2015
Iosepha te hi’o
Atopa 2015


Iosepha te hi’o

Te haapapû nei te mau papaa parau nahea i ti’a ai i te peropheta Iosepha ia faaoti i to’na piiraa ei hi’o e ia huri i te Buka a Moromona ?

Hōho’a
Profile portrait of Joseph Smith.

Joseph Smith, parauhia na David Rogers, ho-mai-hia e te Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri

I te 6 no eperera 1830, te mahana i faati’a ai Iosepha Semita i te Ekalesia a te Mesia (tei parauhia i muri a’e ra te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei),1 ua faaite maira oia i te mau parau o te hoê heheuraa i te feia tei haaputuputu mai. Te na ô maira te reo o te Atua, « Inaha, e papa’ihia te hoe papaa parau i rotopu ia outou na ; e i roto i te reira e parauhia oe [Iosepha Semita] ei hi’o » (PH&PF 21:1).

Te tapa’o papû roa a’e no te ohipa a Iosepha Semita ei hi’o i roto i te Ekalesia apî i faati’ahia, o te Buka a Moromona ïa, o ta’na i haapapû tamau maite noa e, ua iritihia « na roto i te horo’a e te mana o te Atua ».2 E rave rahi te feia piri roa a’e ia Iosepha i te matahiti hou te faati’araahia te Ekalesia, ua ite ratou i te tereraa ohipa i tae mai ai te Buka a Moromona e ua roaa ia ratou te tahi iteraa i te auraa o te parau ra e hi’o.

Te auraa o te hi’o

E aha te auraa no te parau ra e hi’o no te peropheta i to’na apîraa e no te mau taata o to’na ra anotau ? Ua paari o Iosepha i roto i te hoê utuafare o te tai’o i te Bibilia, tei faahiti tamau noa i te parau no te hi’o. Ei hi’oraa, i roto i te 1 Samuela, te faataa ra te taata papa’i e : « I mutaa ihora, ia haere to Iseraela e ui i te parau i te Atua ra, e na ô ïa, Mai haere i te hi’o a’era : e hi’o ho’i to te peropheta nei i’oa i mutaa ihora » (1 Samuela 9:9).

Te faahiti atoa ra te Bibilia i te parau no te mau taata e farii i te mau faaiteraa varua na roto i te tahi mau tao’a mai te auri,3 te ophi veo i ni’a i te hoê pou (tei riro mai ei tapa’o matarohia no te toro’a rapaau ma’i),4 hoê ephoda (hoê tuhaa o te ahu autahu’araa tei ni’a iho e piti ofa’i faufaa rahi),5 e te urima e te tumima.6

Ua riro te « hi’oraa » e te mau « hi’o » ei tuhaa no te ta’ere Marite e te ta’ere o te utuafare i reira Iosepha Semita i te paariraa. No to ratou ite i te reo o te Bibilia e te tahi ano’iraa o te hiro’a Peretane-Europa tei ta’ita’ihia mai i Amerika Apato’erau e teie feia tei haere mai, ua ti’aturi vetahi i te omuaraa o te tenetere 19 ra e, e ti’a i te tahi mau taata tareni rahi ia « ite » e aore râ, ia farii i te mau iteraa varua, na roto i te tahi mau tao’a mai te mau ofa’i hi’o.7

Ua farii o Iosepha Semita tamaiti Ua farii o Iosepha Semita i te reira mau peu mâtau no to’na tau, e tae noa’tu i te mana’o no te faaohiparaa i te mau ofa’i hi’o no te hi’o i te mau tao’a mo’e e aore râ, tei hunania. No te mea ho’i e, ua faaite mai te bibilia e, ua faaohipa te Atua i te mau tao’a no te faatutonu i te faaroo o te taata e aore râ no te paraparau i te pae varua i mutaa iho ra, ua feruri o Iosepha e te tahi atu mau taata e mea na reira atoa ïa i to ratou anotau. Ua haapapû roa mai na metua o Iosepha, oia ho’i Joseph Smith Sr. e Lucy Mack Smith i to raua utuafare peeraa i teie ta’ere e to raua utuafare, na reira atoa te faaohiparaa i te mau tao’a mai teie te huru, e e haere roa mai te mau taata no te mau oire no Palmyra e Manchester, i New York, te vahi e ora ra te utuafare Semita, e farerei ia Iosepha no te imi i te mau tao’a mo’e hou a reva’tu ai oia i Pennsylvanie i te pae hopea o te matahiti 182.8

