2009
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
ʻOkatopa 2009


Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Mei ha lea naʻe fai ʻi ha fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻi he ʻaho 15 ʻo Nōvema 2005. Ke maʻu kakato ʻa ʻene leá ʻi he faka-Pilitāniá, vakai ki he http://speeches.byu.edu.

Ko e temipalé ko ha fale toputapu mo ha feituʻu māʻoniʻoni ia ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻuí ke tau teuteu atu ai ki he hakeakiʻí.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻenitaumeni temipalé kiate kitautolu pea mo hotau papitaisó. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku tau teuteuʻi ai kitautolu ke tau maʻa ke hū atu ki he temipale ʻo e ʻOtuá.

Ko e faingamālie ko ia ke hū ki he temipalé ʻo toʻo kiate kitautolu ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻoku fai aí, ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki fungani taha ʻe lava ke tau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié. Pea hili ʻetau fai ʻa e ngaahi fuakava ko iá, ʻoku hoko leva ʻetau talangofua ʻo moʻuiʻaki kinautolú, ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau tuí, ʻofá, mateakí mo e tukupā fakalaumālie ke fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku teuteuʻi foki kitautolu ʻe heʻetau talangofuá ke tau nofo fakataha mo Kinaua ʻi he taʻengatá. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻuí ki he—pea ko e uho foki ia ʻo e—palani taʻengata ʻo e fiefiá.

Ko e Tokāteline ʻo e Temipalé

Ko e temipalé ko ha feituʻu moʻoni ia ʻe lava ke ke “ʻi he māmaní ai kae ʻikai ʻo e māmaní.” ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi puputuʻu pe ongoʻi mafasia ai ho ʻatamaí pe laumālié ke fai ha ngaahi fili mahuʻingá, ʻe lava ke ke ʻalu ki he temipalé mo e ngaahi meʻa ʻokú ke tokanga ki aí pea maʻu mei ai ha tataki fakalaumālie.

ʻOku fie maʻu ke tau maʻu ha fakamoʻoni mo ha ongoʻi ʻapasia ki he temipalé he ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOku akonekina kitautolu ʻoku ʻikai totonu ke hū ha meʻa taʻe maʻa ki he temipalé, kae lava ke paotoloaki ʻa hono toputapu ʻo e temipalé mo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ke ne faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku hū ki he fale temipalé ke fai ʻa hono ngaahi ouaú mo hono ngaahi fuakavá. ʻOku hoko ʻa e ʻapasia he temipalé ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakaafeʻi mai ʻo e Laumālié ke nofoʻia ia he houa kotoa pē ʻo e ʻaho takitaha.

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻe ʻomi au heʻeku tangataʻeikí mei Longi ʻAilani ʻi Niu ʻIoké, ke ma luelue he kelekele ʻo e temipalé mo ala ki he temipalé mo ma talanoa ai ki hono mahuʻinga ʻo e temipalé ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taimi ia ne u fakapapauʻi ai ʻi heʻeku fakakaukaú te u toe foki mai ha ʻaho ʻo maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé.

Talu mei he tuʻu ʻa e hisitōliá ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē, mo hono fekau ʻe he ʻEikí ki he kau palōfitá ʻoku totonu ke langa ha ngaahi temipale ke maʻu ai ʻe Hono kakaí ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe faitāpuekina ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí ʻaki ha temipale, ko e fale fehikitakí, ʻa ia naʻe fakahoko ai e ouau toputapú ʻo fakatatau mo e fono ʻa Mōsesé—pea naʻe faʻa hāʻele mai ki ai e ʻEikí ke fefolofolai mo Mōsese. Naʻe kakato hono langa ʻe he Tuʻi ko Solomoné ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi Selusalema, pea naʻe fakaʻauha ia kimui ange. Pea naʻe toe langa ha temipale ʻe taha ʻi Selusalema lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Kalaisi ʻi he māmaní.

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná naʻe langa ʻe Nīfai ha temipale “ ʻo hangē ko e sīpinga ʻo e temipale ʻo Solomoné” (2 Nīfai 5:16). Naʻe hanga ʻe he kau palōfita Nīfai kehé, hangē ko Sēkope mo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo akoʻi ʻa e kakaí ʻi he temipalé (vakai, Sēkope 1:17; Mōsaia 1:18).

Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻEiki toetuʻu ko Sīsū Kalaisí ki he kau Nīfaí ʻi he taʻu A.D. 34, naʻá Ne hāʻele mai ki he temipalé (vakai, 3 Nīfai 11:1–11).

Naʻe akonaki mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ ʻOku teʻeki ai ke fokotuʻu kakato ʻa e Siasí, ʻi hono hokohoko totonú, pea he ʻikai lava ke pehē ia, kae ʻoua leva kuo kakato ʻa e Temipalé, ʻa e feituʻu ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.”1

Ko e Temipale Ketilaní, ko e fuofua temipale ia ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea naʻe tokoni lahi ia ki hono toe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hā mai ʻa Sīsū kia Siosefa Sāmita ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ko e ola ia ʻo ha lotu (vakai, T&F 110). Naʻe hā nāunauʻia mai ʻa e Fakamoʻuí ʻo Ne tali ʻa e Temipale Ketilaní ke hoko ko Hono fale. Naʻe toe hā mai foki ai ʻa Mōsese, ʻIlaiase pea mo ʻIlaisiā ke foaki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne nau maʻú. Naʻe toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi faifakamaʻú, ʻo hangē ko ia ne talaʻofa mai ʻe Malakaí ke tau lava ʻo aʻusia kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe fakakakato ʻe heʻetau ngaahi kui paioniá ʻa hono langa ʻo e Temipale Nāvuú pea nau fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapú. Ko e Temipale Nāvuú ʻa e fuofua temipale ke fakahoko ai ʻa e ʻenitaumení mo e silá, ʻa ia naʻe hoko ko ha mālohinga lahi ki he kau paioniá ʻi heʻenau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e kolosi he ngaahi konga fonua tokaleleí ki Saione ʻi he Teleʻa Sōlekí. Ne fakakoloa ʻaki kinautolu ʻa e mālohi ʻo e temipale māʻoniʻoní. Naʻe silaʻi ai ʻa e husepānití ki he uaifí mo e uaifí ki he husepānití. Naʻe silaʻi ai ʻa e fānaú ki heʻenau mātuʻá. Naʻe tokolahi ʻa kinautolu ne mālōlō ha mēmipa ʻo honau fāmilí lolotonga e fonongá, ka naʻa nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo ʻenau moʻuí. Kuo nau sila ʻi he tempalé ki he taʻengatá kotoa. Naʻe langa kimui ange ʻe he Kāingalotú ha toe ngaahi temipale ʻi he Hihifó, ʻo fakafou ʻi ha fakahā naʻe maʻu ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 130 ʻoku ngāueʻaki he ʻahó ni, ʻo malava ai e kāingalotu moʻui faivelenga ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau ō ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé mo fai ha ngaahi fuakava mo Ia.

Ko e Ngaahi Ouau Fakatemipalé

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e temipalé ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi ouau fakatemipalé ki hotau Fakamoʻuí mo ʻomi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻú ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi temipalé ko e akoʻanga ʻunivēsiti maʻongoʻonga taha ia kuo ʻiloʻi ʻe he tangatá, he ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e ʻilo mo e poto ʻo fekauʻaki mo hono Fakatupu ʻo e māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakahinohino ʻi he ʻenitaumení ha takitala ki he founga ʻoku totonu ke tau moʻui ai ʻi he matelié ni. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e ʻenitaumení ki he “fakakoloa.” ʻOku ʻi he ouaú, ha ngaahi fakahinohino ki he founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí pea mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ke tau moʻui anga māʻoniʻoni ai ʻo muimui ki hotau Fakamoʻuí.

Ko ha ouau mahuʻinga ʻe taha ʻa e silaʻi ki he taʻengatá ʻi he mali fakasilesitialé. ʻOku makatuʻunga ʻi he fuakava ko ʻeni ʻo e malí, ʻa e malava ke silaʻi ʻa e fānaú ki heʻenau mātuʻá pea fāʻeleʻi mai ʻa e fānaú ʻi he fuakava, ke nau kau atu ki ha fāmili taʻengata.

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “ ʻIlonga ha meʻa te ke fakamaʻu ʻi he māmaní, ʻe fakamaʻu ia ʻi he langí; pea ʻilonga ha meʻa te ke nonoʻo ʻi he māmaní, ʻi hoku hingoá pea ʻi heʻeku leá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, ʻe nonoʻo ia ʻo taʻengata ʻi he langí” (T&F 132:46).

ʻI he taimi ʻoku tūʻulutui ai ha ongo meʻa mali ʻi he ʻōlitá, ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha faisilá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa hoku fatongia ko e fakafofonga ʻo e ʻEikí. ʻOku ou ʻiloʻi ko e meʻa ko ia ʻoku silaʻi ʻi he māmaní, ʻoku silaʻi foki ia ʻi he langí—pea ke ʻoua ʻaupito naʻa maumauʻi ia, ʻo kapau ʻe moʻui faivelenga ai pē ʻa kinautolu ʻoku silaʻí pea nau kātaki ki he ngataʻangá.

Kuo lahi ha ngaahi mātuʻa mali kuó u vakai ki ai he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, kuo nau lava ʻo paotoloaki ha nofomali ʻoku mālohi mo leleí ʻi heʻenau tauhi totonu ki he ngaahi fuakava kuo nau fai ʻi he temipalé. ʻOku faitatau e ngaahi mātuʻa mali lavameʻa ko ʻení ʻi ha ngaahi meʻa lahi.

