Karekea ae Mwaiti Riki man te Maungatabu ni Kabuta

Iroun Michael Barber ao David Marsh

Aobitin te Karikirum

E ngae ngke ti atonga “amen” n kabanean te tetere n te maungatabu, amwaraken te tamnei e na aki toki ikanne. E kona n reitinako ngkana ti kamwatebwai ao ni karaoi reirei man te maungatab anne. Inanon ririki aika nako, e a tia te burabeti ni kaungaira bwa ti na ti karaoa te bwai anne. Te katoto, n te 1946, Beretitenti Harold B. Lee (1899–1973) e kairoroia membwa bwa a na kariki taeka man maungatabu ni kabuta “bwa kairaia ni karaoia ao n taekinna inanon onoua namwakaina akana imwiina.” E kabwarabwara, “Aikai bwaai aika a kakawaki ae noria te Uea bwa e na kaokaki nakon te aomata aei n te bong aei.”¹

N te 1988, Beretitenti Ezra Taft Benson (1899–1994) e a manga kabwarabwara te reirei anne ngke e reirei, “Inanon onoua te namwakaina aike imwiina, rongorongo man te maungatabu n te Ensign e riai ni katukaki irarikin am mwakuri ni katoabong ao n taraaki n taainako.”²

Ni kainan te maungatabu ni kabuta n Okitobwa 2008, Beretitenti Thomas S. Monson e a manga kamatoa kakawakin kamatebwaiakan taetae man taian maungatabu. E taku: “Ti na uringa n te tai ae maan te bwai ae ti a tia n ongo man te maungatabu ni kabuta. Rongorongo ake a tia n taekinaki a na boretiaki n te Ensign ao n te Liahona maekatiin n te namwakaina are imwiina. I kairoroiko bwa ko na reiakin ao n iangoi raoi aia reirei.”³

Ngkana ko reiakin ao n iangoi raoi rongorongo man te maungatabu, tera ae ko kona ni karaoia bwa ana uaana riki nakon maium? Aikai tabeua iango bwa a na buokiko ni katauraoiko ni karekei, ao ni karaoa te mwakuri nakon taeka aika kaunganano:

Katauraoi ni karekei kairi maieta. E ngae ngke tao ko mataku, kakauongo nako iai, ke ni wareki taetae man te maungatabu, ko riai ni kauka nanom ao am iango nakon kairiri mai eta. Unimwaane David A. Bednar man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e reirei bwa aekakira nakoraoin ana reirei te tia taetae, “kanoan te rongorongo ao ana kakoaua te Tamnei ae Raoiroi e ringa te nano ti ngkana e butimwaai te tia karekea.” E kabwarabwara bwa karekean te kairi mai eta “e tangira te mwakuri n te tamnei, n te iango ao n rabwata ao tiaki ti karekean te bwai ae na riki ae na reke nakoim.”⁴

Iango aikai a kona ni buokiko ni katauraoiko n reireinaki man te Tamnei:

1. Karekea te tai ao karaoa te tai ae akea tabetabem iai are ko na kona ni karekea ana wirikiriki te tamnei.

2. Ukoukora te kairi mai eta rinanon te tataro.

3. Karekei oin am titiraki ke tabeaiangam are ko na ukoukori kaekaaia.

Ata raoi te rongorongo. Burabeti aika maiu ao abotoro a reirei, anga te kamataata, a kairoro, a kauring, ao a kakoauaa. Iangoan raoi aia taetae e buokiko ni kaotako riki n aia rongorongo. Aikai tabeua kawai ni kamwatebwai tabeua aika nakoraoi.

• Anga taian titiraki. Te katoto: Tera ae tangiria te Uea bwa n na reiakinna man te rongorongo aei? E kanga te taetae aei ni karikirakea otau n reirein te euangkerio ke te kibu man booki aika tabu? Tera karaki aika kabonganaaki ni kamataatai reirein te euangkerio, ao tera ae I reiakin ma iai?

• Korea te kamataata. Iangoia bwa tera te bwai ae taekinna ni kamatataa te tia taetae. Tibwaua te taetae nakon taian tiekitin ao korea te kabwarabwara ae kimototo ae kabwarabwara te botoniango ae kamataataki inanon tiekitin n tatabeua nako.

• Koroi kanoan te taetae aika kakaokoro. Koroi taekan bwaai n aron reirei, booki aika tabu, karaki, kauring, rinanina, kakoaua, kakao nakon karaoana, ao kakabwaia ake a kaman beritanaki ibukin irakin reirei.

• Kamatebwaia te taetae n raka iaon ti te taina. Bon te bwai ae riai bwa ko na kamwatebwai koauan te euangkerio n raka iaon teuana te tai ni karekea bwaninin nanoia ao kakawakiia. N tainako ngkana ko kamatebwaia, koroi taekan nanoia aika a boou aika ko karekei.

Karaoa nanon te bwai ae ko reiakinna. Ngkana ko tataro mwaaka ni kamatebwai taetae, ko na nooria bwa a kanga rongorongo ni kaineti ma maium. Ko kona n ataia bwa ko na kanga ni karaoi bitaki aika iai nanoia man taekin titiraki n naron Tera ae tangiria te Uea bwa n na karaoia ma te bwai ae ireiakinna? ao Tera te bwai ae I a tia n reiakinna are e na kona ni buokai n au utu, mwakuri, ke n nakoau n te Ekaretia? Koroi bwaai aika a bwaka nanom iai bwa ko aonga n aki mwaninga taekaia. Ngkana ko karaoia, ao ko na kaungaaki bwa ko na maiuakin reirei ao ko na karekei kakabwaia ake a tia ni beritanaki.

Maungatabu ni kabuta bon te tai are e na kona iai te Uea ni kaota Nanona rinanon Ana toro nakoimi. E reirei Beretitenti Spencer W. Kimball (1895–1985), “Akea te boki ibukin ana mwakuri ae tabangaki te Ekaretia ae na karekea te tabo ae kakawaki iaon oin n nen am boki—tiaki ibukin aron tamaroan koreakiia ke e kanga aia anainano n aron koreakiia, ma ibukin te iango are e kotea te kawai nakon te maiu are akea tokina.”⁵

Bwaai aika a na taraaki

1. Harold B. Lee, in Conference Report, Eberi 1946, 68.

2. Ezra Taft Benson, “Come unto Christ, and Be Perfected in Him,” Ensign, Meei 1988, 84.

3. Thomas S. Monson, “Until We Meet Again,” Liahona, Nobembwa 2008, 106.

4. David A. Bednar, “Kakaea te Reirei man te Onimaki,” Riaona, Tebetembwa 2007, 17, 20.

5. Spencer W. Kimball, In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year (Meei 14, 1968), 3.

Koroia ao Iangoia

“Maibuakon bwaai ake ti a tia n ongo, e na iai te mwakoro n taeka are e na rianako taekana ao ni katika ara iango. Ngkana e riki aei, au kantaninga bwa ko na koroia ao ni kabanea am iango nako iai ni karokoa ti kukurei n nanona ao ni karikia bwa oin mwakoron maiura.”

Beretitenti Gordon B. Hinckley (1910–2008), “An Humble and a Contrite Heart,” Liahona, Tianuare 2001, 103.