2009
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Fakatauhí
ʻOkatopa 2009


Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Fakatauhí

ʻOku faitāpuekina mo fakamālohia ʻa e niʻihi kehé ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau muimui ki he ngaahi sīpinga ne tā ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻOku ʻiloa ʻaupito ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e ngāue tokoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuó ne faitokonia ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi ha taʻu nai ʻe onongofulu, ʻo fakafiemālieʻi mo fakanonga ha niʻihi taʻefaʻalaua pea ʻalu tonu ʻo tokoniʻi ʻa e mahakí mo e faingataʻaʻiá.1

Kuo pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi loto ke fakafiefiaʻi, ngaahi ngāue ke fai—pea aʻu ki ha ngaahi laumālie pelepelengesi ke fakamoʻui. ʻOku tangi mai ʻa e mahakí, ongosiá, fiekaiá, mokosiá, laveá, paeá, toulekeleká mo e liʻekiná ke tau tokoni ange.”2

ʻI heʻene ngāue fakafoʻituituí, kuo fakahaaʻi mai ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e faikehekehe ʻi he tokangaʻí [administering] mo e tauhí [ministering]. ʻOku tokangaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi polokalama mo e ngaahi ouau, ka ʻoku nau tauhi ʻa e fakafoʻituituí, ʻo ʻofaʻi kinautolu pea tokoni ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí. ʻI heʻene tokoniʻi ko ia ʻa e niʻihi kehé, kuo muimui ai ʻa Palesiteni Monisoni ki he founga ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ne “ ʻikai haʻu ke tauhi ia, ka ke tauhi” (Maʻake 10:45).

Hangē ko ia ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi fakatātā ʻe fā ko ʻení, ʻoku fai tāpuekina ʻe he Kāingalotu ʻoku nau “ ʻalu … peá ke fai pehē” (Luke 10:37) ʻa e niʻihi kehé, Siasí mo kinautolu pē foki.

Ko e Samēlia mo e Penikeikí (Pancake)

Ne ʻikai faingofua ʻeku fakaakeake mei ha kiʻi tafa ne fai ʻo hangē ko ia ne fakamatalaʻi maí. Ka ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí, naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e kole tokoni meiate kinautolu. ʻI he pongipongi Mōnité, hili ia ha ʻaho pē ʻe tolu ʻo hoku tafá, ne pau ke u fafangu mo teuteuʻi ha fānau ʻe toko fitu ki he akó. Ne u fakakaukau pe ʻe fie maʻu ke u fakanofoʻi ʻa hoku ʻofefine lahi tahá ke tokoni mai kiate au ʻi hono tokangaʻi ʻa e pēpeé.

ʻI heʻeku fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, ne tatangi e fafangu ʻo e matapaá. Ne haʻu ʻa Vika Uitati ko hoku tokoni ʻuluaki mo hoku kaungāmeʻa leleí ke tokoni. Naʻá ne fakahoko mai ko ʻene haʻu ke ngaohi penikeiki. Naʻá ne toʻo ʻi hono ongo nimá ha poulu mahoaʻa kuo ʻosi tā peá ne ʻeke mai pe ʻoku ʻi fē ʻa e fakapakú. Ne fiefia ʻa e fānaú.

Hili e kai pongipongí ne teuteuʻi ʻe Vika ʻa e fānaú ki he akó, fakamaau ʻa ʻapi pea ʻalu mo e pēpeé ki honau ʻapí ʻo aʻu ki heʻene taimi mohe ʻi he hoʻataá. Naʻá ku toki ʻeke ange ki ai pe ko hai ʻokú ne tokangaʻi ʻa ʻene fānau īkí peá ne talamai ne kiʻi mālōlō mai hono husepānití mei he ngāué ʻi ha ngaahi houa kae lava ke tokoni mai kiate au.

Ne fakafaingamālieʻi ʻe he tokoni ʻa Vika mo hono husepānití he ʻaho ko iá ke u maʻu ha mālohi pea naʻe tokoni ia ki heʻeku fakaakeaké.

Beverly Ashcroft, ʻAlesona, ʻAmelika

Kihiʻi Siʻi Hifo ʻi Hoku Kāingá ni

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku nofo ʻi ʻapi mo hoku foha siʻisiʻi tahá, ne u hekea ʻi he sitepú ʻo tō. Ne langa hoku keté ʻi ha ngaahi ʻaho lahi peá u ʻalu leva ʻo sio ki he toketaá.

Naʻá ku feitama ʻi he taimi ko iá, ne hā mei he ola ʻo e siví naʻe mahuʻi ʻa e fonua ia ʻo e pēpeé. Ne fie maʻu leva ke u mātuʻaki maʻu ha mālōlō he ka ʻikai ʻe lava pē ke u tama-tō.