No te feia aore i ite e mea nahea te taata no te tenetere 19 i te vahi o Iosepha i te oraraa i ta ratou haapa’oraa faaroo, e nehenehe te mau ofa’i hi’o ia riro ei ohipa mataro-ore-hia, e ua tau’aparau maoro te feia maramarama no ni’a i teie pu’e tau o to’na oraraa. Ei faahopearaa atoa no te Haamaramaramaraa e aore râ te Anotau o te feruriraa ti’a, e tau ho’i tei tura’i i te parau no te ihi e te mea e ite-mata-hia nei i roto i te ao, i ni’a’tu i te parau o te mau mea pae varua, e rave rahi taata i te anotau o Iosepha tei feruri e, e ohipa tupapa’u e aore râ, e ohipa tano ore ia faaohipa i te mau tao’a mai te ofa’i e aore râ, te auri, i roto i te mau ohipa faaroo.

I te mau matahiti i muri mai, a faaite ai Iosepha i to’na aamu faahiahia, ua haapapû oia i ta’na mau orama e i te tahi atu mau iteraa pae varua.9 Are’a te tahi mau hoa tahito to’na, ua tutonu ïa ratou i ni’a i ta’na faaohiparaa i te mau ofa’i hi’o no te faaino i to’na roo i roto i te hoê ao e pato’i rahi noa’tura i taua mau peu ra. I roto i ta ratou mau ohipa pororaa evanelia, ua ma’iti o Iosepha e te tahi atu mau melo matamua eiaha e tutonu i ni’a i te faaheporaa a te peu a te taata i roto i ta ratou ohipa pororaa evanelia, a ite ai te mau hoa o te ekalesia e rave rahi i te hoê tauiraa i roto i te huru o to ratou haro’aro’araa i te parau no te haapa’oraa i roto i te Anotau o te feruriraa ti’a. Tera râ, i roto i te mau mea tei riro mai ei mau heheuraa mana, ua tamau noa o Iosepha i te haapii e, te mau ofa’i hi’o e te tahi atu mau tao’a hi’o, e tae noa’tu te aravihi i te faaohiparaa i te reira, e mau horo’a faufaa ïa e te mo’a no ô mai i te Atua ra.10

Te mau mauhaa tei faaohipahia no te iriti i te Buka a Moromona

E ite-atoa-hia te parau no te ofa’i hi’o i roto i te mau tuatapaparaa no ni’a ia Iosepa Semita e te iritiraa o te Buka a Moromona. I roto i te aamu mana o Iosepha, tei haamata i te matahiti 1838, te faaitehia ra te parau no te fâraa mai te hoê melahi, tei parauhia o Moroni, tei parau mai ia’na no ni’a i te mau api auro tei hunahia i roto i te hoê aivi tapiri mai. Te faati’a ra Iosepha e, a paraparau noa ai oia i te melahi, « ua iritihia mai te orama » ma te maramarama roa ino i roto i to’na feruriraa, e ua ite roa mai oia « i te vahi » i to’na mata iteraa i te reira (Iosepha Semita—Aamu 1:42).

Hōho’a
Joseph Smith depicted kneeling on the Hill Cumorah as the angel Moroni stands above him. The angel Moroni appears dressed in white and surrounded by intense light as he is holding the gold plates. The event took place on September 22, 1827. Painting number 2 of the 23 paintings in the "Mormon Panorama" series.

Ua imi te mau melo o te Ekalesia i roto i te taatoaraa o to’na tuaaai ia haro’aro’a i te aamu matamua o Iosepha Semita e i to’na iteraa e te iritiraa i te mau api auro. Te faaite nei teie hoho’a, tei papa’ihia e C. C. A. Christensen i te matahiti 1886 ra, ia Iosepha Semita i te fariiraa i te mau api mai roto mai i te melahi Moroni.

