2023
“Ko ʻEku Melinó ʻOku Ou Foaki Kiate Kimoutolú”
Māʻasi 2023


“Ko ʻEku Melinó ʻOku ou Foaki Kiate Kimoutolú,” Liahona, Māʻasi 2023.

“Ko ʻEku Melinó ʻOku Ou Foaki Kiate Kimoutolú”

Ko e ngaahi lea tatau pē naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tahi Kālelí ʻi he pō matangi mālohi ko iá, ʻokú Ne fai mai kiate kitautolu ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi matangi mālohi ʻo ʻetau moʻuí: “Fiemālie, peá ke [nonga].”

ʻĪmisi
ʻuha ʻoku tō ʻi he tahí

Taá mei he Getty Images

Kiate au mo hoku fāmilí, ko e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1944 ko ha taimi ia ʻo e manavahē mo e taʻepau. Koeʻuhí ko e mamaʻo ʻeku tamaí ʻi he laine muʻa ʻo e taú he tafaʻaki fakahihifó, naʻe faingataʻa ki heʻeku fineʻeikí ʻene feinga ke fafanga mo tauhi ke māfana siʻene fānau ʻe toko faá, ʻi he tuʻu uesia ʻe he taú homau ʻapi ʻi Sekisolovākiá.

Naʻe fakaʻau ke ofi ange mai ʻa e fakatuʻutāmakí ʻi he ʻaho takitaha. Fāifai, pea fakakaukau ʻeku fineʻeikí ke mau hola ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi he fakahahake ʻo Siamané. Naʻá ne faifeinga ʻo lava ke fakaheka kotoa kimautolu ʻi he taha ʻo e ngaahi lēlue fakamuimui taha ki he hihifó. Naʻe fakamanatu mai ʻe he fepāpaaki ofi mai ʻa e pomú, ngaahi fofonga hohaʻá, mo e ʻalefa ʻo e keté, ki he taha kotoa ʻi he lēlué ʻoku mau fononga ʻi ha faiʻanga tau.

ʻI ha pō ʻe taha, hili e tuʻu ʻemau lēlué ki ha ngaahi fiemaʻú, naʻe fakavave atu ʻeku fineʻeikí ke kumi ha meʻakai. ʻI he taimi naʻá ne foki mai aí, naʻá ne mātuʻaki ohovale ʻi he ʻosi pulia ʻa e lēlue ne mau heka ai fānaú!

ʻI heʻene loto hohaʻá, naʻá ne tafoki ki he ʻOtuá, ʻi he lotu fakamaatoato moʻoni, pea toki kamata ke ne fekumi fakavave holo ʻi he tauʻanga lēlue fakapoʻulí. Naʻá ne lele mei he halanga lēlue ki he halanga lēlue pea mei he lēlue ki he lēlue. Naʻá ne ʻilo kapau ʻe mavahe ʻa e lēlue naʻá ne haʻu aí ʻoku teʻeki ke ne maʻu, mahalo he ʻikai ke toe sio kiate kimautolu.

Ngaahi Matangi Mālohi ʻi Heʻetau Moʻuí

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻe ʻilo ʻe Heʻene kau ākongá te Ne lava ʻo lolomi ʻa e ngaahi matangi mālohi ʻi heʻetau moʻuí. ʻI ha efiafi ʻe taha, hili ha ʻaho kakato ʻo e akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he veʻe matātahí, naʻá Ne fokotuʻu ange ke nau “ō ki he kauvai ʻe taha” ʻo e Tahi Kālelí (Maʻake 4:35).

Hili ʻenau mavahé, naʻe maʻu ʻe Sīsū ha potu ke mālōlō ai ʻi he vaká, pea māʻumohe. Ne ʻikai fuoloa kuo fakapōpōʻuli ʻa e langí, “pea naʻe tupu ʻa e fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻa e ngaahi peaú ki he vaká, pea [fonu] ai” (vakai, Maʻake 4:37–38).

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā e fuoloa ʻo e feinga ʻa e kau ākongá ke kei maʻanu ʻa e vaká, ka naʻe fāifai pea ʻikai ke nau toe faʻa-tatali. Naʻa nau kalanga, ʻi heʻenau puputuʻú, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?” (Maʻake 4:38).

ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha ngaahi matangi mālohi fakafokifā. ʻI heʻetau moʻui fakamatelie ʻo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, mahalo te tau ongoʻi loto hohaʻa, lotofoʻi, mo loto taʻe-fiemālie. ʻOku mamahi hotau lotó koeʻuhí ko kitautolu pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku tau hohaʻa mo manavasiʻi he taimi ʻe niʻihi pea siva e ʻamanakí. Lolotonga ʻo e ngaahi taimi peheé, te tau ala kalanga ai foki, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te u mate?”

