,000 mo ha ngaahi fale ʻi he feituʻu Pengikulú ʻi he feituʻu faka-tonga ʻo Sumatulaá.

Ne hao kātoa pē e kau faifekaú hili e mofuiké, pea naʻe ʻikai lavea ha taha ʻo e kāingalotu ʻe toko 25 ne nau nofo ʻi he feituʻu ne tō ai e mofuiké. Ko e ngaahi kolo ne maumauʻi lahi tahá ko Laise, ʻAkamakamua, mo Mukomuko. ʻI he hili pē e mofuiké ne kamata e tokoni ʻa e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻa e Siasí ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻĒsiá. Naʻe tomuʻa vakaiʻi ʻe ha kau ngāue tokoni naʻe fekauʻi atu ke nau fakafuofuaʻi e tuʻunga naʻe ʻi ai e feituʻú, ʻo nau tufaki atu e lolo ngaohi kai, laise, mo e ngaahi meʻakai kehe, maama kalasini mo e ʻū tapoleni.

ʻI he aʻu atu e kau ngāue ʻa e Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí ki Penikuli, Laise, mo ʻAkamakamua ʻi ha ʻaho ʻe ua hili e mofuiké, naʻa nau ʻilo e maumau lahi kuo hokó pea tokolahi mo e kakai ne nau nofo pē ʻi tuʻa ʻi honau ngaahi ʻapi kuo maumauʻí ʻi ha ʻū tapoleni kuo fusi ke maluʻi kinautolu mei he laʻaá mo e ʻuhá. Ne manavahē mo ha kakai ʻe niʻihi naʻa toe lulu e mofuiké ʻo nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu tatau pē neongo naʻe ʻikai ke maumau honau ngaahi ʻapí.

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei he tō ʻa e mofuiké, naʻe toe foki mai e Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí ki Laise mo ʻAkamakamua mo ha meʻakai feʻunga ke tokoniʻi ʻaki ha ngaahi fāmili ʻe 500. Naʻe tufaki ʻe he kau ngāué mo ha meʻakai ki he ngaahi kolo kehe ne nau fou atu aí.

Naʻe foaki foki ʻe he Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí ha loli ne fakafonuʻaki e laisé mo ha ngaahi meʻakai kehe pē ki Muhamatia, ko ha feituʻu Mosilemi naʻe ʻi ai e kau mēmipa ʻe toko 29 miliona, pea nau foaki ha tokoni lahi ki ha kautaha Kalisitiane tuʻu tauʻatāina pē ʻoku nau tokoni ki he ʻēlia ʻoku ʻi ai e Kolo ko Penikulú.

Naʻe maumauʻi e falemahaki ʻi ʻAkamakamuá pea fie maʻu ai ke fetukutuku ʻe he kau ngāue ʻa e falemahakí e kau mahakí ki ha ngaahi tēniti lalahi ʻa e kau sōtiá ʻa ia naʻe fokotuʻu pē ʻi he tauʻanga meʻalelé mo e ngaahi ʻaluʻangá. Naʻe tali pea fakahoko e ngaahi tafa fakavavevavé ʻi ha ʻaluʻanga pē naʻe fokotuʻu ai ha tēniti ʻi tuʻa he veʻe falemahaki kuo maumauʻí.

Naʻe toʻo mei he Church News, 6 ʻOkatopa, 2007.

ʻAfilika

Kuo hanga ʻe ha tāfea lahi ʻi ha ngaahi fonua ʻe 17 ʻi ʻAfilika ʻo fakatukuhāusiaʻi siʻa kakai ʻe lau mano. Ko e ʻuha lahi ko ʻeni ʻi Sepitemá ne lahi taha ʻene toó ʻi ʻIukanitā, ʻItiopea mo Sutani. Naʻe laka hake he kakai ʻe toko 250 ne mole ʻenau moʻuí, pea maumauʻi lahi ha ngaahi ʻapi ʻe lau mano.

Naʻe kau e Siasí ʻi he niʻihi ne fuofua ʻoatu ʻenau tokoni ki Kaná, ʻa ia ko ha ngaahi tangai laise, suka, piini, mīleti, lolo ngaohi kai, fala moheʻanga, taueli, mo e koa ne fakaheka ki ha ngaahi loli ʻi ʻAkalā ʻa ia ʻoku houa ʻe 30 e haʻu mei aí.

Naʻe ʻalu hake ʻa ʻAkanesi Sikapatia ʻAsangalisa, ko e tokoni minisitā ʻo e Vahefonua Fakahahake ki ʻOlunga ʻi Kaná ʻo kole tokoni ki he ongo faifekau tokoni ʻofa fakaetangata ko ʻEletā Pulusi mo Sisitā ʻĀtisi Kanutisani.

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi ʻapi ʻi he fanga kiʻi koló naʻe ngaohi mei he ʻumeá pea vaia ia ʻi he tāfeá ʻo mole ai e ngaahi ʻapi ʻo ha kakai ʻe meimei toko 300,000. ʻOku nofo fakataimi hanau tokolahi ʻi he ngaahi ʻapiako, senitā fakakolo, ʻapi siasi pe ngaahi fale fakapuleʻanga. Ne maumauʻi e ngaahi ngoué pea ʻikai ke ʻi ai ha fefie pe vai maʻa. Naʻe maumauʻi e ngaahi hala lahi ki he ngaahi koló pea naʻe toki lava pē ke aʻu ki ha ngaahi kolo lahi ʻi ha ʻalo pōpao.