Te melahi Moroni i te horo’araa i te mau api ia Iosepha Semita ra, na C. C. A. Christensen

I roto i te aamu ta Iosepha i haamata i te papa’i i te matahiti 1838, ua faaara mai o Moroni ia’na e « E tamata Satane i te faahema ia’u (no te huru veve o te utuafare o to’u metua), ia rave au i te mau api auro ei rave’a e roaa mai ai te moni ». Te faati’a ra o Iosepha e, ua opani maira te melahi ma te parau e, mai te mea e, « e opuaraa ê atu » ta’na i te paturaa i te basileia o te Atua, « eita ïa taua mau api ra e tuuhia » i roto i to’na rima (Iosepha Semita—Aamu 1:46). I roto i to’na aamu i te omuaraa o te matahiti 1832, te haapapû ra o Iosepha e, « Ua… imi au i te mau api ia noaa mai te moni e aita vau i haapa’o i te faaueraa ia rotahi noa to’u mata i ni’a i te hanahana o te Atua ».11 Na roto i te reira, ua titauhia maira ia’na ia ho’i i te aivi i te mau matahiti atoa e maha matahiti te maoro e tae roa’tu ua ineine oia no te farii i te mau api (a hi’o Iosepha Semita—Aamu 1:53–54).

Te parau ra o Iosepha e, ia farii a’era oia i te mau api mai roto mai ia Moroni i te matahiti 1827, ua farii atoa oia e piti ofa’i o te faaohipa i roto i te iritiraa i te mau api. Ua papa’i oia e tae noa’tu i te tahi mau taata mâtauhia, i te mau parau no ni’a i teie nau ofa’i, ma te parau e, e huru uouo e aore râ, e huru teatea te reira, tei roto i te hoê fana moni e aore râ, mai te titi’amata te huru, e tei taatihia i ni’a i te hoê paruru ouma.12 Ia au i te faaiteraa, ua riro teie tao’a no te hi’o ei tao’a huru apiapi. Ua parau te metua vahine o Iosepha Semita e, ua tatara oia i te mau ofa’i mai ni’a mai i te paruru ouma ia ohie te faaohiparaa i te reira.13

Te parau ra te Buka a Moromona i teie mau ofa’i e, « te mau iriti parau » ma te haapapû e, « ua haapaohia teie nei mau mea mai te matamua mai â, e ua tuuhia mai ho’i i tera ui i tera ui, ei ravea no te iritiraa i te mau reo eê », e « ua haapaohia â te reira ra, e ua tiaihia â ho’i e te rima o te Fatu » (Mosia 28:14‒15, 20).

Te faati’a atoa ra te buka e mea nahea to te Fatu horo’araa « e piti ofa’i » i te taea’e o Iareda, ma te fafau e, e tauturu te reira i te u’i a muri a’e ia ite i ta’na mau parau. Ua haapii atura te Fatu ia’na, « A papa’i i teie nei mau mea e e tapiri maite, e i to’u iho tau mau e faaite atu ai au i te reira i te tamarii a te taata nei ». Ua haapapû mai te Fatu, na teie nau ofa’i, « e haamaramarama i taua mau mea ta oe e papa’i ra i te mata o te taata » (Etera 3:24, 27).

Hōho’a
Detail from a page of the original Book of Mormon manuscript containing the departure of Lehi’s family from Jerusalem in what is today 1 Nephi 2.

Tuhaa no te hoê api o te Buka a Moromona matamua tei roto i te reira te revaraa o te utuafare o Lehi mai Ierusalema’tu, tei roto i te 1 Nephi pene 2 i teie mahana. Ua auvaha Iosepha Semita i te Buka a Moromona i mua e rave rahi feia papa’i tae noa’tu ia Olive Kaudere, na’na i papa’i i teie mau reni.

Ho-mai-hia e te Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia ; UA HAAMARAMARAMAHIA TE HOHO’A

I te taime a hope ai Iosepha Semita i te haapapa’i i ta’na iritiraa o te buka a Moromona i te mau papa’i parau i te afaraa o te matahiti 1829, ua haamaramaramahia ïa i roto i te papa’iraa te auraa o te hi’o. Te vai ra i roto i te Buka a Moromona te hoê parau tohu tei parauhia na Iosepha no Aiphiti, e te na ô ra e, e riro hoê o to’na huaai—oia ho’i Iosepha Semita—« ei hi’o maitai » o te faaite atu i te tahi atu mau huaai « i te mau faufaa » ta te Atua i fafau i to ratou mau metua ra (2 Nephi 3:6, 7).

