2013
Oti ma le Ola: Manatu Faaalia o Paionia i le Toetutu
Aperila 2013


Oti ma le Ola

Manatu Faaalia o Paionia i le Toetutu

A o malaga atu uluai tagata liliu mai o le Ekalesia i sisifo o le Iunaite Setete e faapotopoto ai ma le Au Paia, sa latou feagai ma le oti ae sa faamalosiauina i latou e lo latou faatuatua fou i le talalelei toefuataiina. O upusii o loo ta’ua i lalo mai tala a painoia sa faaalia ai le faamoemoe o le Au Paia i le Toetu, faatasi ai ma aoaoga faalaeiau mai uluai Peresitene e toalima o le Ekalesia.

O se tala e uiga i se tama Sikanetineivia e le mailoa le igoa o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le sa maliu lona atalii i le malaga mai Niu Ioka i Iuta i le 1866:

“Faatasi ai ma se fesoasoani a se uo sa eliina ai se tuugamau itiiti ma tuu ai i totonu toega [o le tino maliu]. O le tamaitiiti ua oti mai se faama’i matautia, sa leai se potopotoga o ni tagata faavauvau, leai se sauniga aloaia, leai ni faatusa o fuagalaau, leai se pese faaleagaga, leai se upu o le talaaga o le olaga. Ae a o le’i aluese atu le tamā faavauvau, sa ia faia se tatalo puupuu o le faapaiaga i lana gagana (Faa-Tenimaka) faapenei: …

“‘Le Tama Faalelagi: Sa E aumaia ia te a’u lenei oa itiiti—lenei atalii pele, ae o lenei ua e toe aveeseina atu. Pe mafai ona e faatagaina ia mafai ona taooto iinei ona toega e aunoa ma le faalavelaveina seia oo i le taeao o le toetu. Ia faia lou finagalo. Amene.’

“Ma o le tula’i a’e mai le eleele sa faapenei ana upu faamavae:

“‘Tofa, la’u pele Anisi laitiiti—si o’u atalii aulelei.’ Ona savali punou atu ai lea ma se loto mafatia, a o taulai atu lona ala i le itu o lana tolauapiga.”1

Peresitene Iosefa Samita (1805–44):

“E ese le faalaeiau i e e faanoanoa pe a valaauina i latou e tetea ma se tane, ava, tama, tina, tamaitiiti, po o se tagata pele o le aiga, o le iloa, e ui ina taatia i lalo ma pala le tino faalelalolagi, ae o le a latou toetutu e nonofo i nofoaga e tumau faavavau i le mamalu e le toe oti, e le toe faanoanoa, puapuagatia, pe toe oo i ai le oti, ae o le a avea i latou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma Iesu Keriso.”2

O Joseph Watson Young (1828–73), o le tei o Polika Iaga, o lē sa malaga mai Egelani i le Iunaite Setete i le 1853:

“Sa o se vaaiga faavauvau le tuuina o se uso a tagata i le moe gase i le leva o le po faatasi ai ma na o ni nai molimau faanoanoa. … Sa leai se isi o lona aiga sa i ai po o se tagata faapitoa e faavauvau mo ia sei vagana ai se uso a auauna. O faamoemoega alofa nei o le natura faaletagata sa faapāina i sina taimi. O lenei alii talavou sa lafoai ese mea uma ina ia alu ai i Siona, ma sa mu lona loto i faamoemoega ola o se lumanai, ma le le’i mafaufauina o le a tuu lona tino faaletino i le galu fiaai. Ae peitai, sa le’i oti o ia e pei o i latou o e sa leai se faamoemoe, aua o lona filemu sa faia faatasi ma le Atua, ma sa ia maua le faamautinoaga atoa o se toetu faamamaluina i le taeao o e amiotonu.”3

Peresitene Polika Iaga (1801–77):

“Oka se vanu ina a pogisa ma se ataata ua tatou ta’ua o le oti! Ina ia pasi atu mai lenei tulaga o le olaga e tusa ai lea ma le tino faaletino, i se tulaga o le gaogao ii, e ese lava! Oka se pogisa o lenei vanu! Se auala ina a lilo, ae e tatau lava ona tatou uia taitoatasi. Ou te fia fai atu ia te outou, a’u uo o le usoga, afai e mafai ona tatou vaaia mea e pei ona o i ai, ma e pei ona o le a tatou vaaia ma malamalama i ai, o lenei ataata ma le vanu pogisa po o le oti e matuai itiiti lava, o le a tatou faliu ma vaai atu i ai ma mafaufau, pe a tatou oti, e moni lava o le aoga silisili la lenei o lo’u olaga atoa, aua ua ou laasia mai se tulaga o le faanoanoa, lototiga, faavauvau, pagatia, mafatia, tiga, ita, ma le le fiafia i se tulaga o le olaga, lea e mafai ai ona ou fiafia atoatoa i le olaga pe afai lena e mafai ona fai lena mea e aunoa ma se tino.”4

