2008
Maʻu ʻo ha Fakamoʻoní
Fēpueli 2008


Maʻu ʻo ha Fakamoʻoní

ʻĪmisi
Elder Paul K. Sybrowsky

Naʻe ohi hake au ʻi ha fāmili lelei ka naʻe vaivai. Naʻe ʻikai ke u anga ʻi he fanongo ʻi homau ʻapí ki he ngaahi fakamoʻoni ʻoku fai ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko ia, neongo naʻá ku tupu hake ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutā ʻi ha ʻātakai naʻe tokolahi taha ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí, ka naʻe ʻikai ke u tupu hake ʻi ha fāmili Siasi anga maheni. Naʻe ʻikai ke mau fai ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi pe fakataha ke fai ha lotu fakafāmili. Ko e lahi ʻo e ngaahi tōʻonga ʻa e Siasí ne angamaheni ki ai hoku ngaahi kaungāmeʻá naʻe hoko ia ko ha meʻa muli kiate au.

ʻI he tuʻunga ʻātakai ʻo e ʻapi ko ʻení, mahalo ne u hoko au ko e tokotaha fakamuimuitaha ke u tuʻu ʻo fai ha fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e fakatahaʻanga lahi ko ia ʻo e seminelí. Ko ha taha kei taʻu 15 pē foki au naʻe mā, ko ia naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai kuó u tuʻu ʻi he maiká ʻi muʻa ʻi he fānau ako semineli ʻe toko 300. Ka naʻá ku nonga pē koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku ongoʻi lotó. Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku ou kei manatuʻi pē hono ueʻi mālohi au ʻe he Laumālié ke u tuʻu ʻo fai ha fakamoʻoni ʻi he fakataha ʻa e semineli ko iá.

ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e ngaahi lea naʻá ku fakaʻaongaʻí, ka he ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ongo vela māfana naʻe ʻi hoku lotó, ʻa e fakamoʻoni pau naʻá ku maʻu ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. ʻOku ou manatuʻi lelei e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe hoko mai kiate au ʻi heʻeku fakamoʻoniʻi hono moʻoni ʻo e Siasí ni.

Naʻá ku ʻIlo

Naʻá ku tui pē au ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ki muʻa ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ku saiʻia ʻi he Siasí. Naʻá ku pehē ʻoku lelei pea naʻá ku kau atu ki ai. Ka ʻi he momeniti mahuʻinga ko ia ʻo ʻeku moʻuí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi pea he ʻikai ke lava ʻe ha taha ia ʻo toʻo meiate au ʻa e fakamoʻoni ko iá.

Talu mei he ʻaho ko ia ʻi he seminelí mo e tuʻo lahi ʻeku vahevahe ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou manatuʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ko ʻení, ka naʻe ʻikai toe ʻi ai ha fakatahaʻanga ʻe tatau kiate au pe mālohi pehē fau ʻi hono oʻi hoku kahaʻú, ʻo hangē ko e fuofua taimi ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tolonga pehē ai ʻi heʻeku manatú ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó he naʻá ku meimei ʻi he taʻu tatau pē mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene mamata ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí peá ne ʻilo te ne hoko ko ha meʻangāue ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi moʻoní ki māmaní.

Ne hoko ʻeku fai ʻeku fakamoʻoní pea mo ʻeku maʻu e fakamoʻoni paú, ko ha liliuʻanga ia ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi meʻa lahi. Ko e taimi ʻe hoko mai ai ha fakahinohino mei he ʻEikí kiate koé, ko e meʻa maʻongoʻonga taha ia ʻe faifaiange peá ke lava ʻo ʻiló. Naʻá ku loto ke u tokoni, ke u hoko ko ha taha ako lelei ange pea mo fakatupulaki ha poto fakasōsiale mo fakafoʻituitui lelei ange koeʻuhí ko e fakamoʻoni ko ʻení. Naʻe toe lahi ange ʻeku fie ʻilo ki he folofolá. Naʻe lahi ange ʻa e taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻilo ko e taimi te u pukepuke ai hoku tuʻunga moʻui tāú, ʻe fakangofua au ke u malangaʻi ʻa e ongoongoleleí.

Naʻá ku toe fakatokangaʻi foki ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá pe ko hai au. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻá ne fakaʻohovaleʻi pea mo liliu aú. Ko Hono foha au! Ko hoʻo ʻiloʻi pē pe ko hai koé, te ke loto ke ke lelei ange. ʻOku maʻu ha mālohi ʻi he ʻilo ko iá—ko ha mālohi te ke toki lava pē ke maʻu tuʻunga ʻi he fakahā ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI heʻeku toe vakai atu ki he meʻa ne hokó, ʻoku ou tui naʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u maʻu ha faingamālie ke fakatupulaki ai ha ngaahi ʻulungāanga pea mo ha ngaahi poto kae lava ke faingofua ange ʻEne ngāue mo aú. Te u pehē, naʻá Ne toe fie maʻu ke u fakakaukau ke u ngāue fakafaifekau, he ko ha meʻa ia naʻe ʻikai fakaʻaiʻai ʻi homau ʻapí. ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻe ʻikai ke u fuʻu fakakaukau fēfē au ki ha ngāue fakafaifekau. Kae tālunga ʻi he fakamoʻoni ne u maʻú, naʻá ku toki fuofua ʻilo ai naʻá ku fie ngāue fakafaifekau. Naʻe pouaki ʻa e holi ko iá ʻe ha ngaahi toe meʻa kehe naʻe hoko, ka ko e fuofua taimi ia naʻá ku ʻilo ai ʻoku ou fie ʻalu ʻo ngāué. Naʻá ku ʻilo naʻe fie maʻu ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato ke u vahevahe ai mo ʻEne fānaú ʻa e meʻa kuó u ʻilo he taimi ní.

