Karekea te Tai ni Maroro ao n Ongora

Iroun Rosemary M. Wixom

Beretitenti ni Kabuta ibukin te Buraimwari

Man ana Kanakobwana Salt Lake City stake iaon te tiateraite ibukin te maungatabu ni kabuta are e maroroakinaki n Okitobwa 24, 2010.

Ara konabwai ae nanonaki n te reitaki riki ae tamaroa n te bong aei e na kakabwaiai ara utu n aki toki.

N te aonaaba ae kororaoi ataei n tatabemania nako a okira mweengaia man te reirei ni kamauraki ma te raurau ni kuuki ae umunaki ae a tibwa mwai, te mwangko te kiraati ae abwabwaki ma kanoana te miriki ae mwaitoro, ao te tina ae tauraoi ni karekea ana tai ni maroro ao n ongora taekan ana bong natina Tiaki maiu inanon te aonaaba ae kororaoi, ngaia are ko kona ni katinanikua te kuuki ao te miriki, ngkana ko tangiria, ma tai katinanikua “karekean te tai ni maroro ao n ongora.”

Uabwi te ririki n nako, Beretitenti James E. Faust (1920–2007), Kauoman ni Kauntira n te Moan Beretitenti, e taekinna ma te nanokawaki bwa utu ti teutana aia tai n ikotaki. Iangoa taekan anne—29 te ririki n nako—e taekinna n te maungatabu ni kabuta: “Teuana mai ibuakon oin te kanganga inanon utu n te bong aei bwa ti kabanea te tai ae karako n ikotaki. … Te tai n ikotaki bon te tai ae rangin kakawaki—te tai ae kainnanoaki ni maroro, n ongora, ni kaungaki, ao ni kaotia bwa e kanga karaoan bwaai.”¹

Ngkana ti kabanea ara tai n ikotaki ao ni maroro ma natira, ti a moanna ni kinaia a moanna ni kinaira. Ara moanibwai, taian namakin raoi mai inanora, a na riki bwa mwakoron ara kakaraki ma natira n tatabemania.

Tera te kabanea ni kakawaki n rongorongo mai inanom are ko na rineia are ko na tibwauaia ma natim?

Te Burabeti ae Moote e reireinira n te Tua Kaua

“Ko na tangira Iehova ae Atuam n nanom ni kabanea, ao n tamneim ni kabanea, ao ni korakoram ni kabanea.

“Ao a na mena inanom taeka aikai, ake I tuangko n te bong aei:

“Ao ko na reireia raoi natim n aikai, ma n taekin ngkana ko tekateka i nanon am auti, ao n nakonakom i nanon te kawai, ao ni wenem, ao n teirakem” (Te Tua Kaua 6:5–7; e kairaki karawawataan te iango).

Ao I bia reita riki teuana: “Ao ngkana kam ikotaki ni katairiki n te taibora n amwarake.”

Ngkana ti iangoia ara utu bwa ti na ikotaki n aki toki, ti a moana te mwakuri n te bong aei. Kabanean ara tai ni maroro ma natira bon te bwai ae kakawaki n ara utu ae akea tokina ngkana ti bane n toua te kawai nakon te maiu are akea tokina.

Temanna te tina mai Illinois, USA, e tibwauaia bwa e kanga ni karekea ana tai ni maroro ma natina:

“Ngke a uarereke natira, I taneiai n te anua ni matakuakin tabeua burokuraem n te terewition, … N aki tekeraoi, taian burokuraem a oti n te tai are ti te arona ma nakoia natiu ni matu iaon aia kainiwene

“… N te itera teuana I nooria bwa I a tia ni karaoa au burokuraem bwa te moani bwai iaon au riiti ao natiu a tio ibuki. N te tai ae aki maan I kataia ni wareki karaki ni kauamatu ma te TV ae oti, ma I ataia inanou bwa tiaki te kawai ae tamaroa. Ngkai I iangoi raoi boong ao wiiki ake I a tia ni kabuai nakon anuau ni mamataku n te TV, I a moanna n namakina te kairua ao n iangoia ni bitaki. E boni maan n anaakin nanou ae I kona n tiringa te TV.