I roto i te tahi atu aamu o te Buka a Moromona, te horo’a ra Alama tamaiti i te mau iriti parau i ta’na tamaiti o Helamana. Te a’o nei Alama i ta’na tamaiti e, « e ia haapao atoa ho’i oe i teie nei aveia », oia ho’i teie na ofa’i e piti i roto i te fana moni. Ua faahiti atoa râ Alama i te hoê parau tohu, mai te huru ra e te parau nei te reira no te hoê ofa’i : « E ua parau maira te Fatu, e hamani au i te hoê ofa’i na tau tavini ra na Gazelema, o te anaana mai i roto i te poiri ia maramarama » (Alama 37:21, 23).

Oia mau, noa’tu e, ua papa’ihia « te mau iriti parau » (e mea rahi), te parau nei teie parau tohu no ni’a i te horo’araa i te hoê tavini no amuri a’e « hoê ofa’i » (hoê ana’e). o te anaana mai i roto i te poiri ia maramarama ».14 Ua ti’aturi te feia mo’a no te mau mahana hopea nei e, teie tavini i tohuhia, o Iosepha Semita ïa.15

Tera râ, te faaite nei te aamu e, taa ê atu na ofa’i hi’o e piti tei parauhia « e iriti parau », ua faaohipa o Iosepha Semita hoê a’e ofa’i hi’o ê atu a iriti ai oia i te Buka a Moromona, ma te tuu pinepine i te reira i roto i te hoê taupoo no te paruru i te maramarama. I te parauraa a te mau taata o to’na tau, ua na reira oia ia ti’a ia’na ia ite maitai a’e i te mau parau i ni’a i te ofa’i.16

I te matahiti 1833, ua haamata o Iosepha Semita e to’na mau tauturu i te faaohipa i te parau ra « Urima e Tumima » no roto mai i te Bibilia, no te parau i te mau huru ofa’i atoa e faaohipahia no te farii i te mau heheuraa no te ra’i mai, e tae noa’tu i te mau iriti parau a te ati Nephi e te ofa’i hi’o hoê ra.17 Na teie mau ta’o papû ore i faataupupu i te mau tamataraa ia faati’a faahou i te rave’a ti’a i iriti ai Iosepha Semita i te Buka a Moromona. Taa ê noa’tu te faaohiparaa i te mau iriti parau, ia au i te parau a Martin Harris, ua faaohipa atoa Iosepha i te hoê o ta’na mau ofa’i hi’o no te faaohieraa i te iritiraa i te Buka a Moromona. Te vai atoa râ te tahi atu mau haapapûraa no ni’a i te tauiraa o Iosepha i te mau mauhaa iritiraa parau.18

I te otiraa te Buka a Moromona i te nene’ihia

I muri mai i te nene’iraahia te Buka a Moromona i te ava’e mati 1830, ua haamata o Iosepha Semita e to’na mau papa’i parau i te rave i te ohipa i ni’a i te mea e parauhia nei i teie nei e, te iritiraa a Iosepha Semita i te Bibilia, e hi’opo’araa ho’i a te peropheta i te iritiraa a te arii Iakobo.19 Ia au i te faati’araa a Iosepha, eita e nehenehe e faaohipa i te mau iriti parau a te ati Nephi no teie ohipa iritiraa, no te mea, aita te reira e vai faahou ra ia’na ra.

Te haapapû ra te aamu o Iosepha e, « na roto i te paari o te Atua ua vai maitai noa te reira i roto i to’u nei rima, e tae noa’tu ua oti ia’u te ohipa i titauhia i to’u rima ia rave. E i reira, mai te au i tei opuahia ra, ua tii mai te ve’a i te reira e ua faaho’i au i te reira ia’na ; e tei ia’na ra te vairaa e tae noa mai i teie nei â mahana, oia ho’i, i te 2 no Me, 1828 » (Iosepha Semita—Aamu 1:60).

Mai ta te peresideni Brigham Young (1801–77) i haapapû mai, « ua faaho’i o Iosepha i te Urima e te Tumima e te mau api i te otiraa ta’na iritiraa ».20

Hōho’a
Bust portrait of Joseph Smith. He is depicted wearing a dark suit, white shirt with a high collar and white tie.

No te mau melo e rave rahi tauatini i te tau a ora noa ai oia, e no te rahiraa mirioni mai to’na poheraa, ua itehia o Iosepha ei peropheta, ei hi’o e ei heheu parau.