O Dan Jones (1811–62), o se tagata liliu mai mai Uelese, sa folau faatasi atu ma Mrs. Williams ma isi tagata o le Ekalesia, i le Iunaite Setete i le 1849:

“Mrs. Williams, o Ynysybont e lata i Tregaron [Uelese], ua vave ona oo i se tulaga leaga, ma o faailoga e foliga mai e le o toe umi se taimi e ola ai. … Fai mai o ia o le faamamaluga silisili sa ia mauaina o le mafai lea ona avea ma se tagata o le ekalesia moni a le Alo o le Atua, ma sa leai se fefe i lona loto e uiga i le isi olaga ma ua faamaonia e lana tapuaiga lona malosi e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. … Sa ia fautuaina ma le faamaoni ona atalii ia faaauau ma le faatuatua seia oo i le oti, ina ia mafai ona latou maua faatasi ma ia se toetutu sili atu. … Sa faaauau pea lana tautalaga manino seia oo i le po, ma i le kuata e te’a ai le fa i le taeao na sosoo ai, sa aluese filemu atu ai lona agaga, ma tuua ai se ataata i ona laugutu.5

Peresitene Ioane Teila (1808–87):

“E ese le faalaeiauina ia i latou o e ua filifilia e faanoanoa i le malaga a uo pele ona o le oti, e iloa o le a tatou toe mafuta ma i latou! E ese le faamalosiau ia i latou o e ola e tusa ai ma mataupu faavae o le upumoni ua faaalia mai, atonu e sili atu le faapitoa ia i latou o e ua faaaogaina lelei o latou olaga, o e sa onosaia le vevela ma le faigata o le aso, ia iloa i se taimi o i luma o le a tatou solia ai i lalo papuipui o le tuugamau, ma o mai o ni agaga ola ma ola pea, e olioli i le faapotopotoga a a tatou uo sa tofotofoina ma faatuatuaina, e le toe mafatia i fatu o le oti, ma faauma le galuega na tuuina mai e le Tama tatou te faia!”6

O Andrew Jenson (1850–1941), o se tagata malaga mai Tenimaka o lē sa malaga i le vaega o taavaletoso a Andrew H. Scott mai Nebraska, ISA, i Iuta i le 1866:

“Ina ua matou molimauina o latou [o matou uso a aumalaga] tino faalelalolagi ua tuuina ifo i le tina o le eleele, i le togavao, sa matou fetagisi uma, pe sa lagona foi le pei e fetagisi; ona o le mafaufau i le tanuina faapea o e pele, ae faavave ona o ese atu uo ma aiga, e aunoa ma le faamoemoe e toe asiasi atu i nofoaga ua lagomau ai o latou tagata oti, e moni sa matuai faanoanoa ma faigata. … Peitai o le a maua o latou tuugamau pe a ili e Kaperielu lana pu i le taeao o le uluai toetutu. O i latou nei ua maliliu ua faapea ona tuu ifo i lalo o latou tino a o latou savavali atu agai i Siona. Ua faafoi atu i latou e le Alii ae le’i oo atu i lo latou taunuuga; sa le’i faatagaina i latou e vaai ia Siona i le tino; ae o le a latou maua le mamalu ma le olioli i le lumanai; sa latou maliliu a o taumafai e usitai i le Alii ma tausi Ana poloaiga, ma amuia i latou o e oti o i le [Alii].”7

Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807–98):

“A aunoa ma le talalelei a Keriso, o le teteaga e ala i le oti o se tasi o mataupu e sili ona faanoanoa e mafai ona mafaufau i ai; ae o le taimi lava tatou te maua ai le talalelei ma iloa le mataupu faavae o le toetutu, o le faanoanoa, faavauvau ma le mafatia lea e aumai e le oti e, i se vaega tele lava, e aveesea. … O le toetutu o e ua oti ua tuuina mai ai o ia lava i luma o le mafaufau aoaoina o le tagata, ma ua i ai sona faavae mo lona agaga e malolo i ai. O le tulaga lena o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le asō. Ua tatou iloa mo i tatou lava, tatou te le o i ai i le pogisa e faatatau i lenei mataupu; ua faaali mai e le Atua ia i tatou ma ua tatou malamalama i le mataupu faavae o le toetutu o e ua oti, ma o le talalelei ua aumaia ai i le malamalama le ola ma le tino ola pea.”8