“Imwiin uoua te wiiki ni katuka taekan te TV n aki kamaiua, I namakina te bebete. I nooria bwa I a nakoraoi, n rangi n itiaki n te anga anne, ao I ataia I a tia ni karaoa te rinerine ae eti.”²

Te tai ni matu bon te tai ae riai ni maroro.

E taetae Ereman ibukia taani buaka aika a ninikoria, “Ao a taekin aia taeka tinaia, ni kangai: Ti bon aki nanououa bwa a ataa aio tinara” (Aramwa 56:48).

Bon “aia taeka tinaia” are a reireinia. Ngkai a maroro ma natiia, tiina akanne a reireia ana taeka te Atua.

Kawakinan te Reitaki ae Onoti

Te tamaroa ae bati e roko man te maroro, ao te tia kaitara e ataa mwaakan te taeka ae atongaki. E tangiria ni kakea te tamnei are e roko inanon mweengara ngkai ti maroro, n ongora, ni kaungaira imarenara n tatabemanira, ao ni karaoi bwaai ni kabane.

Tatan e aki tokanikai ni kataia n totokoa Kaokan ana euangkero Iesu Kristo n tokin boong ngke e kataia ni katoka te maroro ae korakora imarenan Iotebwa Timiti ao te Atua te Tama ao Natina, Iesu Kristo.

E taku Iotebwa bwa e waekoa ni kabaeaki n te mwaaka are e a taona nako rabwatana ni kabane, ao n rootaki n uaana ae kamimi n aron are e a kabaeaki newena n te aro are E na aki kona n taetae (Taraa Joseph Smith—History 1:15).

Te tia kaitara e tangiria ni kabaei newera—te bwai are e na tukiria man te itaramata ni kabwarabwaraan ara namakin mai nanora. E kukurei n te raroa ao te kakiriwe; e kukurei n te karongoa, e kukurei n te reitaki ae aki kakawaki ma tabeman—te bwai are e na tukira man amaraun te bwanaa ao te namakin ae onoti are e roko man te maroro n itaramata.

Ongora nakon Nanoia Natira

Te ongora e tii rangin kakawaki riki nakon te taetae. Unimwaane Jeffrey R. Holland man te Kooram n te Tengaun ma Uoman e taku, Ngkana ti ongora ma te tangira, ti na aki mimi n te bwai ae ti na taekinna. Ti na bon anganaki … mairoun te Tamnei.”³

Ngkana ti ongora, ti ota n aia namakin naake a mena irarikira. Tamara are i Karawa iai ana babaire ibukia natina n tatabemania nako. Iangoia ngkana ti kona ni karekea taraan ana babaire te aomata i bon irouna ibukia natira n tatabemania nako. Tera ngkana ti kona n ataia bwa ti na kanga ni katamaroa riki maiuia n tamnei? Tera ngkana ti kona n ataia bwa ti na kanga ni kaunga te ataei n roko n tian ana konabwai teuanne ke neienne? Tera ngkana ti kona n ataia bwa ti na kanga ni buoka te ataei n tatabemania nako ni bitakina man anuana n ataei n ana onimaki nakon ana koaua?

Ti na kanga n ataia?

Ti kona ni moanna n ataia man te ongora.

Temanna te karo man te LDS e taku: “E rang korakora te tamaroa ae I karaoia ngke I ongongora irouia natiu nakon ae N na taetae nakoia. … I reiakinna ma te karaurau bwa natiu a aki tangiri bwaai aika I katauraoi, reirei inanon ririki aika a mwaiti, ao kaeka aika a wanawana. … Irouia, ni kona n titirakin aia titiraki ao ni maroroakin aia kanganga e moamoa riki kakawakina nakon karekean au kaeka. N aron ae a taneiai iai ngkana a tia ni kakaraki, ngkana I ongora n ae tau ao n ae maan, a aki rangi n kainnanoa au kaeka. E a kaman tia n reke aia kaeka.”⁴

E na rangin maan ni kabaneakin nanom iaon bwaai aika kabanea ni kakawaki. Te maroro, ongora, ao te kaungaki e aki kaoti n te tai ae waekoa. A aki kona ni kataweaki ke n tainaki—a riki i bon irouia. A riki ngkana ti karaoi bwaii: ni ikotaki ni mwakuri, te ikotaki ni kakauiango, ao n ikotaki n takakaro. A riki ngkana ti tiring bwai ni mataku n te tamnei, ni kararoai ana katikiti te aonaaba, ao ni kabanei nanora i bon imarenara n tatabemanira nako.

