Ataakin Ara Berita aika tabu ma te Atua
Te Kantaninga ae Tabangaki n Ara Berita Aika A Rangi ni Kakaawaki
Ngkai Ngaira kaain ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukiia Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira,” e kabwarabwara Beretitenti Thomas S. Monson, “berita aika tabu a riai ni karineaki iroura, ao te kakaonimaki nako iai bon te bwai ae tangiraki ibukin te kukurei. Eng, I taetae ibukin te berita ae tabu ibukin te bwabetito, te berita ae tabu ibukin nakoanibonga, ao te berita ae tabu ibukin te mare bwa katooto.”1
N te Ekaretia, te otenanti bon te mwakuri ae tabu ae tataneiai te aba are e karaoaki man ana kariaiakaki te nakoanibonga. Tabeua otenanti a kakaawaki ibukin kamaiuakira. Ngkai mwakoron “otenanti ni kamaiu” aikai, ti rinnako inanon te berita ae tabu ma te Atua.2
Te berita ae tabu bon te berita ae uoua kawaina, taekan arona a baireaki iroun te Atua.3 Ngkana ti rinnako inanon te berita ae tabu ma te Atua, ti berita bwa ti na kawakina taekan arona akanne. E berita nakoira aekakin nako kakabwaia ni kaekaana.
Ngkana ti karekei otenanti ni kamaiu aikai ao ni kawakinii berita aika tabu ake a irekereke ma ngaia, ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo e riki mwakuri inanon maiura, ao ti kona ni karekea te kakabwaia ae rangi ni korakora are te Atua e kona n anganiira—te maiu are akea tokina (taraa D&C 14:7).
Ibukina bwa kawakinan ara berita aika tabu e boongana nakon kukureia ngkai ao imwiina nakon karekean te maiu are akea tokina, e kakaawaki bwa ti na oota bwa terana are ti a tia ni berita nakon Tamara are i Karawa. Ae imwiina bon taraakin berita aika tabu ake ti karaoi n irekereke ma otenanti ni kamaiu ao katautau ibukin ae e ngaa ae kona reirei riki iai.
Bwabetito ao te Kamatoa
Bwabetitoaki ni kateboaki inanon te ran iroun temanna ae iai irouna te kariaiakaki bon te moan otenanti ni kamaiu ibukin te euangkerio ao e bon kakawaki ibukin temanna n riki bwa kaain Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukia aika Itiaki ni Boong aika Kaitira. Ae e aki kona ni karaureaki man te bwabetito bon raona n otenanti ae te kamatoa—te katoka bai ibukin ana bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi.
Ngkana ti bwabetitoaki, ti berita bwa ti na katoka iaora aran Iesu Kristo, n uringa n tainako ao ni kawakin Ana tua. Ti berita naba n toro irouna ni karokoa te toki (taraa D&C 20:37; taraa naba Motiaea 18:8‒10).
Ni kaekaana, Tamara are i Karawa e berita bwa ngkana ti rairi nanora man ara bure, e kona ni kabwaraaki ara bure (taraa Aramwa 7:14) ao n tainako ni karekea Tamneina bwa e na memena [iroura] (taraa D&C 20:77), e kakoroaki raoi te berita, ni mwakorona, rinanon karekean ana bwaintangira te Tamnei ae e Raoiroi.
Otenanti ni bwabetito ao ni kamatoa bon te mataroa are ti kona ni kabane n ukoukora te maiu ae akea tokina n rin inanona (taraa Ioane 3:3‒5). Karinean ara berita aika tabu n te bwabetito e kairiira nakon ao bon te mwakoro ae kakaawaki ni karaoan te berita ae e tabu are e irekereke ma ni kabane otenanti ni kamaiu n te kawai nakon te maiu ae akea tokina (taraa 2 Nibwaai 31:17‒21).
