2012
Yu No Foldaon
Epril 2011


Yu No Foldaon

Stopem ol bigfala problem we bae oli kam afta, taem yu stretem ol smol problem naoia.

Andre i laekem tumas ol plen stat long taem we hem i smol boe. Be nating we i gat plante we oli stap drim blong flae, hed blong Andre i no stap long klaod; intres blong hem i stap long ol nat mo ol skru. Boe ia, we i gat 16 yia, mo hem i blong Romenia, i stap stadi blong kam wan makanik blong fiksim plen.

Long Romenia, ol yangfala oli save jusum blong go long hae skul blong rere blong go long kolej o wan skul blong lanem wok. From se Andre i laekem tumas ol plen, desisen blong hem blong go long skul blong plane abaot ol plen i bin isi.

Ol makanik blong plen oli no stap fiksim plen we oli brok nomo. Wan long ol samting we i moa impoten blong oli mekem, i blong oli jekem mo kea long ol plen blong mekem se oli no brokdaon. Oltaem oli jekem evri samting long wan plen, stat long ol propela blong hem i go kasem ol samting we plen i yusum blong lan, mo wanwan pis we i stap bitwin ol samting ia.

“Hem i had blong faenem smol problem we bae i save mekem wan plen i foldaon,” Andre i talem. “Be blong faenem, hem i moa isi bitim blong traem blong putum ful plen i gobak tugeta bakegen.”

Blong stap folem taem blong jekap mo blong no talem no blong lego i go olsem, i wan impoten samting—tugeta long plen, mo ol memba blong Jos—blong save faenemaot mo stretem ol problem bifo oli hapen, long saed blong wol o long saed blong spirit, i sevem laef.

Jekap long saed blong Spirit

Andre i stap long Bukares, wan siti we i gat kolosap long tu milian pipol. Be, Jos i gat plante yangfala long Romenia, mo long Bukares, i gat inaf memba blong mekem 2 branj nomo. Andre mo famle blong hem i stap longwe long ol nara memba blong branj. Andre i bin filim se wol i stap pulum hem, hemia long skul mo long medel blong ol fren blong hem. Hem i save se hem i isi blong foldaon—long saed blong spirit—sapos hem i no stap jekemap hem long saed blong spirit.

Laef i wael samtaem. Wetem taem we Andre i stap spendem long stadi blong hem long skul, futbol, mo kompiuta, hem i mekem se hem i gat taem blong prea, livim kakae, stadi long ol skripja, mo mekem ol responsabiliti blong hem olsem wan pris. Mo tu, hem i mekemsua se hem i “go” long seminari, we hem i stap mekem long intanet from we hem i stap longwe.

Blong mekem ol samting ia, hem i pat blong ol jekap we i hapen oltaem, long saed blong spirit, blong help blong faenemaot mo stretem ol samting we oli no strong bifo oli lidim man blong lusum laef mo foldaon long saed blong spirit.

Hem i talem: “I gat sam samting we yu mas mekem oltaem—blong i kam wan fasin. Yu no save letem laef i tekova olsem.”

Ol Foldaon long saed blong Spirit

Andre i bin lanem se sapos yumi no mekem ol jekap long saed blong spirit oltaem, ol fos olsem tingting we i fasfas, o fos blong wan fren, i save winim yumi taem yumi stanap agensem temtesen. Taem hemia i hapen, hem i no tekem longtaem bifo yumi lusum rod blong yumi, kontrol blong yumi, mo paoa blong yumi long saed blong spirit.

Semmak olsem we wan plen we i no gat paoa bae i stap flae i kamdaon, yumi, taem yumi sin, yumi lusum paoa mo yumi stap kamdaon, mo mekem yumi stap longwe long heven mo i no longtaem afta, yumi foldaon long saed blong spirit.

Nomata we hem i posibol blong Atonmen blong Sevya i putumbak yumi tugeta bakegen afta we yumi foldaon, hem i moa gud blong yumi dipen long paoa blong Hem blong helpem yumi blong fiksim problem taem hem i smol—bifo problem ia i mekem se yumi gat wan bigfala aksiden long saed blong spirit.

Denja blong Stap Jiam Ova

Tingting ia blong wan plen i jiam ova long wan jekap, i wan samting we Andre i neva tingting long hem. Blong jiam ova i no wan samting blong jusum. Hem i talem: “I gat loa blong samting ia.” Be sapos hem i jiam ova long jekap—wan taem nomo—hem i talem se i tru, bae “i no gat wan samting i hapen.”

Ating problem we i moa bigwan blong stap jiam ova long jekap i no we plen bae i foldaon kwiktaem, be bae i no foldaon. Hem i talem: “Sapos i no gat wan nogud samting i hapen long tedei sapos mi jiam ova long jekap, bae i moa isi blong mi gat temtesen blong jiam ova long hem bakegen tumoro.”

Taem oli jiam ova long jekap oltaem, ol fos mo ol samting we oli pusum long plen—o yumi—bae i mekem se wan samting i brok i no longtaem. Hem i talem: “bambae yumi foldaon.”

From hemia nao God i givim yumi tu ol loa abaot fasin blong gat ol jekap long saed blong spirit. “Mit tugeta [long Jos] plante taem” (3 Nifae 18:22; oli ademap italik.) Prea oltaem (luk long 3 Nifae 18:19). Lukaot insaed long ol skripja wetem strong tingting (luk long 3 Nifae 23:1–5). “Letem klin fasin i flasem ol tingting blong yu oltaem, oltaem” (D&C 121:45; oli ademap italik). Visitim tempol oltaem.1

Blong stap kipim ol loa ia mo blong stap mekem ol jekap long saed blong spirit oltaem bae i mekem se bae yumi save gohed blong flae stret.

Andre i talem: “oli stap bildim plen blong hem i mas aot long graon, blong hem i aot long wol. Hemia nao wanem we Papa long Heven i wantem long yumi. Wetem jekap we i hapen oltaem, bae yumi kasem ples ia we yumi wantem go long hem—gobak long heven.”

Not

  1. Luk long Tomas S. Monson, “The Holy Temple—a Beacon to the World,” Liahona, Mei 2011, 92.

  2. Luk long Josef B. Witlin, “True to the Truth,” Ensign, Mei 1997, 17.

Foto blong wan ples we i kam long iStockphoto © Kristofa Patbeg; raet: foto we i kam long Adam K. Olson

Foto blong wan wing blong plen we i kam long Adam K. Olson; foto blong wan klipbod we i kam long Jon Luk

Printim