Naʻá ku hohaʻa he naʻe ʻi ai ʻema fānau iiki ʻe toko tolu pea ʻikai ha paʻanga ke totongi ʻaki ha taha ke tokoni. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fineʻofa ʻi homau koló [ʻo e Siasí] ʻa e tuʻunga ne u ʻi aí pea nau omi ke tokoni taʻe fai ange ha kole. Naʻa nau vahevahe kinautolu ki ha kulupu ʻe tolu ke tokoni mai ʻi he pongipongí, hoʻatā mo e efiafi.

Naʻa nau omi ʻo fō, haiane, feimeʻatokoni, fakamaʻa mo tokoniʻi ʻeku fānaú ʻi heʻenau lēsoni fakaakó. Ne ʻi ai ha fefine ko Lute ne papitaiso ki he Siasí lolotonga ko ia ʻeku puké pea naʻe fakaʻau ʻo fuʻu maheni ʻaupito mo hoku fāmilí. Ne tokoni mai ʻa Lute ko ha neesi, ʻi he taimi poʻulí mo fai e ngaahi huhu ne u fie maʻú.

Ne ʻikai ke u kole ha meʻa; ne hangē ne tomuʻa ʻilo pē ʻe he kau fineʻofá ia ʻa ʻeku ngaahi fie maʻú pea nau feau ʻa e meʻa kotoa. ʻI he taimi ne tokolahi ai ʻa e kau tokoní ʻi he niʻihi ne fie maʻú, ne haʻu leva ha fefine ʻe taha ʻo pōtalanoa mo au. Naʻa nau fai ʻeni ʻi ha māhina ʻe tolu.

Ne ʻomi ʻe he kau fineʻofa ko ʻení kiate au ha mālohi, ʻofa mo ha moʻui mateaki. Naʻa nau foaki honau taimí mo e ngaahi talēnití. Naʻa nau fai ha ngaahi feilaulau ke nau ʻi ai. Naʻe ʻikai ke nau ʻeke totongi. Naʻa nau ʻofa mo tokoni pea muimui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí ʻa ia naʻá Ne akonaki mai kiate kitautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40).

Enilze do Rocio Ferreira da Silva, Palania, Palāsila

ʻOmi Pē Mo Hona Valá

Lolotonga e folau hoku husepānití ʻa Pelenitoni ki ʻOlenitō, Fololita ʻi ha folau fakangāue, naʻá ne ofo hake ʻi ha pō ʻe taha kuo mofi pea fiu fakatau ʻene mānavá. Naʻá ne tā ke haʻu ha meʻalele ʻa e fale mahakí (ambulance) ke ʻave ia ki fale mahaki pea naʻá ne ʻilo ai ʻokú ne puke lahi ʻi he niumōniá.

Koeʻuhí naʻe kei iiki homa ongo fohá ne teʻeki ke na lava lelei ʻo ʻalu, naʻe ʻikai lava ke u folau he taimi pē ko iá mei homau ʻapi ʻi Penisolovēniá ki Fololita. Naʻá ku telefoni fakaʻaho pē kia Pelenitoni mo fakaʻamu ʻe vave ʻene saí kae lava ke foki mai kiate kimautolu.

Ka naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e tuʻunga ne ʻi ai ʻa Pelenitoní. Ne fakalotolahi mai ha neesi ʻi he fale mahakí ke u feinga ange ki fale mahaki ʻi he vave tahá, ne u fakakaukau pe ko hai te ne tokangaʻi ʻa homa ongo fohá.

Ne loto lelei ʻa ʻeku fineʻeikí ke kiʻi mālōlō mai mei he ngāué pea haʻu ʻi he faingamālie vave tahá, ka ko e vakapuna ne fie maʻu ke u ʻalu aí ne mavahe ia kimuʻa ʻi heʻene tau maí. Naʻá ku telefoni ki haku ngaahi kaungāmeʻa ke vakai pe te nau lava ʻo tokangaʻi ʻa e ongo tamaikí kae ʻoua kuo aʻu mai ʻeku fineʻeikí. Ne talamai ʻe Saki ʻŌlitisi ko hoku kaungāmeʻa mei he Fineʻofá ʻe fiefia ke ne tokangaʻi kinaua.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOmi pē hona valá mo e taipá pea te u tauhi kinaua ki he fuoloa taha ʻe fie maʻu ai ke ke mavahé.”

Ne kamata ke u momou ke tali ʻene tokoní he naʻe ʻi ai ʻene fānau ʻe toko tolu pea naʻe femoʻuekina lahi ʻa e fefiné ni, ka naʻá ne vili mai pē. ʻI heʻeku tuku atu ʻa e ongo tamaikí ʻi ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻá ne fakafiemālieʻi au ʻaki haʻane pehē mai, “ ʻOua te ke tokanga mai kiate kinaua. Tokanga koe ke sai ʻa Pelenitoni pea ke ʻomi ia ki ʻapi. Kuó u anga ki hono tokangaʻi ʻa e fānau īkí.”

Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻe malu, fiefia pea tokangaʻi lelei e ongo kiʻi tamaikí pea naʻe hoko ia. Naʻe lava ke u fakataha mo hoku husepānití, ʻa ia ne fuʻu puke lahi ʻaupito ʻi heʻeku aʻu atu ki fale mahakí. Ka naʻe hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ne sai feʻunga ke foki ki ʻapi.

ʻOku ou fakamālō ko ha kaungāmeʻa lelei naʻá ne tali ha kole—ʻo mahulu ange ia he meʻa ne u mei kole ange ke ne faí—peá ne tokoni kiate kimautolu ʻi ha taimi faingataʻa.

Kelly Parks, Penisolovēnia, ʻAmelika

Tokoni ʻi ha Veʻe Mohenga

Ko Misa ʻEnitasoní, ko e faʻahinga taki ia ʻo e toʻu tupú ne saiʻia ai ʻa e tokotaha kotoa: naʻá ne taʻu 35 pea palesiteni ʻi he Kau Talavou ʻo e uōtí, naʻe ngāue fakafaifekau, tamai ki ha fānau ʻe toko nima, fakalele ʻene pisinisi pea naʻá ne maʻu mo ha loto ʻo ha kiʻi talavou. Ka ko ʻeni kuó ne puke ʻi he kanisā totó. Hili e maʻu ʻe Laieni Hiliau ko e ʻasisiteni ʻuluaki ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí ʻa e fakamatala ko ʻení mei he pīsopé, naʻá ne fai leva ha ngāue ʻo ne telefoni ki he kotoa ʻo ʻene kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí ʻa e māmālohi mo e mālohi fakatouʻosi.

Naʻá ne fai ʻa e lea tatau ʻi he telefoni takitaha naʻá ne fakahokó, “Te tau ʻalu ki fale mahaki ʻo ʻaʻahi kia Misa ʻEnitasoni. ʻOku fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa. ʻE lava ke ke haʻu?”

Naʻe pehē ʻe ha taulaʻeiki ʻe taha, “ ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe te u lava atu. Mahalo naʻa fie maʻu ia ke u ngāue.”

Ne tali ange ʻe Laieni, “Te mau tali atu kae ʻoua kuo tuku hoʻo ngāué. Ko ha meʻa ʻeni kuo pau ke tau fai fakataha.”

Ne tali mai leva ʻe he mēmipa ʻo e kōlomú, “Sai, te u vakai pe ʻe lava ke u fetongi houa ngāue mo ha taha.”

Ne ō kotoa ʻa e kau taulaʻeiki ʻe toko 11 ki fale mahaki. Ne ʻi ai kotoa ʻa kinautolu ne māmālohí mo kinautolu ne teʻeki ke liʻaki ha fakataha he Sāpaté. Naʻa nau kata mo tangi fakataha pea nau lotu mo fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ki he kahaʻú. ʻI he ngaahi māhina ne hoko maí, naʻa nau taimitēpileʻi ʻa e taimi ke nau fotofota ai e vaʻe ʻo Misa ʻEnitasoní ʻi he taimi ne faingataʻa ke fetāfeaki ai ʻa e totó, nau fetongitongi ʻi hono foaki ʻo e konga kulokula ko ia ʻo e totó (blood platelets) ʻi ha houa ʻe ua ke fakapapauʻi ʻokú ne maʻu pē ʻa honau totó pea aʻu ʻo nau fakaʻuli mo e niʻihi ne nau teití ʻi ha maile ʻe 20 (kilomita ʻe 32) ʻi he pō ko ia ʻo ʻenau polo fakaakó (prom) (kau ai ha ongo finemui ne ʻikai kau ki he Siasí) ki fale mahaki koeʻuhí pē ke nau vahevahe mo ia ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi he ako māʻolungá.

ʻI hono ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻe kole ange ʻe Misa ʻEnitasoni kiate kinautolu ke nau ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé pea nau fetauhiʻaki. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā ua nai mei ai, kuo nau foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, mali ʻi he temipalé, faʻufaʻu honau fāmili foʻou pea ʻoku nau kei manatuʻi pē ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie fakamāfana ne nau aʻusia ʻi heʻenau ngāue fakataha mo honau taki ʻofeiná.

Norman Hill, Tekisisi, ʻAmelika

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Quentin L. Cook, “Muimui Ki he Ngaahi Lea ʻa e Palōfitá,” Liahona, Mē 2008, 49–50.

  2. Thomas S. Monson, “Your Jericho Road,” Tambuli, Sept. 1989, 6.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Gregg Thorkelson

Paaki