2009
Ko Hono Maʻu ʻo Ha Mālohi ʻi he Talangofuá
ʻOkatopa 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko Hono Maʻu ʻo ha Mālohi ʻi he Talangofuá

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻOku tō e fakamamafa ʻa e māmaní ʻi he ʻahó ni ki he hā kei siʻí. ʻOku loto e tokotaha kotoa pē ke ne hā kei siʻi, ongoʻi kei siʻi pea foki ʻo kei siʻi. Ko e moʻoni ʻoku fakamoleki ha paʻanga lahi he taʻu kotoa pē ke ngaohi ʻaki ha koloa ʻa ia ʻoku fakaʻamu e kakaí te ne fakafoki mai ʻa e fōtunga kei siʻí. Mahalo te tau fehuʻi loto pē, “ʻOku foʻou nai ki hotau kuongá ni mo hotau toʻu tangatá ni ʻa e feinga ke hā kei siʻí?” ʻOku fie maʻu ke tau fekumi he hisitōliá ke maʻu mei ai ʻa e talí.

ʻI he ngaahi senituli kuohilí, ʻi he kuonga ʻo e kumifonuá, naʻe teuaki ai ha ngaahi folau mo ha ʻū vaka kuo fakafonu ʻe ha kau kauvaka loto vekeveke mo toʻa ke nau tukufolau he tahi taʻeʻiloá ko e fekumi koā ki he matavai mapunopuna ʻo e fōtunga kei siʻí. Naʻe talaʻofa ange ʻe he talatupuʻa ʻo e kuongá ʻoku ʻi ai “ha feituʻu ʻi he māmani taʻeʻiloá” ʻoku tuʻu ai ha matavai mapunopuna faimana ʻoku maʻa ʻasinisini hono vaí, pea ko e meʻa pē ke fai ʻe ha taha ke ne toe maʻu ai ʻa e fōtunga kei siʻí mo paotoloaki e ivi lahi ko ʻení, ko haʻane inu mei he vai ʻoku tafe mei he matavai mapunopuna ko ʻení.

Naʻe toutou fakahoko ʻe Ponesi ti Leoni, ʻa ia naʻe faʻa folau mo Kolomupusí, ha ngaahi tukufolau kumifonua kimui ange ʻo fekumi he ʻOtu Motu Pahāmá mo e ngaahi feituʻu ʻo e ʻOtu Kalipiané, ko ʻene falala kakato ki he talatupuʻa ko ʻení ʻe lava ke maʻu ha faitoʻo ki he hā kei siʻí. Hangē ko ha niʻihi tokolahi kehe, naʻe iku launoa ʻa ʻene ngaahi feingá pea ʻikai ke nau maʻu ha meʻa pehē, he ko e palani fakalangi ʻa hotau ʻOtuá, ʻoku tau omi ai ki he moʻui matelié ke aʻusia tuʻo taha pē ʻa e fōtunga ʻo e toʻu tupú.

Ko e Matavai Mapunopuna ʻo e Moʻoní

Neongo ʻoku ʻikai ha matavai mapunopuna ʻo e fōtunga kei siʻí ʻe lava ke tau fekumi fakapotopoto ki ai, ka ʻoku ʻi ai ha matavai mapunopuna ia ʻe taha ʻoku mahuʻinga ange ʻa hono vaí ʻoʻona, ʻa ia ko e vai ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e matavai mapunopuna ʻeni ʻo e moʻoní.

Naʻe fālute mai ʻe he punaké ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo e fekumi ki he moʻoní, ʻi he taimi naʻá ne faʻu ai e taʻanga ko ʻeni ʻo e moʻui taʻematé:

ʻIo, he ko e hā koā ʻa e moʻoní? ʻA ia ko e pale fungani tahá

ʻA ia ʻe ala faifeinga ki ai ʻa e tangatá pe ngaahi ʻOtuá.

Mou ʻalu ʻo fekumi he ngaahi potu ʻoku toka ai hono momoná,

Pe tulifua ki ai ʻi he vavaá ʻi he langi taupotu ná:

He ko e kaveinga ia ʻo e fakaʻānaua fakaʻeiʻeiki tahá. …

Peá ke toki pehē, ko e hā koā ʻa e moʻoní? ʻA e fakaʻosí ni mo e kamatá,

Fakalaka atu ʻi taimi mo hono ngataʻangá.