Joseph Smith, parauhia na David Rogers, ho-mai-hia e te Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri

E ofa’i hi’o atu â ta Iosepha, tera râ, ia au i te mau parau a Elder Orson Pratt (1811–81), hoê melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e e papa’i aamu ho’i no te Ekalesia i muri a’e, ua roaa te paari o Iosepha i taua taime ra i roto i to’na iteraa pae varua. I roto i te rururaa no te 28 no tiunu 1874, i amui atoa mai te peresideni Brigham Young e e rave rahi atu â mau Hui mana faatere rahi, ua parau atura o Elder Pratt i to te amuiraa no ni’a « i te mau taime e rave rahi tei reira oia » a iriti ai Iosepha « i te Faufaa Apî ». No to’na ite-ore-raa i te mau mauhaa i faaohipahia i te taime iritiraa, ua maere oia no te aha Iosepha « aita i faaohipa i te Urima e te Tumima, mai tei ravehia i roto i te iritiraa i te Buka a Moromona ».

A hi’o noa ai Elder Pratt i te peropheta ia iriti, « Ua hi’o maira Iosepha, mai te huru e, ua tai’o oia i to’na mau mana’o, e ua haapapû maira e, ua horo’a mai te Fatu ia’na i te Urima e te Tumima i te taime aitâ oia i mâtau roa i te Varua o te faaûruraa. I teie nei râ ua mâtau roa oia i te reira, ua taa ia’na te ohiparaa a taua Varua ra, e aita oia e hinaaro faahou i te tauturu a taua mauhaa ra ».21

Ua parau o Brigham Young i mua i te tahi atu mau taata i to’na mau mana’o no ni’a i te fariiraa i te hoê ofa’i hi’o. Ua parau oia e, « Aita vau i ite e, i hinaaro a’enei au ia farii i te hoê ».22 Te faaite nei teie faahitiraa parau a Brigham i to’na ite e, aita i titauhia te ofa’i hi’o no te riroraa ei hi’o.

I te 25 no atopa 1831, ua haere atu o Iosepha Semita i te hoê amuiraa i Orange, Ohio. I roto i te reira amuiraa, ua parau to’na taea’e o Hairamu e, te feruri nei oia e, « e mea maitai a’e e, na Iosepha iho e faaite i te parau faaite no ni’a i te taeraa mai o te buka a Moromona i te mau taea’e peresibutero i tae mai, ia ti’a ia ratou paatoa iho ia ite ». Ia au i te mau minuti o te apooraa, ua « parau o Iosepha e, aita i ferurihia e parau i to te ao i te mau mea atoa i tupu no ni’a i te taeraa mai o te buka a Moromona » e « e ere i te mea titauhia no’na ia faaite i teie mau mea ».23 Ma te î i te paari i roto i ta’na ohipa ei hi’o, e te ti’aturiraa e, e ere te ofa’i hi’o i te mea faufaa no te heheuraa, peneia’e ua haape’ape’a oia e, o te tutonu rahi roa te taata i ni’a i te huru no te taeraa mai te buka, e iti roa i ni’a i te buka iho.

Te mana’o rahi ta Iosepha Semita i faaite no ni’a i te iritiraa o te Buka a Moromona maori râ, ua rave oia i te reira « na roto i te horo’a e te mana o te Atua ».24 Ua haapii oia i te feia faatere o te Ekalesia e, teie buka, « o te buka afaro roa a’e ïa i te mau Buka atoa i ni’a i te fenua nei e te ofa’i tihi no ta tatou haapa’oraa », e na roto i te hapa’oraa i te mau haapiiraa o te reira, e fatata roa’tu ïa te feia tai’o i te Atua… i te tahi atu huru buka ».25

Te mau nota

  1. Hi’o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 115.

  2. Preface to Book of Mormon, ca. atete 1829, i roto Documents, Volume 1 : July 1828–June 1831, buka 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 93. Hi’o atoa « Parau Faa’ite a na Ite Tootoru », Buka a Moromona.

  3. Hi’o Exodo 4:1‒5, 17, 20‒21 ; 7:8‒21 ; 8:16‒19 ; 9:22‒26 ; 10:12‒15 ; 14:15‒18 ; 17:1‒13 ; Numera 17:1‒10 ; 20:7‒11 ; Hebera 9:4.