Fakaava Ho Lotó

ʻOku tatau hono maʻu ha fakamoʻoní mo e meʻa ko ia ne foua ʻe he kakai Nīfaí ʻi he taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ke ʻaʻahi kiate kinautolú. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá he naʻa nau fakafanongo ʻaki pē honau telingá. Ka ʻi he taimi naʻa nau fakaava ai honau lotó, naʻe toki mahino kiate kinautolu Hono leʻó.

“Pea naʻa nau toe fanongo ko hono tuʻo tolú ki he leʻó, ʻo nau fakaava honau telingá ke ongoʻi ia; pea naʻe hanga honau matá ki he feituʻu naʻe ongo ia mei aí; ʻo nau sio fakamamaʻu ki he langí, ʻa ia naʻe haʻu mei ai ʻa e leʻó.

“Pea vakai, ʻi he ongo mai ko hono tuʻo tolú naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e leʻo naʻa nau fanongo ki aí” (3 Nīfai 11:5–6).

Ko hono fakaava ko ia homou lotó ki he fakahā ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e moʻuí. Te ke fie maʻu ʻEne fakahaá.

ʻOkú ke fehangahangai mo ha ngaahi pole ʻoku makehe pea ko e founga ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi pole ko ʻení ko haʻo tuku ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke taumalingi atu kiate koe. Tuku ke Ne tataki koe. ʻOku maʻu ʻa e ivi mei heʻetau Tamai Hēvaní mei he laumālie ki he laumālie pea mei he loto ki he loto. Pea tuʻunga ʻi he ivi ʻo e ʻEikí, ʻa ʻetau malava ke laka ki muʻá. ʻE foaki ʻe he ʻEikí ʻa e ivi ko iá ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoni fakatāutahá.

Fiefia ʻi Heʻete Kei Taʻu Hongofulu Tupú

ʻE tokoni haʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ke ke fiefia ai ʻi hoʻo kei ʻi he toʻu tupú pea ʻe lava ke hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi taimi fakafiefia taha ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku ʻikai ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e tafaʻaki ia ki he ngāue fakafaifekaú pe teu ke mali ʻi he temipalé pe ko ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa te ke aʻusia ʻamuiange ʻi hoʻo moʻuí, ka ʻoku ou tapou atu ke ke fiefia ʻi hoʻo kei ʻi he toʻu tupú. Pea ʻe anga fēfē leva haʻo fai ia? ʻAki haʻo tauhi kotoa ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí; ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke filifili pē pe ko e fē ʻoku fakahokó! ʻOku foaki takitaha kinautolu ʻi ha taumuʻa fakapotopoto—ke nau maluʻi koe.

ʻOku pehē ʻe ha konga ʻo e pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

“ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke fakafiefia ʻa hoʻo moʻuí pea ke ke toe foki ange ki Hono ʻaó. ʻE makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi fili he taimi ní ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻa mui ʻi hoʻo moʻuí ʻo aʻu ai pē ki he taʻengatá.

“Kuo ʻoatu ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ke tākiekina koe ʻi hoʻo fonongá, koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate koé.”1

Naʻe pehē ʻe hotau palōfita ko Kōtoni B. Hingikelií: “Tau hoko muʻa ko ha kakai fiefia. Ko e palani ʻo e fiefiá ʻa e palani ʻa e ʻEikí.”2 Tau muimui muʻa ki he palōfitá pea tuku ke tau moʻui fiefia. Ko e taimi ko ʻeni hoʻo moʻuí, ʻoku fakafiefia—ʻoku totonu ke fakafiefia. ʻE tokoni haʻo mālohi ʻi he Siasí ke ke fiefia moʻoni ai ʻi hoʻo kei tupu haké.

ʻAi ke ke loto lahi ke ke muimui ki he ongo ho lotó. Pukepuke ʻa e ngaahi ongo ko iá pea fakatupulaki ia. ʻOku mahuʻinga ke ke fakatupulaki ha fakamoʻoni pea tui kia Sīsū Kalaisi, ko ho Fakamoʻuí Ia mo ho Huhuʻí. ʻOku mahuʻinga ke mahino kiate koe naʻá Ne fai ʻa e fakaleleí maʻau, tuʻunga Heʻene ʻofa haohaoá.

ʻI hoʻo maʻu ʻa e ʻilo ko iá, ʻokú ke maʻu leva ʻa e faingamālie lelei ke ke fakatahaʻi hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá ke fakapapauʻi ʻoku ʻaonga hoʻo ngaahi fuakavá. Te ke toki lava leva ʻo maʻu ha fakahinohino mei ha taha ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Hono ʻikai ko ha meʻafoaki ia! ʻOku maʻu ʻa e meʻafoaki ʻoku maʻongoʻongá tuʻunga ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo hono maʻu ʻo e fua ʻo e fakatomalá.

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ku maʻu mo ha meʻafoaki ʻe taha: ko ha fakamoʻoni moʻui mo tupulaki, ko ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e taimi naʻá ku tanumaki ai ʻa e fakamoʻoni ko iá, naʻe hokohoko ai pē ʻene tupulakí. Naʻe toki kamata leva ke mahino kiate au ʻa e sīpinga ʻa e ʻEikí—ʻa ʻEne palani ke taki atu au ke u foki ki heʻeku Tamai Hēvaní. “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama ʻoku lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto māluʻia ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí Ia pea ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui Ia ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Te ke lava foki mo koe ʻo maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá. Te ke lava ʻo maʻu ia, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ko ʻeni ʻokú ke kei taʻu hongofulu tupu aí, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kiate aú. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke toe tatali.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2001), 2.

  2. “Hoko Ko ha Tokotaha Lelei Ange,” Liahona, Nōvema 2002, 100.

Paaki