2017
Sa Latou Vaai ia te Ia
April 2017


Sa Latou VAAI ia te Ia

O nei tagata na vaai moni lava i le Faaola toetu, ae e mafai foi ona avea oe ma se molimau a Keriso i lau lava ala.

Ata
Jesus and Mary in front of the tomb

Ua toetu o Ia,saunia e Greg K. Olsen, e le mafai ona kopiina

O le a sou manatu pe o le a faapei le molimauina o le Faaola toetu? Mo le faitau selau o tagata i le taimi o Iesu, e lei manaomia lo latou vaaifaalemafaufau i ai—sa latou ola ai. Ua tau mai e tusitusiga paia faapea e le itiiti ifo ma le sefululua ni taimi ua faamaumauina i le Feagaiga Fou ma nai isi taimi i le Tusi a Mamona na faaali ai le Alii toetu i tagata. Na molimauina e nei tagata se tasi o vavega aupito silisili i le talafaasolopito: o le faatoilaloina e Iesu Keriso o le oti, ma ua mafai ai e i tatou taitoatasi ona toe ola mai. Ofoofogia, a ea?

O lea la le uiga tonu lava o le avea ma se molimau a Keriso? Sei o tatou siakiina ni nai taimi i tusitusiga paia ma mafaufau pe faapefea e i tatou, e tusa lava pe le vaai tino ia te Ia, ona mafai foi ona avea ma molimau ia Keriso.

Maria le Makatala

O Maria le Makatala o le uluai molimau. O le taeao o le aso Sa ina ua mavae le Faasatauroga, sa ia alu atu ai i le tuugamau ma nai isi tamaitai e uu le tino o le Alii. Ina ua iloa atu e Maria se tuugamau avanoa, sa tagi o ia. Sa faalatalata atu se tasi mai tua ma fesili atu, “Funa e, Aisea e te tagi ai?” Vaai faalemafaufau i lona tei ina ua ia iloaina o Iesu lea, ua toetu mai le oti. (Tagai Ioane 20:1–18.)

O Soo e Toalua i Luga o le Ala i Emau

Ata
Christ on the road to Emmaus

Auala i Emau, saunia e Jon McNaughton

Sa savavali Kaleopa ma se tasi soo i le ala i Emau ina ua faatasi atu ia i laua se tagata ese. La te lei iloaina le la soa fou, ae i le taimi o la latou taligasua o le afiafi faatasi, na tofitofi ai e le tagataese le areto. Sa pupula o la mata, ma sa la iloaina ai sa latou malaga faatasi lava ma le Faaola i le taimi atoa. “E lei mu ea o ta loto i totonu ia i taua … ?” sa la tuufesili i le tasi ma le isi, ma mafaufau loloto i le faamaoniga e faapea na la lagonaina moni lava o Ia lea na faatasi ma i laua. (Tagai Luka 24:13–34.)

O Aposetolo e Toasefulu

Ata
Resurrected Christ with Apostles

Faauta i O’u Lima ma Vae, saunia e Harry Anderson

O soo e toalua o e sa malaga i Emau faatasi ma Keriso na toe foi i Ierusalema ma tau atu i Aposetolo e toasefulu e uiga i le la aafiaga. A o la talanoa, na faailoa atu le Faaola lava ia ia i laua, ma faapea atu, “Ia outou vaavaai mai i o’u lima ma o’u vae, aua o a’u lava lenei: ia outou tagotago mai ia te au, ma ia vaavaai mai; aua o le agaga e leai sona aano ma ni ivi, pei o a’u nei ua outou vaavaai i ai. (TagaiLuka 24:36–41, 44–49.)

O Le Aposetolo o Toma

Ata
Christ with Thomas

ata vali a Thomas saunia e Brian Call

E lei i ai le Aposetolo o Toma i le taimi na muai faaali atu ai le Faaola i isi Aposetolo, o lea na te lei talitonu ai ua toetu mai Keriso. I le tasi le vaiaso mulimuli ane, na toe faaali atu ai Keriso i Aposetolo. O le taimi lea na i ai Toma iina, ma ona ua ia vaai i le Keriso, sa talitonu o ia ua toetu o ia. Ua lapatai atu Iesu ia Toma e faatatau i le faatoa talitonu pe a vaai, “Ua e talitonu aua ua e vaai mai ia te a’u: Amuia o e le vaai mai, a e talitonu mai pea.” (TagaiIoane 20:24-29.)