  4. Hi’o Numera 21:7‒9 ; Ioane 3:14‒15.

  5. Hi’o Exodo 28:12 ; 35:9, 27 ; 1 Samuela 23:9‒12 ; 30:7‒8.

  6. Hi’o Exodo 28:30 ; Levitiko 8:8 ; Numera 27:21 ; Deuteronomi 33:8 ; 1 Samuela 28:6 ; Ezera 2:63 ; Nehemia 7:65.

  7. No te mau haamaramaramaraa hau atu no ni’a i teie ta’ere haapa’oraa faaroo no te tenetere 19, a hi’o Journals, Volume 1 : 1832–1839, buka 1 of the Journals series o te The Joseph Smith Papers (2008), xix ; e Revelations and Translations, Volume 3 : Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, buka 3 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2015), xv–xvi ; Dallin H. Oaks, « Recent Events Involving Church History and Forged Documents », Ensign, atopa 1987, 68–69.

  8. A hi’o i te faahitiraa parau a Joseph Smith Sr., mai tei faahitihia i roto i te Francis W. Kirkham, A New Witness for Christ in America : The Book of Mormon, buka 2 (1959), 366 ; hi’o atoa Lucy Mack Smith, « Lucy Mack Smith, History, 1844–1845 », book 3, api 10, josephsmithpapers.org/paperSummarylucy-mack-smith-history-1844-1845. Te haamana’o ra o Martin Harris i te tamataraa i te aravihi o Iosepha na roto i te aniraa ia’na ia imi i te hoê pine i roto i te ruru aihere (hi’o « Mormonism—No. II », Tiffany’s Monthly, tiurai 1859, 164).

  9. Ei hi’oraa, a hi’o, Iosepha Semita—Aamu i roto i te Buka Poe Tao’a Rahi.

  10. Hi’o i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 130:10‒11. Hi’o atoa i te mau parau matamua o ta tatou e parau nei i teie nei e Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 8, e parau no Oliver Cowdery no to’na hinaaro ia tauturu ia Iosepha Semita i roto i te iritiraa i te Buka a Moromona (Heheuraa, Eperera 1829–B, i roto Documents, Volume 1 : July 1828–June 1831, 44–47).

  11. Joseph Smith, « History, ca. Summer 1832 », i roto Histories, Volume 1 : 1832–1844, buka 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers (2012), 14.

  12. Hi’o Iosepha Semita—Aamu 1:35 ; Joseph Smith, « Church History », i roto Histories, Volume 1 : 1832–1844, 495 ; Martin Harris, i roto « Mormonism—No. II », 165–66 ; « Lucy Mack Smith, History, 1844–1845 », buka 5, api 7–8, josephsmithpapers.org.

  13. Ei hi’oraa, a hi’o, « Lucy Mack Smith, History, 1844–1845 », buka 5, josephsmithpapers.org.

  14. Ua haafifi rii teie parau taa ê i te feia matutu. Ei hi’oraa, a hi’o, Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2raa o te nene’iraa (1966), 307–8 ; Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 buka (1987–92), 3:278 ; e Matthew B. Brown, All Things Restored : Confirming the Authenticity of LDS Beliefs (2000), 62.

  15. Hi’o William W. Phelps, Funeral Sermon of Joseph and Hyrum Smith, Fare Haaputuraa Aamu o te Ekalesia, Roto Miti ; Orson Pratt, « Explanation of Substituted Names in the Covenants », The Seer, mati 1854, 229 ; William W. Phelps, letter to Brigham Young, 10 no eperera 1854, i roto Brigham Young, Office Files, 1832–1878, e Revelations and Translations, Volume 2 : Published Revelations, buka 2 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers (2011), 708–9.

  16. No te mau haamaramaramaraa hau atu no ni’a i te iritiraa, a hi’o « Book of Mormon Translation », te vai ra i ni’a i te lds.org/topics/book-of-mormon-translation. Hi’o atoa Russell M. Nelson, « A Treasured Testament », Ensign, tiurai 1993, 61–65 ; Neal A. Maxwell, « By the Gift and Power of God », Ensign, tenuare 1997, 36–41.

  17. Ei hi’oraa, ua pii o Wilford Woodruff i te hoê ofa’i hi’o ta’na i ite i Navu, ei Urima e e Tumima (Wilford Woodruff journal, 27 no titema 1841, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia). Hi’o atoa Revelations and Translations, Volume 3 : Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xix.