Naʻe hohaʻa e kau taki ʻo e puleʻangá telia naʻa tō mai ki he feituʻú ha faʻahinga mahaki ko e tupu mei he vaí.

Naʻe pehē ʻe Penonita Pisimaʻake, ʻa ia naʻe taki ʻi hono fakalele ʻo e Kolosi Kulá ʻi Kaná, “ʻOku faingataʻa ke te tui ki he lahi ʻo e maumau kuo hokó.” Fakatatau ki he ngaahi fika naʻe maʻu mei he puleʻangá, naʻe feʻunga mo e ʻeka ʻe 30,000 (heketā ʻe 12,220) ʻo e ngaahi faama naʻe tāfea ʻi he Vahefonua Fakahahake ʻi ʻOlungá ʻataʻatā pē.

Naʻe pehē ʻe Nana ʻAkalasi-Sāpongi, ko e pule ʻi he fetuʻutaki mo e kakaí ʻi he Potungāue Fakalotofonuá, “Kuo fakaʻauha kotoa e maʻuʻanga moʻui ʻa e kakaí, pea ʻe ʻi ai e honge lahi ʻi he feituʻu ko iá.”

Ko e minisitā leʻoleʻo fakalotofonuá naʻá ne tali ʻa e ngaahi tokoní meia Pīsope Kalāleni Kofi ʻo e Uooti Matina Uá, ʻi he Siteiki ʻAkalā Kana ʻAtenitaá.

Naʻe toʻo mei he Church News, 6 ʻOkatopa, 2007.

Pelū

Hili ha uike ʻe nima mei he tō ʻa e fuʻu mofuike naʻe feʻunga hono mālohí mo e 8.0 ʻi ʻAokosi 2007 ʻo ne maumauʻi lahi ʻa Pisikou ʻi Peluú, naʻe kei hokohoko atu pē hono ʻoatu ʻe he Siasí ha meʻakai mo ha ngaahi tokoni ki he ngaahi feituʻu ko ia naʻe uesiá ʻo nau ngāue fakataha ki hono fakahoko e tokoní mo ha ngaahi kautaha kehe pē.

ʻOku fakafuofua ki he peseti ʻe 70 ʻo e kolo ko Pisikoú naʻe haveki pea naʻe kei ngalulululu pē ʻa e feituʻú ʻi ha ngaahi ʻaho hili e tō ʻa e mofuiké. Naʻe ʻikai ke holo ha ngaahi falelotu ʻo e Siasí, ka naʻe maumau hanau niʻihi. Naʻe mate ha kakai ʻe toko laungeau ʻi he mofuiké.

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fonua ne hoko ai e maumaú hili pē ha uike ʻe ua nai mei he mofuiké peá ne fakahā ki he kakai ʻo Peluú ʻe kei hokohoko atu pē hono tokoniʻi kinautolu ʻe he Siasí.

Naʻá ne pehē, “Te mau ʻi ai ke tokoni.” Naʻá ne pehē naʻe lotua ʻe he kau taki mo e kāingalotu ʻo māmaní kātoa ʻa e kakai ʻi Peluú, pea ʻe kei hokohoko pē hono ʻomi ʻo e tokoni ʻofa fakaetangatá neongo kuo ʻosi fakahoko e ngaahi tokoni ne ʻuluaki faí.

Ne ʻoatu ki Pisikou ha ngaahi nāunau haisini, ʻū sipi kafu, nāunau ako, mo e huʻakau ʻa ia kuo ngaohi makehe pē mo faʻo puha ke ʻoua naʻa toe fie maʻu ke tuku ʻaisi hili hano fakaava—ʻa ia naʻe feʻunga kotoa ʻeni mo ha pāuni ʻe 40,000 (kilokalami ʻe 18,000), ʻi he fengāueʻaki fakataha ʻa e Siasí, Gossner Foods, DHL International, mo e kautaha ʻave koloa vakapuna ko e ASTAR Air Cargo.

ʻI he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia Hihifo ʻo ʻAmelika Tongá, naʻe fakaʻatā ha ngaahi falelotu ʻe fā ke nofo ai ha kāingalotu ʻo e Siasí, kāinga, mo e kaungāʻapi ʻe toko 600 ki he 700. Naʻe ngāue fakataha e Siasí mo e Kautaha Maluʻi Sivile ʻo Peluú ki hono tufaki ʻo ha ʻū sipi kafu ʻe 10,000 mo ha ngaahi nāunau kehe pē ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakē ʻoku hokó hangē ko e ʻū tēniti mo e ngaahi tefitoʻi nāunau ki he nofo kemí.

Naʻe fakahā ʻe Liki Fositā, ko e tokotaha naʻá ne lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e Tokoni Fakauelofea ʻa e Siasí ʻa e fakamālō ki he angalelei ʻa e DHL mo e ASTAR Air Cargo ʻo fetukutuku ʻa e ngaahi tokoní pea ki he Gossner Foods ki he huʻakau naʻa nau ʻomaí. Naʻe pehē ʻe he hoa ʻo e Palesiteni ʻo Peluú ko e huʻakaú ko e taha ia e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu lahi tahá.

Naʻe pehē ʻe Misa Fositā ko e tokoni ʻofa fakaetangatá ko ha konga ia ʻo e tefitoʻi misiona ʻo e Siasí peá ne fakahā foki ʻa e fakamālō koeʻuhí ko ha niʻihi kehe ne nau fie kau fakataha mo e Siasí ʻi hono “faitāpuekina e moʻui ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá.”

Paaki