2009
Ko Hoku Faingamālie ke Tokoní
ʻOkatopa 2009


Ko Hoku Faingamālie ke Tokoní

Kimuʻa pea ava e matapā ʻo e Temipale Lesifi Palāsilá ʻi he angamahení ke fakahoko ai e ngaahi ouau faifakamoʻuí, kuo ʻosi tuʻu hake ʻa Malia Hōsei tī ʻAluso ia taʻu 70 ke teuteu atu ki ha toe ʻaho ʻo e ngāue taʻesiokitá.

Ke aʻu ʻa Malia ki he temipalé, kuo pau ke ne fononga ʻi ha houa ʻe taha mo e konga ʻo toutou fetongi pasi tuʻo fā mei hono ʻapi ʻi Kapo ti Seni ʻAkositinó, ʻi he fakatonga ʻo Lesifí, ʻi he matāfanga fakatokelau-hahake ʻo Palāsilá. Ka kimuʻa peá ne mavahé, ʻokú ne teuteuʻi ʻa e meʻatokoni mo e ngaahi fie maʻu kehe ʻa ha tokotaha kui ʻokú ne tokoua ʻaki ʻoku siʻi nofo ʻi hono ʻapí.

ʻOku pehē ʻe Kalito P. ʻOlivela, ko e tauhi lekooti ʻo e temipalé, “ ʻOku hoko ʻa Malia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e tokoni ki he niʻihi kehé. Talu mei hono fakatapui ʻo e temipalé ʻi Tīsema ʻo e 2000, mo ʻene ngāue taʻetotongi heni he temipalé he ʻaho kotoa pē kuo ava aí. ʻOkú ne haʻu foki ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó.”

Mei he 7:00 a.m. ki he 3:00 p.m. ʻi he Tūsite ki he Tokonaki kotoa pē, ʻoku ngāue ai ʻa Malia ʻi he fale kai ʻo e temipalé ʻo fufulu ipu mo ngaohi sālati. ʻOkú ne pehē, te ne lava foki ʻo ngāue ke toe lōloa ange, ka koeʻuhí ko e heka pasi lōloa ko ia ki hono ʻapí, kuo pau ai ke ne mavahe kei taimi ke ne foki ʻoku teʻeki ai ke fakapoʻuli.

Naʻe fakahā ange ʻe Misa ʻOlivela kia Malia ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ne haʻu he ʻaho kotoa pē ki he temipalé, ka ʻokú ne toe fakahā mai foki ʻe fie maʻu ha toko ua ia ke na fetongi ʻa Malia. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku malimali pē ʻa e fefiné ni ia mo ne pehē mai kuó ne fakatapui ʻene moʻuí maʻá e ʻEikí.”

ʻOku lau ʻe Malia e ngāue fakaʻaho ko ia he temipalé, ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia kiate ia.

ʻOkú ne pehē, “Kuo faitāpuekina au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻaki ha moʻui lelei pea ko ʻeku taumuʻá ke u haʻu he ʻaho kotoa pē lolotonga ʻeku moʻui leleí. Kuó u fai ha fuakava ke fakatapui kotoa ki he ʻEikí ʻa hoku ngaahi talēnití mo e meʻa te u lavá. ʻOku ʻikai ke u ongoʻi helaʻia ʻi heʻeku aʻu ki ʻapi hili ʻeku ngāue ʻi he temipalé. Kuo faitāpuekina au ʻe he ʻEikí he founga ko iá.”

Kimuʻa aí, lolotonga e kei ngāue ʻa Malia ʻi he taʻu ʻe ono ʻi he senitā hisitōlia fakafāmili ʻo hono uōtí, naʻá ne fakatotolo ai ʻi heʻene laine fakafāmilí. Pea kuo lahi ha ngaahi pongipongi Tokonaki kuó ne fakakakato ai e ngāue fakafofonga ʻi he temipalé maʻá ha toʻu tangata ʻe fā ʻi heʻene ngaahi kui he tafaʻaki ʻene faʻeé, kimuʻa peá ne toki ʻalu ʻo ngāue ʻi he fale kai ʻo e temipalé. Kuó ne ʻosi fakakakato foki mo e ngāue ki ha toʻu tangata ʻe fā he tafaʻaki ʻene tamaí.

ʻI he taimi naʻe kamata fakatotolo ai ʻa Malia ʻi heʻene hisitōlia fakafāmilí, naʻá ne ongoʻi ko ha ngāue faingataʻa ia—tautautefito ki he taimi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ʻilo ai ha hingoa ʻo ha ongo kui ua ʻe toko ua. Ka naʻe fakahā ange ʻa hona hingoa kakató kiate ia ʻi haʻane misi ʻi ha pō ʻe taha. Naʻá ne tomuʻa fifili pe naʻe tonu nai ʻa e ongo hingoá, ka ʻi heʻene fekumi he ngaahi lekooti ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne ʻilo ai e ongo hingoá pea lava ai ke ne fakafehokotaki e fāmili naʻe teʻeki ai ke ne maʻú. ʻOkú ne tui naʻe hoko mai e misí ko ha tāpuaki ʻo ʻene ngaahi feinga ke tokoni ki he ʻEikí mo ʻEne fānaú.

ʻOku pehē ʻe Malia, “Ko ʻeku moʻuí pē ʻa e temipalé. Ko e kakai ko ia ʻoku ʻikai ke nau omi ki he temipalé, ʻoku mole meiate kinautolu ha faingamālie mo ha tāpuaki maʻongoʻonga. ʻI heʻetau ngāue ko ia he temipalé, ʻoku mahino ai kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga moʻoni pea mo e mālohi ʻo e temipalé.”

Naʻe pehē ʻe Malia Hōsei ti ʻAluso, “Ko e kakai ko ia ʻoku ʻikai ke nau omi ki he temipalé, ʻoku mole meiate kinautolu ha faingamālie mo ha tāpuaki maʻongoʻonga.”

Naʻe pehē ʻe Cleto P. Oliveira ko e tauhi lekooti ʻo e temipalé, ʻoku hā mo Malia he tā ʻi toʻomataʻú, “ʻOku hoko foki ʻa Malia Hōsei ti ʻAluso, ʻa ia ʻoku siʻi tokoni taʻetotongi pē ʻi he Temipale Lesifi Palāsilá, ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e tokoni ki he niʻihi kehé.”

Faitaaʻi ʻe Michael R. Morris, tukukehe ʻo ka fakamahinoʻi atu; laʻitā ʻo e Temipale Lesifi Palāsilá, naʻe fai ʻe R. Val Johnson

Paaki