O William Driver (1837–1920), o le paionia sa malaga mai Egelani i Niu Ioka, ISA, i le 1866:

“Sa ma’i tigaina Uili, lo’u atalii pele, i le po atoa seia oo i le 7:30 i le taeao, lea sa faasaolotoina ai o ia mai ona puapuaga. Ia faamanuia le Atua i lona agaga pele. Oka sona tigaina. Sa maliu o ia ona o le malepe o le taavaletoso a Mr. Poulter i luga o le Mauga o St. Ann, Wandsworth, Surrey, Egelani. Ok, so’u faanoanoa i lenei puapuagatia tele. Le Alii e, fesoasoani mai ia te a’u e ala i lou mana e tauave ai e pei o loo aumai i lou lima ma faaosofia au ia ou auauna atu i Lau Afio i le mamalu ma le faamaoni sili atu, ma ia ou ola e saunia e feiloai ia te ia i se lalolagi fiafia atu ma sili atu faatasi ma lona tuafafine pele o Elisapeta Meleane, ma i le toetutu o e amiotonu ina ia ou i ai iina e faafeiloai i la’ua.”9

Peresitene Lorenzo Snow (1814–1901):

“I le isi olaga e sosoo ai o le a faamamaluina ai o tatou tino ma saoloto mai ma’i ma le oti. E leai se mea e sili ona matagofie nai lo o se tagata i se tulaga toetu ma faamamaluina. E leai se mea e sili atu ona matagofie nai lo le i ai i lenei tulaga ma tatou i ai faatasi ma a tatou avā ma fanau ma uo.”10

Faamatalaga

  1. Robert Aveson, “Leaves from the Journal of a Boy Emigrant,” Deseret News, Mat. 12, 1921, 4:7; o loo maua i le lds.org/churchhistory/library/pioneercompanysearch.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 52.

  3. Joseph W. Young, Journal, Mat. 6, 1853, Church History Library, Salt Lake City, Utah; o loo maua i le initoneti i le mormonmigration.lib.byu.edu.

  4. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 273.

  5. “O se Tusi mai ia Kapeteni D. Jones i le Faatonu o le Udgorn Seion,” i Ronald D. Dennis, The Call of Zion: The Story of the First Welsh Mormon Emigration, vol. 2 (1987), 164–65; o loo maua i le mormonmigration.lib.byu.edu.

  6. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 50–51.

  7. Andrew Jensen, Api Talaaga, Aok. 20, 1866, i le Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Oke. 8, 1866, Church History Library, Salt Lake City, Utah, 6; o loo maua i le lds.org/churchhistory/library/pioneercompanysearch.

  8. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Uilifoti Uitilafi(2004), 82‑–83.

  9. Frank Driver Reeve, ed., London to Salt Lake City in 1866: The Diary of William Driver (1942), 42; o loo maua i le mormonmigration.lib.byu.edu.

  10. Lorenzo Snow, i le Conference Report, Oke. 1900, 63.

Ata na tusia e Michael T. Malm MA LE ATA I TUA NA TUSIA E WELDEN C. ANDERSEN © IRI

Tauagavale: Peresitene Polika Iaga Luga: Joseph Watson Young.

Taumatau: Peresitene Ioane Teila. Luga: Dan Jones.

Ata faaopoopo: Polika Iaga, saunia e John Willard Clawson; ata o Joseph Watson Young, faaaloaloga a le Church History Library; ata o Dan Jones © IRI; Ioane Teila, saunia e A. Westwood, faaaloaloga a le Church History Museum

Tauagavale: Peresitene Uilifoti Uitilafi. Luga: Andrew Jenson.

Taumatau: Peresitene Lorenzo Snow. Luga: William Driver.

Ata faaopoopo: Uilifoti Uitilafi, saunia e H. E. Peterson © IRI; ata o Andrew Jenson, saunia e Harold Howell Jenson, faaaloaloga a le Church History Library; ata o William Driver, faaaloaloga a le Church History Library; Lorenzo Snow, saunia e Lewis Ramsey, faaaloaloga a le Church History Museum © IRI

Lolomi