2009
O le Kerisimasi i le salafa o le Lalolagi
Tesema 2009


O le Kerisimasi i le salafa o le Lalolagi.

E eseese auala e faamanatu ai e tamaiti i le salafa o le lalolagi le Kerisimasi. O le kalena lenei e faamatalaina mai ai nisi o na [auala]. Tipi ese ia ata i totonu o le itulau U16. Tautau lenei kalena i le puipui o lou fale. E amata mai i le aso 1 o Tesema, sue se ata o loo faamatalaina mai e upu mo le aso. Ona faapipii lea o le ata i le sikuea mo lena aso.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

I Iapani, e fiafia tamaiti e ai le keke Kerisimasi ma fualaau aina suamalie ma le kulimi.

I Finelani, e asiasi atu aiga i fanuatanu i le Po o le Kersimasi ma tuu moligao i luga o tuugamau o e pele [ia i latou].

I Initia, e tuu e tagata i luga o tumutumu o o latou fale ia moli laiti e faia i kelei e faailoa atu ai o Iesu o le Malamalama o le Lalolagi.

I Aialani, e tuu e aiga moligao i faamalama o o latou fale e faailoa atu ai [pe ana o i latou] semanu latou te taliaina Maria ma Iosefa.

O tamaiti Siamani latou te tuuina o latou seevae po o seevae mamafa i talaane o afi faamafanafana i totonu o fale po o fafo o faitotoa o i luma. I le taeao e sosoo ai, ua faatumuina o latou seevae i lole.

I Ausetalia, e toatele tagata e o i le matafaga ma usuusu ai pese o le Kerisimasi.

O aiga i Atenitina latou te faamumuina paluni pepa e faafoliga i faataimane e ta’ua o globos i le Po o le Kerisimasi ma faamamulu atu i le vanimonimo i le po.

I Venesuela, e see tamaiti i seevae faataavale [roller-skate] ma faasee i magaala i le vaveao po o le taeao o le Kerisimasi.

I le Iunaite Sitete, e teuteu e tagata laau paina lanumeamata i moli laiti, teuga iila, ma i soo se ituaiga mea teuteu.

O aiga i Filipaina e teuteuina i parols, o ni faafetu e faia i ofe ma pepa solo ma e faaola i tamai moli.

I Laipiria, e aai aiga i fafo a o nonofo faalapotopoto. O se aiga faaaganuu o le Kerisimasi i Laipiria e aofia ai masi, araisa, ma fasipovi.

I Palekeria, e tutu faatasi tagata uma i le taimi e tasi pe a maea le toonai.

I le aso Kerisimasi i Suetena, e ofu e le afafine ulumatua se ofu paepae e i ai se fusi lanumumu ma avatu le ti o le taeao mo ona matua i lo la moega.

I Holani, e faamanatu e aiga i le Po o le Kerisimasi i le inuina o koko vevela ma ai banketletter, o se keke e foliga pei o le mataitusi muamua o le faaiu o le aiga.

I Nouei, e ‘ai e tamaiti puligi araisa. O le tamaitiiti e mauaina le nati [nut] lea sa nana e mālo i se lole puaa po o se fasi sukalati.

O aiga Mekisiko e tipiina mamanu mai taga pepa e fai ai moli, po o farolitos. E tuuina moligao i totonu o farolitos, lea e faatutu i auala savali, faamalama, ma luga o fale.

E avatu i tamaiti Sepania meataalo, mea suamalie, po o meafaifaili laiti a o latou o atu mai lea fale i lea fale ma taulotoina fuaiupu ma faia pesepesega [o le Kerisimasi].

I le tasi o le vaiaso ao lumanai le Kerisimasi, e oofu ai tamaiti Italia i ofu o tagata leoleo mamoe ma o atu mai lea faitotoa i lea faitotoa e usuusu pese ma taulotoina solo.

O tamaiti i Egelani e mauaina se faatumu e ufiufi i pepa, e ta’ua o le faapapa Kerisimasi i le taimi o le toonai o le Kerisimasi. E pa leotele le faatumu pe a tosoina. O se pulou pepa, o se solo tusi, po o se tamai meataalo o loo i totonu.

O le tele o aai i Niu Sila, e faamanatuina i paka. E faalogologo tagata i tagata pese lauiloa o usuina pesega o le Kerisimasi.

E alapopo aiga Toga e sauni ma avatu meaai o le taeao i o latou tuaoi. E fiafia tamaiti e tufa atu nei meaai ma vaai po o a mea e aumai e o latou tuaoi.

O tagata i Parakuei latou te teuina o latou fale i fugalaau o niu.

I Lepanona, o pi lanuvao, o uiti [wheats], pi uumi, ma lentils [isi ituaiga pi] e totoina i le lua vaiaso ao lumanai le Kerisimasi. O tatupu faatoa totogo e faaaogaina e siosio ai le faatusa o le falepovi [na soifua mai ai le Faaola] i totonu o fale.

E feala aiga i Kana i le po atoa e taaalo i taaloga. A o lei aulia le vaeluaga, e faitauina e le aiga sekone seia aulia le aso o le Kerisimasi.

E ui lava tatou te faamanatuina i auala eseese, a o le Kerisimasi e aumaia ia i tatou le avanoa e manatua ai le soifua mai o Iesu Keriso.

Ata na tusia e Scott Greer

Mo le gaoioiga ma faatonuga, tagai i itulau U8–U9.

Lolomi