O Aposetolo e Toasefulutasi i le Sami o Tiperia

Ata
Apostles on the Sea of Tiberias

O le Keriso Toetu i le Sami o Tiperia, saunia e David Lindsley

I se tasi aso ae lei leva ona mavae le Toetu, na o ai nisi o Aposetolo e fagogota i le sami o Tiperia ae lei faamanuiaina. O le taeao na sosoo ai, na faaali atu ai le Faaola ma fautuaina i latou e lafo le upega i le itu taumatau o le vaa. Ina ua latou faia, na tele naua ia na maua i le upega lea na tau le mafai ai ona latou toso maia! Ina ua uma ona taumamafa faatasi, sa aoao atu le Faaola e uiga i le taua o le auauna atu i isi, ma faapea atu, “Fafaga au mamoe.” E faaaoga e Aposetolo le vaega o totoe o o latou olaga i le faia o mea tonu lava na —aoaoina o tagata e uiga ia Keriso—ma i nisi tulaga, e oo lava ina latou tuu atu o latou ola mo le galuega. (Tagai Ioane 21:1-22.)

Sa Nifae i le laueleele o Amerika

Ata
Christ among the Nephites

Tasi le Leoleo Mamoe, saunia e Howard Lyon

I le taimi o le Faasatauroga, na faatafunaina le laueleele o Amerika e mafuie, afi, isi mala faalenatura ma aso e tolu o le pogisa i le faailoga o le maliu o le Faaola. Mulimuli ane, na afio ifo mai le lagi Keriso ma asiasi atu i se motu o tagata e 2,500 na potopoto i tafatafa o le malumalu i Nuumau. Na Ia valaaulia tagata ia tagotago i faailoga o manua i Ona lima ma vae ma le itu, ma ofoina atu se lauga, ma faamanuiaina fanau a sa Nifae taitoatasi. Na sili atu le toatele o tagata na faapotopoto mai i le aso na sosoo ai, ma na asiasi atu le Faaola ma aoaoina i latou. Na iu lava ina faatuina e le au soo le Ekalesia a Keriso, ma na maua e sa Nifae se molimau mamana faapea o i latou ma sa Lamana foi na liuaina i le Alii. (Tagai i le 3 Nifae 11–18; tagai foi 3 Nifae 8–10; 4 Nifae 1.)

Molimau o Aso La ma Aso Nei

Na faaali atu foi Keriso i le toatele o isi tagata, e aofia ai nisi o tamaitai o e na malaga atu i le tuugamau ina ia fesoasoani ia Maria le Makatala i le uuina o le tino o Keriso, o se vaega o tagata e silia ma le 500 alii, Iakopo, ma Paulo. (Tagai i le Mataio 28:9; Galuega 9:4–19; 1 Korinito 15:6–7; tagai foi i le 3 Nifae 19; 26:13.)

Atonu tatou te le maua le avanoa e vaai ai i le Faaola e pei ona sa faia e nei molimau, ae e mafai lava ona avea oe o se molimau a Keriso. E mafai lava ona e sailia le Faaola, e pei ona sa faia e Maria ina ua alu o ia i le tuugamau, e ala i le aoao atili e uiga ia te Ia. Pe e mafai foi ona e faaaogaina lou faatuatua ia te Ia e ala i le tausia o poloaiga ma mulimuli i fautuaga a perofeta. Pe e mafai ona e iloa faamanuiaga a le Faaola i lou olaga, e pei ona faia e soo e toalua a o savavali i Emau. O lenei vaitau o le Eseta, mafaufau i le uiga o le avea ma se molimau a Keriso. O nei tagata o ni molimau moni lava na vaai tino lava i le Keriso Toetu— ae e le o le ala e tasi e mafai ona tatou molimau atu ia te Ia i lou olaga.

Lolomi