2009
Ko e Mana ʻo e Mā Faka-Mekisikoú
ʻOkatopa 2009


Ko e Mana ʻo e Mā Faka-Mekisikoú

“Mou haʻu, pea tau ō hake ki he moʻunga ʻo e ʻEikí, ki he fale ʻo e … ʻOtuá” (2 Nephi 12:3).

Ne haʻu ki homau ʻapi ʻi Honitulasí ha ongo talavou ne tui sote hina mo hēkesi. Naʻá na fakalea mai, “Ko ʻema haʻu mei he Siasi o Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Ne tali lelei kinaua ʻe he fineʻeikí. Ne akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki homau fāmilí. Neongo ne u kei taʻu hiva pē ka naʻá ku ongoʻi ʻi hoku lotó ʻa e moʻoni ʻo ʻena ngaahi leá.

Ne fehuʻi ange ʻe he Tangataʻeikí, “Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke mau fai ke mau hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí?”

Ne pehē ange ha taha ʻo e ongo ʻeletaá, “Papitaiso.”

Ne papitaiso ʻa e Fineʻeikí, Tangataʻeikí mo au hili pē ha māhina ʻe taha. ʻE toki papitaiso ʻa hoku tuongaʻane ko Tōmasí ʻi ha taʻu ʻe ua he naʻá ne kei taʻu ono.

Lolotonga hono akoʻi kimautolu ki he ngaahi tokāteline lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ne fakamatalaʻi mai ʻe he ongo ʻeletaá ʻa e founga ʻe lava ke silaʻi ai ʻa e fāmilí ke taʻengata ʻi he temipalé.

Ne tuʻu ʻa e temipale ofi taha maí ʻi Kuatemala, ne fuʻu mamaʻo ʻaupito. ʻE fie maʻu ia ke mau totongi ke mau heka pasi ʻi ha ʻaho ʻe ua mo ha totongi hōtele ʻi ha pō ʻe ua ʻi he koló. Ne ʻikai haʻamau paʻanga ke fai ha fononga pehē ka naʻe ʻikai tuku ʻe he Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí ke hoko ia ko ha meʻa ke taʻofi ai kimautolu mei haʻamau ʻalu ki he temipalé.

Ne tō koane homau fāmilí ʻi he taʻu kotoa pē. Naʻa mau fakaʻaongaʻi ia ke ngaohi ha mā faka-Mekisikou (tortillas) ʻo fakatau atu ki he niʻihi ne nau fou mai ʻi homau koló.

Ne toʻo hake ʻe he Fineʻeikí ha pepa mo ha penivahevahe. Naʻá ne tānaki ha ngaahi mataʻifika peá ne pehē mai, “Kuo pau ke tau fakatau atu ha mā faka-Mekisikou ʻe 2,500 nai ke totongi ʻaki ʻetau alú.”

Ne ulo hoku matá ʻi he ʻohovalé. Ko ha mā faka-Mekisikou lahi moʻoni ʻeni! Naʻá ku pehē ange, “Kuo teʻeki ke tau fakatau ha mā faka-Mekisikou lahi pehē.”

Ne ʻikai hā mai ha hohaʻa ia ʻa e Fineʻeikí. Naʻá ne pehē mai, “ ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga. ʻE Lou mo Tōmasi kuo pau ke mo tokoni ki hoʻomo tamaí ke toli ʻa e koané.”

Naʻá ku tokoni mo Tōmasi ki he Tangataʻeikí ke toli ʻa e koané. Ne momosi ia ʻe he Fineʻeikí ʻi he ʻaho kotoa pē, ngaohi ia pea fakapaku. Naʻá ku ʻave mo Tōmasi ʻa e mā faka-Mekisikoú ki he koló.

Naʻá ku talaange ki he Fineʻeikí ʻi he ʻuluaki ʻaho ne ma foki atu ai ki ʻapí, “Ne haʻu ha pasi ne fonu ʻi he kau folauʻeveʻevá he ʻahó ni. Ne lahi ʻa e mā faka-Mekisikou naʻá ma fakatau atú.”

Naʻe pehē mai ʻa e Fineʻeikí, “Ko ha mana ia.”

Naʻe lahiange ʻa e mā faka-Mekisikou naʻá ma fakatau atu he ʻaho kotoa pē. Ne hili pē ha ngaahi māhina siʻi ne mau tānaki ʻa e paʻanga ko ia ne mau fie maʻu kae lava ke mau ʻalu atu ki Kuatemalá. Ka naʻá ku kei hohaʻa pē. Naʻá ku ʻosi fanongo ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ha kau kaihaʻa ne nau taʻofi ʻa e ngaahi pasi ko ia ʻoku fou atu ʻi he vaotaá. Naʻa nau ʻave kotoa ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻa e kau pāsesé.

Naʻá ku fehuʻi ange, “ ʻE fēfē ʻa e kau kaihaʻá?”

Naʻe pehē mai ʻa e Fineʻeikí, “ ʻE maluʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.” Naʻá ne fehuʻi leva, “ ʻE Lou, ʻokú ke tui ki he ongoongoleleí?”

“ ʻIo.”

“Ta ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo pau ke tau fai ka tau lava ʻo muimui ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá.”

Hili pē ha taʻu ʻe taha ʻo ʻemau papitaisó, ne mateuteu homau fāmilí ke ʻalu atu ki he temipalé. Ne mau heka ʻi ha pasi ki Kuatemala. He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e Laumālie naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi ne silaʻi fakataha ai homau fāmilí ki taimi mo ʻitānití.

ʻI heʻeku tūʻulutui ke lotu he pō ko iá, naʻá ku fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jim Madsen

Paaki