N aki kabarekaaki ni bwain te Aonaaba

Iroun Julie Thompson

I miiakinna bwa bukin tera I mena n te tembora ni kaitiaki ngkai akea te barekareka. Ma I waekoa ni kinaa bwa te kaitiaki tiaki raoi oina.

Tabeua te ririki n nako, I roko n te Bountiful Utah Tembora ni kakoroa nanon te mwakuri ni kaitiaki ni bwakanakon te tai n te tairiki. Ake a roko ibukin te kaitiaki anne e bon rangi ni kakukurei, ao I miiakinna n te tai ae kimototo ngkana tabeman a na kaokaki nakon mweengaia. I bon rangi n tauraoi n anga nanou bwa N na moantaai n oki. Ngkana I iangoia ma te rawawata n nano nakoiu, “E koaua a na bon aki moantaai ni kaokiira. A na karekei mwakuri aika beebete ibukira ni kabane, n iangoia bwa bon tabeia bwa a na katikuira ikai inanon te uoua n aoa ni kabane.” I uringa ara mwakuri are imwaaina are I a taebubu n te maan ae raka iaon teuana te aoa, tii ni kaoka te kunikai are e taraa n itiaki n aiaron are ngke I moan anganaki. I katauraoai ni kabanea uoua te aoa ni kaitiakii bwaai aika a taraa n aki kainanoa kaitiakaia. E maataata, I a tia n roko nakon te tembora n te tairiki anne man namakinan ae tabem nakon are tangiran te mwakuri.

Ara kurubu e kairaki nakon te umantabu ae uarereke ibukin te taromauri. Te tia tararua are e kaira te taromauri e taekina te bwai teuana are e na bitia n aki toki te kawai are I taraa te atiainimente ibukin kaitiakan te tembora. Imwiin kamaurakira, e waaki nako ni kabwarabwaraa bwa tiaki mena ikekei ni kaitiakii bwaai ake a aki kainanoa kaitiakaia ma ni kawakina ana auti te Uea man aki rikirakena ni baareka. Ngkai ngaira taan tararuaa teuana mai buakon taabo aika a rangi n tabu iaon te aba, iai tabera ni kateimatoa aki barekana.

Ana rongorongo e niniia nanou, ao I waakinako nakon au tabo are I anganaki ma te nano ae boou ni kamanoa ana auti te Uea. I kabanea te tai ma te buraati ae a maraurau wiina, n taebubua bwangabwangan rabwatan te mataroa, kairababa ake a rabuni tooma, ao rangan taibora ma kaintekateka. Ngke arona bwa I a kaman anganaki te atiainimente aio n rokou ake mai imwaaina, N na tia n iangoia bwa e burababa ao ni buratinna n aki akaaka taabo bwa I aonga n taraa n tabetabe. Ma n te tai aio, I kakoaua raoi bwa wiin te burati a roko inanon bwangabwanga ake a rangi ni uarereke.

Ibukina te mwakuri aio e aki matoatoa mwakuriana ke iangoana, I bon kakabwaiaaki ma te tai n iangoia raoi ngke I mwakuri. I moan kinaa bwa I tuai ni kabanea au tai nakon bwaai aika uarereke inanon oin mweengau ma ni kaitiakii taabo ake tabeman a na moan noori, ao ni mwaninga taekan ake a tii ataaki nakoia kaain au utu ao ngai.

I kinaa imwina bwa iai taai ngke I a tia ni maiuakina te euangkerio n te aro ae titebo—ni maiuakina reirei akanne ao ni kakoroi bukin atiainimente akanne ake a rangi n mataata nakoia ake irarikiu ao ni mwaninga bwaai aake a taraa n ataaki tii nakoia au utu aika a rangi ni kaan ma ngai ke ngai. I iira te taromauri, taua nakoau, kakoroi bukin atiainimente, n nako ni kakawari—nikabane n taraakiia ae bwanin ibukiia kaain ara uoote—ma ni mwaninga n nanakon te tembora n taainako, ni karekea kamatebwaian booki aika tabu n ae ngai ao au utu ao te tataro, ao ni karaoa te taromauri n utu n te tairiki. I anga reirei ao n taetae n te umantabu ma n tabetai akea irou te tangira ae kororaoi inanou ngkana e a roko tain te marooro ma tabeman.

N te tairiki anne n te tembora, I kamatebwaia te burati ni been inanon baiu ao ni bon titirakinai, “Terana bwangabwanga aika uarereke inanon maiu ake a kainanoa riki tararuakiia?” I motikia bwa nakon are ni bairea kaokiokan kaitiakan taabo inanon maiu are a na tangira iangoakiia, N na kataia riki ni kakoraai n aki maanga kabarekai.

I uringa au reirei ni kaitiakan te tembora ni katoa te tai are ti a kauringaki ni kawakiniira bwa “e kawa ni bareka ni bwain aon te aba” (Iakobo 1:27).