Pea mavahe atu ʻa e ngaahi langí pea lōmakiʻi mo e fonuá,

Ka ko e moʻoní, ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí, te ne kātekina ʻa e kinohaʻa tahá,

ʻO taʻengata, taʻeliliua pea lauikuongá.1

ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Ketilani ʻi ʻŌhaiō ʻi Mē ʻo e 1833, naʻe folofola ange ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē:

“Ko e moʻoní ʻa e ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí; …

“ ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e Laumālie ʻo e moʻoní. … Naʻá ne [Sīsū] maʻu ʻa hono kakato ʻo e moʻoní …;

“Pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻa hono kakató tuku kehe ʻo kapau te ne tauhi ʻene ngaahi fekaú.

“Ko ia ia ʻokú ne tauhi ʻene ngaahi fekaú ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”2

ʻI he kuonga ko ʻeni kuo toe fakafoki mai ai e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ta kei folaua ha tahi ʻoku ʻikai hano siate pe fononga ʻi ha ngaahi hala pulipulia ko e fekumi ki he matavai mapunopuna ʻo e moʻoní. He kuo tofa mai ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ʻa hotau halá peá Ne ʻomi ha mape ʻoku pau—ʻa ia ko e talangofuá!

ʻOku fakamatalaʻi mahino mai ʻe Heʻene folofolá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he talangofuá pea mo e loto mamahi mo e lotofoʻi kuo pau ke aʻusia ʻe kinautolu ʻoku fononga fakataha mo ia ʻoku toe afeafe holo he ngaahi hala tapu ʻo e faiangahalá mo e fehālākí. Naʻe fakahā ʻe Samuela ki ha toʻu tangata naʻe palotoloto ai e talatupuʻa ʻo e feilaulau ʻaki e monumanú, “ ʻoku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú, pea ko e fakafanongo ʻi he ngako ʻo e fanga sipi tangatá.”3

Kuo ʻiloʻi ʻe he kau palōfita he kuonga muʻá mo onopooni, ʻa e mālohinga ʻoku maʻu mei he talangofuá. Fakakaukau angé kia Nīfai: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”4 Pe ko e fakamatala fakaʻofoʻofa ko ia ne fai ʻe Molomona ki he ivi lahi ne maʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá:

“Kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.”5

Tauhi e Ngaahi Fekaú

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970), ʻi ha taha ʻo ʻene ngaahi pōpoaki fakaava ʻo e konifelenisi lahí ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo ne ʻomi ai ha fakahinohino faingofua mo ongo moʻoni maʻa hotau kuongá, ʻo ne pehē: “Tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”6

Ko e faʻahinga mafatukituki ia ʻo e pōpoaki ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai, “He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu ha tāpuaki mei hoku nimá, te nau tauhi ʻa e fono ʻa ia naʻe fokotuʻu ki he tāpuaki ko iá, pea mo hono ngaahi tuʻunga ʻo iá, ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.”7

ʻOku hanga ʻe he ngaahi ngāue ʻa hotau ʻEikí, ʻo fakamamafaʻi mai ʻEne folofolá. Naʻá Ne fakahaaʻi ha ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá ʻaki ʻEne moʻui haohaoá, mo ʻEne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Hono misiona toputapú. Naʻe ʻikai ʻaupito ke Ne fielahi. Naʻe ʻikai ʻaupito ke Ne ʻulupupula ʻi he loto hīkisiá. Naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe taʻe moʻui mateaki ai. Naʻá Ne loto fakatōkilalo maʻu pē. Naʻá Ne loto fakamātoato maʻu pē. Pea naʻá Ne tuʻu maʻu he totonú.

Neongo naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló, ʻa ia ko e ʻeiki ʻo e kākaá; pea neongo naʻe vaivai ʻa Hono sinó mei he ʻaukai he ʻaho mo e pō ʻe 40, pea “naʻe toki fiekaia ia”; ka ko e taimi naʻe fakaʻaliʻali atu ai ʻe he tokotaha angakoví kia Sīsū ʻa e ngaahi fakakaukau fakatauvele tahá, naʻá Ne tā mai ai kiate kitautolu ha sīpinga fakalangi ʻo e talangofuá, ʻaki ʻEne fakafisi ke hehema mei he meʻa naʻá Ne ʻiloʻi naʻe totonú.8

ʻI he taimi naʻá Ne fehangahangai ai mo e mamahí ʻi Ketisemaní, ʻo Ne kātekina ai e mamahi lahi naʻe iku ke Ne tautaʻa ai ʻo tafe hifo ko e toto ki he kelekelé, naʻá Ne kei fakahaaʻi pē ko e foha talangofua Ia ʻi Heʻene folofola, “ ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”9

Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Pita ʻi Kāleli, ʻo Ne pehē, “Muimui ʻiate au.” Naʻá Ne fai ʻa e fakahinohino tatau pē kia Filipe, “Muimui ʻiate au.” Pea ki he Līvai naʻá ne tānaki e tukuhaú, naʻá Ne ʻoatu ki ai e ui, “Muimui ʻiate au.” Pea naʻe aʻu ki he tokotaha koloaʻia ko ia naʻe tulimui atu ʻiate Iá, naʻá Ne folofola ki ai, “Muimui ʻiate au.”10 Pea ʻokú ta kei ongona ʻa e leʻo tatau pē ʻo e Sīsū ko iá ʻi Heʻene ui mai kiate koe mo au ʻo pehē, “Muimui ʻiate au.” ʻOkú ta loto fie talangofua nai ki ai?

Ko e talangofuá, ko ha ʻulungāanga maheni ia ʻo e kau palōfitá, ka ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ʻe lava ke tau maʻu he ʻahó ni ʻa e maʻuʻanga mālohi tatau pē.

Ko ha Sīpinga ʻi Onopooni

Ko ha tangata naʻá ne ako lelei ʻa e lēsoni ʻo e talangofuá, peá ne maʻu ʻa e matavai mapunopuna ʻo e moʻoní, pea ko ha tangata angaʻofa mo loto fakamātoato neongo naʻe masiva pea fakaʻofa e tūkunga naʻá ne ʻi aí. Naʻá ne kau ki he Siasí ʻi ʻIulope, pea hili haʻane ngāue mālohi ke fakahū ha paʻanga mo feilaulau lahi, naʻá ne hikifonua ki ʻAmelika Tokelau—ki ha fonua foʻou, ki ha lea fakafonua muli, anga fakafonua naʻe kehe ka ko e Siasi tatau pē naʻe takimuʻa ai ʻa e ʻEiki tatau pē, ʻa ia naʻá ne falala mo talangofua ki ai. Naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻo ha kiʻi kāingalotu toko siʻi ne nau faingataʻaʻia ʻi ha kolo naʻe ʻikai anga fakakaumeʻa kiate kinautolu. Naʻá ne muimui ki he polokalama ʻa e Siasí, neongo ʻa e tokosiʻi e kāingalotú pea hulutuʻa mo e ngaahi fatongiá. Naʻá ne hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga faka-Kalaisi moʻoní ki he kāingalotu ʻi hono kiʻi koló pea naʻa nau tali ia ʻi ha ʻofa ne hāhāmolofia ke mātā.

Naʻá ne ngāueʻi pē ʻene maʻuʻanga moʻuí ʻaki ʻene hoko ko ha tokotaha fefakatauʻaki. Naʻe siʻisiʻi e koloa naʻá ne maʻú ka naʻá ne totongi kakato maʻu pē ʻene vahehongofulú peá ne foaki ʻo lahi ange. Naʻá ne kamataʻi ʻi hono kiʻi koló ha paʻanga tokoni ki he ngāue fakafaifekaú pea naʻe aʻu ʻo laui māhina ko ia toko taha pē naʻe tokoni ki he paʻanga ko iá. Ko e taimi ko iá naʻe ʻi ai ha kau faifekau he koló, naʻá ne fafanga kinautolu, pea naʻe teʻeki ai ke nau mavahe mei hono ʻapí taʻe te ne foaki ange ha paʻanga ke tokoni ki heʻenau ngāué mo ʻenau nofó. Ko e kāingalotu ko ia mei ha feituʻu mamaʻo ne nau foua mai e koló ni mo ʻaʻahi atu ki he kolo ko ʻeni ʻo e Siasí, naʻá ne talitali lelei mo loto māfana maʻu pē kinautolu, pea naʻe hoko atu ʻenau fonongá mo ʻenau ʻiloʻi kuo nau feʻiloaki mo ha tangata makehe, ko ha taha ʻo e kau tamaioʻeiki talangofua ʻa e ʻEikí.

Naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi mo tokangaʻi makehe ʻa e niʻihi ne hoko ko ha kau taki kiate iá. Naʻá ne lau kinautolu ko ha kau fakafofonga ʻo e ʻEikí; naʻá ne tokangaʻi ke nau fiemālie fakaesino pea naʻá ne tautapa fakamātoato ʻi heʻene ngaahi lotú—ʻa ia ne toutou fakahokó—ke maluʻi kinautolu. ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha naʻe ʻaʻahi atu ai ha kau taki ki hono kiʻi koló ʻo kau fakataha mo ia ʻi hono fai ha ngaahi lotu ʻi ha ngaahi fakataha kehekehe mo ʻaʻahi ki he kāingalotú. Naʻe mavahe mai e kau takí he fakaʻosinga ʻo e ʻahó kuo nau ongoʻi fiefia mo langaki fakalaumālie kinautolu, pea ne nau kei maʻu pē ʻa e ongoʻi fiefia ko iá lolotonga haʻanau fakaʻuli lōloa ʻi ha houa ʻe fā ʻi ha ʻaho momoko pea neongo ko e ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu lahi ka ʻi he manatu loto atu ki aí, ʻokú ne kei fakamāfanaʻi pē ʻa e laumālié mo ueʻi hake ʻa e lotó.

Naʻe fekumi ʻa e kau tangata potó mo e kau tangata taukeí ki he tangata fakatōkilalo ko ʻeni ʻo e ʻOtuá pea nau lau ko honau monū ʻo kapau te nau feohi mo ia ʻi ha houa ʻe taha. Naʻá ne fōtunga tatau pē mo ha toe taha kehe; naʻe motumotu ʻene lea faka-Pilitāniá pea ʻikai fuʻu mahino; naʻe ʻikai ha fakangalingali ʻi hono ʻapí. Naʻe ʻikai haʻane kā pe televīsone. Naʻe ʻikai ke ne faʻu ha tohi pe malanga ke hā ngali mālie pea naʻe ʻikai ke ne fai ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faʻa tokanga ki ai ʻa e māmaní. Ka naʻe holoitounga mai ʻa e kau faivelengá ki hono matapaá. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻa nau fie inu mei hono matavai mapunopuna ʻo e moʻoní. Naʻe ʻikai ke nau fuʻu tokanga ki he meʻa naʻá ne lea ʻakí, ka ko e meʻa ko ia naʻá ne faí, ʻo ʻikai ko ʻene malangá ka ko e mālohinga ʻo e moʻui naʻá ne tofá.

ʻOku hanga ʻe he ʻilo ko ia naʻe toutou foaki loto fiefia ʻe ha tangata masiva ʻo liunga ua ʻi he vahehongofulu ʻe tahá ki he ʻEikí, ʻo ʻoange ki ha taha ha ʻilo mahino ange ki he ʻuhinga moʻoni ʻo e vahehongofulú. ʻOku hanga ʻe ha vakai atu ki heʻene tokanga ki he fiekaiá mo tokoniʻi ha mulí, ʻo ʻai ke ʻiloʻi ʻe ha taha ko ʻene fai iá ʻo hangē tofu pē ko haʻane fai ia ki he ʻEikí. Ke lotu fakataha mo ia mo ʻinasi ʻi heʻene lotu hūfia fakalangí, ʻoku tatau ia mo ʻete aʻusia ha founga foʻou ʻo e fetuʻutakí.

ʻE tangane ke tau pehē naʻá ne tauhi ʻa e fekau ʻuluaki mo lahí pea mo hono uá, ʻa ia ʻoku tatau mo iá,11 pea naʻe fonu ʻa hono lotó ʻi he ʻofa faka-Kalaisí ki he kakai kotoa pē pea naʻe nofoʻia taʻetūkua ʻe he angamaʻá ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú pea iku ai ke ne tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.12

Naʻe malama mei he tangatá ni ʻa e leleí pea mo e maama ʻo e anga māʻoniʻoní. Naʻe maʻu ʻa hono mālohingá mei heʻene talangofuá.

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e mālohinga ko ia ʻoku tau fekumi fakamātoato ki ai he ʻahó ni ke feau ʻaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ha māmani mohu faingataʻa mo feliliuakí, ʻi he taimi te tau tuʻu fakataha ai mo Sosiua ʻi he lototoʻa mo fakapapau ʻo pehē, “Ka ko au mo hoku falé, te mau tauhi ki he [ʻEikí].”13

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Matthew Reier; ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; toʻomataʻú: tā valivali ʻe Jerry Thompson

Toʻo mei he Ko Hono Ui ʻe Kalaisi ʻa Pita mo ʻAniteluú, tā ʻe James Taylor Haywood, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí