2011
Faitāpuekina ʻe he Lakanga Fakataulaʻeikí.
Sune 2011


Faitāpuekina ʻe he Lakanga Fakataulaʻeikí

Veisinia Kilisi, Masasūseti, USA

Ne u kau ki he Siasí ʻi he 1996, ko ha faʻē teʻeki mali, ʻi ha ngaahi taʻu lahi ia pea toki kau mai hoku māhanga ko Telesá. ʻI he taimi naʻe papi ai ʻa Telesá, naʻe pehē mai ʻe homa kaungāmeʻa, “Ko e hā ʻokú ne kau ai ki he siasi ko ʻená? ʻOku nau tuku ki mui honau kakai fefiné.”

Naʻá ku ʻilo mei heʻeku feohi mo e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe hala e mahino naʻe maʻu ʻe hoku kaungāmeʻá—naʻe kau ʻa e ngaahi nofo mali ne u mamata ai ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi nofo mali mālohi taha mo tuʻunga tatau taha kuó u mamata aí. Ne u ʻiloʻi ko e houʻeiki tangata pē ʻi he Siasí ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ka ne u ongoʻi naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke ʻaonga ki he kakai kotoa pē.

Ne toe fakamamafaʻi mai kiate au ʻa e moʻoní ʻi hono fakahā mai ʻoku kanisā hoku huhú hili ia ha taʻu ʻe 11 mei hono papitaiso aú. ʻI heʻeku fanongo ʻi he ongoongo ko ʻení, naʻe ueʻi au ʻe he laumālié ke u feinga ke maʻu haku tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ne maʻu ʻeni he efiafi ko iá. Naʻe palōmesi kiate au ʻi he tāpuakí ʻe mavahe e kanisaá mei hoku sinó, pea ʻe moʻui lelei hoku sinó, pea ʻe tataki ʻe he Laumālié ʻa e kau toketaá.

Ko e ʻuluaki ia ʻo e ngaahi tāpuaki lahi ne u maʻu lolotonga hoku faitoʻó mo e ngaahi tafa ne fai kiate au ʻi he taʻu ʻe tolu hono hokó. Naʻá ku maʻu mei ai ʻa e tui ke u ʻiloʻi ʻe fakamoʻui hoku sinó kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí pe ko hano fakamoʻui fakalaumālie pē ʻoʻoku—ʻo foaki mai ai ha mālohi ke u matuʻuaki hoku faingataʻaʻiá.

Ne u aʻusia ʻa e faʻahinga fakamoʻui hono uá ʻi ha pō ʻe taha hili ha tafa naʻe fai kiate au. ʻOku ou manatuʻi pē ʻeku ʻā hake mo e felāngaaki lahi. Ne haʻu leva ʻa e fakakaukau ko ʻení ki hoku ʻatamaí: “ʻOkú ke ʻiloʻi te ke sai. Kuo palōmesi atu ʻe moʻui lelei ho sinó. ʻOkú ke ʻiloʻi pē te ke lavaʻi ʻeni.”

Ne u toe ʻā hake ʻi ha tuʻuapō ʻe taha mo e hohaʻa hoku lotó ki he kahaʻú. Ne u fifili ai, “Ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate aú?” Naʻe houa ʻe ua ʻeku ongoʻi hohaʻa ko ʻení, ka ko e taimi pē ia ʻe taha lolotonga ʻeku fāinga mo e kanisaá ke u ongoʻi loto hohaʻa pehē ai. Naʻe tokoniʻi au ʻe he nonga ne u maʻu mei he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí peá u lava ai ʻo kātekina e ngaahi meʻa ne u pehē he ʻikai ke u lava ʻo kātakiʻí.

Ne kei hokohoko atu pē hono fakamālohia au ʻe he lakanga fakataulaʻeikí hili ia ha fakahangatāmaki mo haʻaku mofi lahi hili haku tafa. Ne haʻu e tokoua hoku malí ki falemahaki he pō ʻe taha lolotonga e taimi ko ʻení ʻo foaki mai hoku tāpuaki. Naʻe fai hake pē hoku mofí he ʻahó kakato, ka naʻe kamata ke holoholo māmālie hifo hili hono foaki hoku tāpuakí. Naʻe ʻikai ke u ʻohovale ai ka naʻá ku ofo.

Ne u mamata ki hono fakahoko ʻo e palōmesi ko ia ʻe tataki ʻeku kau toketaá. ʻI heʻeku ofo hake hili ha taha ʻo hoku ngaahi tafá, naʻe haʻu e toketā fai tafá ʻo sio mai kiate au.

Ko ʻene fakamatalá ʻeni, “Naʻe ʻosi ʻeku tafá ka naʻe fakahā mai kiate au ʻe ha meʻa ke u toe hoko hifo ʻo toe kiʻi loloto ange, peá u maʻu ai ha ngaahi palopalema kehe ʻa ia naʻe lava ke u toʻo. Meʻamālie ʻemau ʻilo ʻení.”

Naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí, ka naʻe fakahoko ʻa e palōmesí ʻi he tāpuaki ne u maʻu kimuʻá. Naʻe tataki ia ʻe he Laumālié.

ʻOku ou fakamālō ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ʻi hoku uōtí mo e fāmilí kuo nau tokoniʻi au pea fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke faitāpuekina ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko honau ngaahi uaifí ʻa ia ʻoku nau tokoni mo poupou kiate kinautolu lolotonga ʻenau fakaʻapaʻapaʻi honau lakanga fakataulaʻeikí pea fakaʻaongaʻi ke tāpuakiʻi ʻaki e kakai kehé. Kae mahuʻinga tahá ʻa ʻeku fakamālō ʻi hono tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ʻa Hono mālohi ʻoku ʻi he māmaní, ko ha mālohi ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa ʻEne fānaú kotoa.

Paaki