2009
Piki Ki he Ngaahi Aka Mālohí
ʻOkatopa 2009


Piki Ki he Ngaahi Aka Mālohí

Melsida Hakobyan, ʻAmēnia

I heʻeku kei ako ʻi Lūsiá ne u lau ha talanoa fakailifia fekauʻaki mo ha ongo tamaiki tangata naʻá na fetaulaki mo ha pea ʻi ha vaotātā. Hili mei ai ha ngaahi taʻu lahi, hili ʻeku hoko ko ha faiakó, ne kole mai ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau ʻalu ʻo tānaki fakamalu tēvolo (mushroom). Ne u kei ilifia ʻi he vaotātaá ka naʻá ku loto lelei ke mau ō.

ʻI heʻemau aʻu atu ki he vaotātaá, naʻá ku toʻo mai ha vaʻakau ke maluʻi ʻaki au ʻo kapau te u fetaulaki mo ha pea. Ne faifai pea maʻu ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻa e fakamalu tēvolo lanu melomelo ne nau kumí. Ka naʻá ku kumi ʻe au ʻa e ngaahi fakamalu tēvolo ʻoku lanu kulokula mālohi hono konga ki ʻolungá, ko ia ne u ʻalu atu au ʻi ha hala kehe. Ne u toki fakatokangaʻi hake kuó u toko taha pē.

Lolotonga ko ia ʻeku kumí, ne u humu ʻo tō. Ne punakaki ʻa ʻeku kato fakamalu tēvoló ki he ʻataá ka naʻá ku kei piki maʻu pē ki heʻeku vaʻakaú. ʻI heʻeku feinga ko ia ke tuʻu haké, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku pelepela mo pikipiki ʻa e kelekelé. Ne u matuʻaki ilifia he naʻá ku ʻiloʻi ne u hē atu ki ha kele! Ne vave e fonu vai ʻa hoku ongo putí pea kamata ke u ngoto hifo. Ne u feinga ke ngaue hoku ongo vaʻé ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo mavahe ka naʻe toe fusiʻi hifo au ke loloto ange. ʻI he aʻu hake ʻa e pelepelá ki hoku kongalotó ne lōmekina au ʻe heʻeku ilifiá.

Naʻá ku ui ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ka ko e tali pē ne u fanongo ki aí ko e fepunaʻaki ʻa e kisikisí mo e tangi ʻa e fanga potó. ʻI he kamata ko ia ke u tangí, ne fakafokifā ʻeku manatuʻi ʻa ʻeku faʻeé. Naʻá ne lotu ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí. Naʻá ne faʻa fakaafeʻi au ke u lotu ka naʻá ku fakafisingaʻi maʻu pē ia peá u tali ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ia.”

Ka ʻi heʻeku ʻi he vai ko ʻeni ne ʻamanaki ke hoko ko hoku faʻitoká ne ʻikai ha meʻa te u toe lava ʻo fai ka ko e lotu pē mo ui ki he ʻOtuá ʻo kole ha tokoni. Naʻá ku tangi ʻo pehē, “Kapau ʻokú Ke moʻui, fakamolemole ʻo tokoni mai!”

Ne hangē ne fakafokifā pē ʻa ʻeku ongoʻi ha leʻo angaʻofa ʻokú ne talamai, “Tui pea ʻoua ʻe ilifia. Piki ki he aka mālohi ʻo e fuʻu ʻakaú.”

ʻI heʻeku sio takai holó, naʻá ku sio atu ki ha aka ʻo ha fuʻu ʻakau lahi ʻi mui ʻiate au. Ne u fakaʻaongaʻi ʻa ʻeku vaʻakaú pea lava ke u piki ki ai. Ne ʻi ai e meʻa naʻá ne ʻomi kiate au ha mālohi ke u fusi hake au mei he kelé.

Naʻá ku pelepela ka naʻá ku tō hifo ki he kelekelé pea fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene tali mai ʻa ʻeku lotú. ʻI he taimi ní, ʻoku ou tui ʻokú Ne moʻui. Ne u ongoʻi ʻa ʻEne ʻi aí pea fanongo ki Hono leó pea naʻá Ne ʻomi kiate au ʻa e mālohi ke u fusi hake au ʻo fakatauʻatāinaʻi.

Hili ha taimi nounou mei ai, ʻi he taimi ne akoʻi ai au ʻe he ongo faifekau taimi kakató fekauʻaki mo e maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tali ki heʻene lotu ʻi he Vao ʻAkau Tapú, naʻá ku tui kiate kinaua. He ko hono moʻoní, ne tali mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻeku lotú ʻi ha vaotātā. Naʻá ku pikitai ki he ngaahi aka mālohi ʻo e ongoongoleleí, papitaiso hili ha taimi nounou mei ai pea ʻoku ou lolotonga ngāue he ʻahó ni ʻi he Kolo Kiumilī ʻo e Siasí ʻi ʻAmēnia.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he kotoa ʻo ʻEne fānaú pea ʻoku ou fakamālō ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he ngaahi tāpuaki lahi kehe kuó u maʻu mei he Tamai Hēvaní, kae tautautefito ki Heʻene tali ʻo ha lotu ʻa ha tokotaha taʻe tui ʻOtua ʻi he vaotātaá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí.

ʻI he aʻu hake ʻa e pelepelá ki hoku kongalotó ne lōmekina au ʻe heʻeku ilifiá. Naʻá ku ui ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ka ko e tali pē ne u fanongo ki aí ko e fepunaʻaki ʻa e kisikisí mo e tangi ʻa e fanga potó.

Paaki