  18. Hi’o Revelations and Translations, Volume 3 : Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, xviii–xix.

  19. Ei haapotoraa no te mau omuaraa o teie ohipa, a hi’o Documents, Volume 1 : July 1828–June 1831, 150–52.

  20. Minuti, 17 no eperera 1853, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  21. « E piti mahana putuputuraa i Brigham City, 27 e 28 no tiunu 1874 », Millennial Star, 11 no atete 1874, 498–99.

  22. Minuti, 30 no setepa 1855, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  23. Minuti, 25–26 no atopa 1831, i roto i Documents, Volume 2 : July 1831–January 1833, buka 2 of the Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 84.

  24. Omuaraa parau no te Buka a Moromona, ca. atete 1829, i roto i Documents, Volume 1 : July 1828–June 1831, 93. Hi’o atoa i te « Parau Faa’ite a na Ite Tootoru », Buka a Moromona.

  25. Iosepha Semita, i roto i te buka aamu o Wilford Woodruff, 28 no novema 1841, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia ; e aore râ omuaraa no te Buka a Moromona.

  26. David Whitmer, An Address to All Believers in Christ (1887), 32.

  27. No te mau haamaramaramaraa no ni’a i te ho’i-faahou-raa mai Oliver Cowdery’s i roto i te Ekalesia hou to’na poheraa, a hi’o Scott F. Faulring, « The Return of Oliver Cowdery », i roto John W. Welch e o Larry E. Morris, eds., Oliver Cowdery : Scribe, Elder, Witness (2006), 321–62.

  28. Hi’o i te mau minuti, 30 no setepa 1855, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia, Salt Lake City ; « David Whitmer », The Historical Record, atopa 1888, 623 ; Maria L. Cowdery Johnson ia David Whitmer, 24 no tenuare 1887, Community of Christ Library-Archives, Independence, Missouri ; e Franklin D. Richards, Journal, 9 no mati 1882, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  29. Minuti, 17 no eperera 1853, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  30. Minuti 30 no setepa 1855, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  31. Hi’o Zina Young ia Franklin D. Richards, 31 no tiurai 31, 1896, i roto Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 31 no tiurai 1896, 4, Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia.

  32. Hi’o B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 6:230–31 ; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 buka (1954–56), 3:225 ; Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2raa o te nene’iraa (1966), 818–19.

Ua ora o Iosepha e ta’na vahine, Emma Hale Smith, i roto i teie tuhaa otahi o teie fare i te hoê pae o te iritiraa o te Buka a Moromona. Na tuhaa e piti i te pae atau o te fare, no muri a’e ïa i te hamaniraahia mai.

Ho-mai-hia e te Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia

Tuhaa no te hoê api o te Buka a Moromona matamua tei roto i te reira te revaraa o te utuafare o Lehi mai Ierusalema’tu, tei roto i te 1 Nephi pene 2 i teie mahana. Ua auvaha Iosepha Semita i te Buka a Moromona i mua e rave rahi feia papa’i tae noa’tu ia Olive Kaudere, na’na i papa’i i teie mau reni.

Ho-mai-hia e te Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia ; UA HAAMARAMARAMAHIA TE HOHO’A

Ua imi te mau melo o te Ekalesia i roto i te taatoaraa o to’na tuaaai ia haro’aro’a i te aamu matamua o Iosepha Semita e i to’na iteraa e te iritiraa i te mau api auro. Te faaite nei teie hoho’a, tei papa’ihia e C. C. A. Christensen i te matahiti 1886 ra, ia Iosepha Semita i te fariiraa i te mau api mai roto mai i te melahi Moroni.

Te melahi Moroni i te horo’araa i te mau api ia Iosepha Semita ra, na C. C. A. Christensen

I te matahiti 1883, ua faaite papû Te Contributor, te hoê ve’a nene’ihia e te Ekalesia, i na ite tootoru o te Buka a Moromona. Ua haafaufaa maoro te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei i te ohipa faufaa ta te taata tata’itahi i rave no te tauturu ia Iosepha Semita i te iritiraa e i te nene’iraa i te Buka a Moromona.

Ho-mai-hia e te Fare vairaa buka aamu a te Ekalesia

Nene’i