Ngkai, anne te bwai ae kanganga karaoana. Ngkana ti toki ao n tiring bwaai ni kabane, ti na tauraoi ibukin te bwai are e na kaoti imwiina. N te moan tai te mabu e bae ni kamwengabuaka; te namakin ni konaaki e roko mai iai. Taotaona nanom, kakantaninga inanon tabeua te miniti, ao imwiina kukurei. Anga bwaninin nanom nakoia naake irarikim man titirakin taian titiraki ibukia ao imwiina ongora. Kaaro, maroroakina te bwai ae e tatangiria natim. Ngareakin taai aika a nako—ao iangoi kanoan boong aika a na roko. Te maroro ae burababa e kona ni bitia nakon maroro aika a korakora nanoia.

Moanibwaian Ara Kantaninga ae Akea Tokina

N te tiburing ae nako, ngke I kawara aia kiraati kairake n ataeinaine, te tia reirei e titirakinia kaain te kiraati bwa a na koroi 10 bwaai aika a moanbwai iroura. I kawaekoai ni koroboki. I riai ni butimwaia, bwa au moan iango e moanaki ma “Nambwa 1: kaitiaka te turooa ni bentira inanon te umwanikuka.” Ngke a bwanin ara riiti, te tia kairiri ibukia Kairake n Ataeinaine e tuangira bwa ti na tibwauai baike ti a tia ni koroi. Abby, are e a tia ni koro 12 ana ririki ni maiu, e tekateka irarikiu. Aio ana riiti Abby:

Nako n te reirei.
N riki bwa te tia korobanna inanon auti.
Nako ni mitinare i India.
Mareaki n te tembora ma ae e aoki ni mitinare.
Karikiia niman natiu ao te mweenga.
Kanakoia natiu ni mitinare ao nakon te reirei.
N riki bwa “te tia karao kuuki” kanga kuraenimwa.
Kamonaia tibuu.
N reiakina riki ae mwaiti n taekan te euangkerio ao n noora kakukurein te maiu.
Oki ni maeka ma Tamara are i Karawa.

I taku, “Ko rabwa, Abby. Ko a tia n reireinai taekan te atatai n ana babaire Tamara are i Karawa ibukira ni kabane. Ngkana ko ataia bwa ko a toua te kawai, n aki ongeia bwa baikara kawai aika a na kaoti, a na akea am kanganga. Ngkana kawaim a bane iaon te kouru ae kabanea ni bongana—te karietataki ao te oki nakon Tamara are i Karawa, ko na roko ikekei.”

E karekea iaa ana botoniango Abby ae akea tokina? E moanaki inanon mweengara. E moanaki inanon ara utu. I titirakinna, “Tera ae ko karaoia n am utu ngkai a riki moanibwai aikai?”

Aio ana kaeka: “Irarikin warekan booki aika a tabu, ti kamatebwaia Preach My Gospel.” Imwiina e reitia, “Ti maroroakina ae mwaiti—ni bootakin te utu n te tairiki, n te ikotaki ni katairiki, ao inanon te kaa ngkana ti buti.”

E koroboki Nibwaai: “Ti kakarabakauakina Kristo, ao ti kimwareirei iroun Kristo, ao ti tataekina Kristo.” Ibukin tera? “Bwa antai ake a na kawaria natira ibukin kamaunan aia bure.” (2 Nibwaai 25:26).

Te maroro, ongora, ao kaungakin temanna n tatabemania nako, ao karaoan bwaai n ikotaki n aron te utu e na kanira nakon ara Tia Kamaiu, are e tangirira. Oin ara kantaninga n ara konabwai n reitaki riki n ae tamaroa n te bong aio—n te bong raoi aio—e na kakabwaiaia ara utu n aki toki. I kakoaua bwa ngkana ti kakarabakauakina Kristo, ti kimwareirei naba iroun Kristo ao inanon te bwaintangira ibukin te Mwakuri ni Kamaiu. Natira a na ataia “bwa antai are a na kawaria ibukin kamaunan aia bure.”