Te Toa
Te koraki ake a tia ni karekei otenanti ni kamaiu ibukin te bwabetito ao te kamatoa a kana te toa ni katoa wiiki ni kaboou aia berita aika tabu akanne. N tain kanakin te kariki ao te ran, ti uringa ana anga karea te Tia Kamaiu are e karaoia ibukira. N raonaki ma anne, ti iangoa raoi te berita ae tabu are ti a tia ni karaoia ni katoka iaora aran Iesu Kristo, n uringnga n taai nako, ao ni kawakina Ana tua. Ni kaekaana, te Atua e karababaa te berita bwa Tamneina e na kona n tiku ma ngaira n taainako (taraa D&C 20:77, 79).
Te otenanti n te toa bon te tai ni katoa wiiki ni kabooua te berita ae e tabu are e kariaira bwa ti na taua ana mwakuri ni kamaiu n akoi n nanoanga te Tia Kamaiu ma kaitiakakin tamneira imwiin te bwabetiito ao te kamatoa.
Taan kairiri n te Ekaretia a tia n reireiniira naba bwa ngkana ti ana te toa, ti kabooui tiaki tii ara berita n te bwabetiito ma “ni kabane berita aika tabu n rin inanon te Uea”4
Te Berita ao Berita aika Tabu n te Nakoanibonga
Te Tama are i Karawa e anga Ana berita (boraraoi) n anga aekakin nako kakabwaia iaoia taan taua te nakoanibonga ake a kawakin berita aika tabu ake a irekereke ma karekean te nakoanibonga.
Ngkana mwaane a maiu ni kororaoi ni karekea te Nakoanibonga ae te Aaraon ao te Merekitereka ao “[kabuubura] weteakiia,” Te Atua e berita bwa a na “katabuakaki iroun te Tamnei inanon kabouan rabwataia.” A riki bwa taan bwaina te berita are e karaoaki nakon Mote, Aaron, ao Aberaam. Taraa D&C 84:33‒34.
Tauakin te Nakoanibonga ae te Merekitereka e kakaawaki ibukiia mwaane ni kakororaoia n rinnako n te tembora. Ikekei, mwaane ao aine a kona ni karekea bwaninin kakabwaia man te nakoanibonga n ikotaki inanon te mare.
Man karekean ni kabane otenanti ni kamaiu n te nakoanibonga, ni kabane aomata a kona ni karekea te berita man “ni kabane are [te] Tama iai irouna” (taraa D&C 84:35–38).
“Kakabwaia aika akea n ai aroia a raanga man te berita aei ao berita aika a tabu nakoia mwaane aika tau, aine, ao ataei ni kabuta te aonaaba,”e reirei Unimwaane Russell M. Nelson man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman.5
Te Entaumente
Te entaumente n te tembora bon te bwaintangira are e anganiira te mwaaka ao te nooraba.
Inanon te entaumente n te tembora ti karekei kaetieti ni karaoi berita aika a tabu ni kaineti ma te karietataaki ae akea tokina. N irekereke ma te entaumente bon otenanti n uatian ao te kabiraki ao ni kunnikaiaki n kaamente n te tembora bwa te kauring n te berita ae tabu.6 Otenanti n te tembora ao berita a bon rangi n tabu n te aro are aki maroroakinaki ni kabwarabwaraakiia raoi i tinanikun te tembora. Ibukin anne, Beretitenti Boyd K. Packer, Beretitenti n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, e reirei, “E kakaawaki bwa ko na ongora raoi ngke a kabwarabwaraaki otenanti aikai bwa ko na kataia n uringii kakabwaia ake a beritanaki ao aroia iaon are a na bon ataaki.”7
Unimwaane Jeffrey R. Holland man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e a tia n reirei bwa te kiing ni karekean te mwaaka mai karawa n tokanikai iaon kakaitara ao waakiraken te Ekaretia “bon te berita ae tabu are ti karaoia inanon te tembora—ara berita n ongotaeka ao n anganano, ni katabui iroun te Tama, ao Ana berita ni kakorakoraira ma te ‘entaumente ae korakora.’”8
Ko kona n reiakina ae mwaiti riki n taekan reirei i akuun berita aika a tabu ake ti karaoi n te entaumente man kamatebwaian aika imwiina:
-
“Ongotaeka,” Reirein te Euangkerio (2009), 200‒206.