ʻUluakí, ʻoku ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻe he ngaahi mātuʻa mali ko ʻení ko hai ʻa kinautolu—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taʻengata ke nau toe nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku nau feinga ke siʻaki e ngaahi founga ʻa e tangata fakakakanó (vakai, Mōsaia 3:19).

Uá, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tokāteliné pea mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau faifakamoʻui ʻo e temipalé pea mo e ngaahi fuakava fakatemipalé pea mo hono fie maʻu kinautolu ke nau lavaʻi ʻaki ʻenau ngaahi taumuʻa taʻengatá.

Tolú, ʻoku nau fili ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi koloa fakataimi ʻo e māmaní.

Faá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa mali ko ʻení ko e taimi ʻoku silaʻi ai ʻa kinautolu ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá, kuo nau fili ai hanau hoa taʻengata—kuo ʻosi leva ʻa e ngaahi ʻaho ke nau toe mataʻi fieʻeva holo aí! ʻOku ʻikai fie maʻu ke toe fai ha kumi ki ha taha kehe!

Nimá, ʻoku tomuʻa fakakaukauʻi ʻe he ngaahi mātuʻa mali ko ʻení e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, kae ʻikai ko ʻenau fie maʻu ʻanautolú pē. ʻOku hanga ʻe he siokitá ʻo fakafulutāmakiaʻi ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié. ʻI heʻenau fetuʻuaki ko ia mo e ʻEikí ʻi he lotú, ʻoku nau tupulaki fakataha ai kae ʻikai ke nau māvahevahe. ʻOku nau fetalanoaʻaki, ʻo ʻikai ʻaupito ke nau tuku ke hoko ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí ko ha meʻa lalahi. ʻOku nau tōmuʻa talanoa ʻo fekauʻaki mo e “fanga kiʻi loto mamahí” pea ʻikai ke nau manavasiʻi telia naʻa nau fakamamahiʻi e tokotaha ko eé. ʻI he foungá ni, ko e taimi ko ia ʻoku tātānaki ai e ongoʻi loto mamahí ʻo vahevahe atu ki he tokotaha ko eé, ʻoku ʻikai leva ke mapuna ai ki tuʻa ha faʻahinga ongoʻi tāufehiʻa. ʻOku sai ange ke ke vahevahe taimi totonu ange hoʻo loto mamahí, ʻi hano kukutaʻi ʻo toki mapuna hake ʻi hoʻo ʻitá. ʻOku nau loto fiemālie ke kole fakamolemole pea nau kole ke kātakiʻi kinautolu ʻo kapau kuo nau fakamamahiʻi ʻa honau ʻofaʻangá. ʻOku nau fefakahaaʻi ʻaki ʻenau ʻofá pea nau toe vāofi ange ai. ʻOku nau felangahakeʻaki mo fefakamālohiaʻaki.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Ko e temipalé ko ha fale toputapu mo ha feituʻu māʻoniʻoni ia ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻuí ke tau teuteu atu ai ki he hakeakiʻí. ʻOku mahuʻinga ke tau maʻu ha ʻiloʻi pau ko e teuteu ko ia ʻoku tau fai ke hū ki he fale māʻoniʻoní pea mo ʻetau kau atu ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ko ʻení, ʻoku kau ia he ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo aʻusia ʻi heʻetau moʻui fakamatelié.

Naʻe ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ke tau omi mei he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí ki he kuonga ʻahiʻahiʻanga ko ʻení ʻo e moʻui matelié mo ʻetau tauʻatāina ke filí, mo e ʻilo ko ia te tau maʻu ʻa e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11). Ko ʻetau kaveingá ke toʻo kiate kitautolu ʻa e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá pea matuʻuaki e “ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻa e tokotaha angakoví” ʻaki e pā ʻo e tuí mo e heletā ʻo e Laumālié (vakai, T&F 27:15–18), ʻo kātaki ki he ngataʻangá pea taau ke tuʻu mo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he taʻengatá kotoa—ke aʻusia ai ʻa e moʻui taʻengatá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. History of the Church, 4:603.

Laʻitā ʻo e Temipale Sōlekí naʻe fai ʻe Welden C. Andersen; toʻomataʻú: tā valivali ʻo e laʻitaá ʻe John Luke

Naʻe faitāpuekina ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí ʻaki ha temipale, ko e fale fehikitakí, ʻa ia naʻe fakahoko ai e ngaahi ouau toputapú ʻo fakatatau mo e fono ʻa Mōsesé—pea faʻa hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí ʻo fefolofolai mo Mōsese.

Tā valivalí naʻe fai ʻe Ted Henninger

Paaki