-
M. Russell Ballard, “Tuan te Angakarea,” Riaona, Maati 2002, 10.
-
Iaon “te tua n [te] euangkerio” (D&C 104:18), taraa Doctrine ao Covenants 42.
-
“The Law of Chastity,” Gospel Principles (2009), 224‒32.
-
D. Todd Christofferson, “Bannan te Maiu n Angaanganano,” Riaona, Nobembwa 2010, 16.
Te Kabaebae
Otenanti n te tembora ake ataaki n aron ae “mareaki n te tembora” ke “kabaeaki” karekea te reitaki imarenan te buumwaane ao te buuaine are e kona n reitinako riaon te mate ngkana taan iein a kakaonimaki. Aia reitaki kaaro ao naati e kona naba ni reitinako imwiin te mate, n reitiia roro nako ni bootiia n te utu ae akea tokina.
Ngkana te aomata e rinnako inanon te berita ae tabu, teuanne ke neienne e karaoa te berita ae tabu n ikotaki ma te Atua ao ma buuna te mwaane ke te aine. Buu a berita ibukin te kakaonimaki nakoia ngaaia ao nakon te Atua. A beritanaki te karietataaki ao bwa aia reitaki n te utu e na kona n reitinako n akea tokina (taraa D&C 132:19–20). Ataei ake a bungiaki nakoia taanga ake a kabaeaki n te tembora ke ataei ake imwiina a kabaeaki nakoia aia karo iai inaomatai n riki bwa kaain te utu ae akea tokina.
N ai aron otenanti ake tabeua, kakaonimakira ngaira n tatabemaniira nakon ara berita aika tabu e bon tangiraki ibukin ara otenanti n te aonaaba ni kabaeaki, ke n iai bonganana, i karawa iroun Tamnein te Berita ae Tabu.9 Aomata ake a kawakina aia berita aika tabu—e ngae ngkana buuia a aki—tai kabuai kakabwaia ake a beritanaki inanon te kabaeaki.
Karaoan ao Kawakinan Berita aika Tabu
Ngkai ti rin inanon berita aika a kakaawaki aikai, ti kona ni karekea berita aika boou ae akea tokiia, “ai aron naba bwaninin ana [euangkerio Iesu Kristo]” (D&C 66:2). Te berita ae tabu ae boou ae akea tokina bon “mwaitin ni kabane berita n te euangkerio ao tibwanga ake ti a tia ni karaoi,”10 are n tokina e karekei kakabwaia ni kabane iroun te Tama, n ikotaki ma te maiu are akea tokina.
Ngkai ti kataia n ota raoi ao ni kawakin ara berita aika tabu, ti riai n uringnga bwa kawakinan ara berita aika tabu bon tiaki karaoan rinanin bwaai ake ti karaoi ma bon te kabaeaki nakon riki n ai aron te Tia Kamaiu.
“Te Kabanea ni Motikitaeka bon tiaki ti rinanoakin mwaitin bootan mwakuri aika raraoi ao aika bubuaka—ake ti a tia ni karaoi,” e reirei Unimwaane DallinH. Oaks man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman. “Bon te kinaaki n aron ara mwakuri ao iango—ake ti a tia ni karaoi. E aki tau ibukin temanna bwa e na karaoi n aki iangoi. Tuua, otenanti, ao berita aika tabu n te euangkerio bon tiaki rinan ni karinibwai ae kainnanoaki karaoana inanon tabeua akaunti i karawa. Ana euangkerio Iesu Kristo bon te baire are e kaota aron rikiara are e tangiriira iai Tamara are i Karawa bwa ti na rinanona.11
Maing: tamnei iroun Robert Casey; angatai: tamnei iroun Dan Carter © IRI
Tamnein mwamwa iroun Robert Casey; tamnein San Diego California Tembora iroun Steve Tregeagle