Ko e taha hoku ngaahi himi manako ʻi heʻeku kei talavou siʻi haké ko e “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū.”1 Naʻá ku lava ʻo sioloto ʻoku ou ʻi he vaká ʻi he taimi “[naʻe aake ai ke lalahi ʻa e peaú.]” ʻOku peheni leva e konga mātuʻaki mahuʻinga taha ʻo e himí: “[ʻE talangofua ʻa e matangí mo e ngaahi peaú ki ho finangaló: Nonga, pea fiemālie.]” Pea toki hoko mai e pōpoaki mahuʻingá: “[He ʻikai ha tahi te ne folohifo e vaka ʻoku toka ai e ʻEiki ʻo e ʻōsení mo māmani mo e langí.]”

Kapau te tau talitali lelei ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ki hotau vaká, he ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē. Te tau ʻilo te tau lava ʻo maʻu ʻa e nongá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matangi ʻoku fakautuutu ʻi loto pea mo ʻākilotoa kitautolú. Hili e kalanga ui tokoni ʻa ʻEne kau ākongá, naʻe “tuʻu hake [ʻa Sísū] ʻo lolomi ʻa e matangí, mo ne pehē ki he tahí, Fiemālie, peá ke tokalelei. Pea naʻe malū ʻa e matangí, ʻo mātuʻaki tofukī” (Maʻake 4:39).

Ko e ngaahi lea tatau pē ne folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tahi Kālelí ʻi he pō matangi mālohi ko iá, ʻokú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi matangi mālohi ʻo ʻetau moʻuí: “Fiemālie, peá ke [nonga].”

“ʻOku ʻIkai Hangē ko e Foaki ʻa Māmaní”

Mahalo te tau fehuʻi fakataha mo e kau ākongá, “Ko hai ʻa e tangatá ni, ke talangofua pehē ʻa e matangí mo e tahí kiate ia?” (Maʻake 4:41).

Ko Sīsuú ko ha tangata ia ʻoku ʻikai hano tatau. ʻI Heʻene hoko ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻe ui Ia ke Ne fakahoko ha ngāue he ʻikai toe lava ʻe ha taha ʻo fakahoko.

Makatuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, pea ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kitautolu, naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻa e “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa, pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē” (ʻAlamā 7:11) mo e “mamafa fakalūkufua ʻo e ngaahi angahala fakamatelié kotoa.”2

Neongo naʻe ʻikai Hano moʻua ki he fakamaau totonú, ka naʻá Ne fuesia ʻa e “kotoa … ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú” (ʻAlamā 34:16). ʻI he fakalea ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa hala. Ka neongo ia, ne tānaki ʻa e halaia kotoa pē, ʻa e mamahí mo e loto mamahí, ʻa e mamahiʻia fakasinó mo e fakamaá, ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi fakaʻatamai, fakaeloto, mo fakaesino kotoa pē ʻoku ʻiloa ʻe he tangatá–naʻá Ne foua kotoa kinautolu.”3 Pea naʻá Ne ikunaʻi kotoa kinautolu.

Naʻe kikiteʻi ʻe ʻAlamā ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12).

Naʻe totongi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mahuʻingá ke huhuʻi, fakamālohia mo fakahaofi kitautolu, ʻo fakafou ʻi ha fakakoloa fakalangi ne maʻu ʻi he fakamamahiʻi mo e ʻofa kiate kitautolú. Te tau toki lava pē ʻo maʻu ʻa e nonga ʻoku tau fuʻu fiemaʻu mo fiemaʻu vivili ʻaupito ʻi he moʻui ko ʻení tuʻunga ʻi he Fakaleleí. Hangē ko e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melino ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻomi ʻe he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ha ngaahi founga ke tau ongoʻi ai ʻEne melinó kapau te tau tafoki kiate Ia.

ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann

Ngaahi Founga ki he Melinó

ʻE lava foki ʻe Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne puleʻi ʻa e ngaahi ʻelemēnití, ʻo fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi puleʻangá. Kuó Ne fakahā mai ʻa e hala ki he melino moʻoní, he ko Ia ʻa e “ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:6). ʻE lava ke liliu ʻe he melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e moʻui kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kapau ʻe fakangofua ia ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene moʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ha ngaahi founga ke tau ongoʻi ai ʻEne melinó kapau te tau tafoki kiate Ia.

“Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23).

ʻOku tau ako ʻiate Ia ʻi heʻetau hapai hake hotau laumālié ʻi he lotú, ako ʻEne moʻuí mo e ngaahi akonakí, pea “tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú,” kau ai ʻa e temipalé (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8; vakai foki, 45:32). ʻAlu ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi he lahi taha te ke lavá. Ko e temipalé ko ha hūfangaʻanga nonga ia mei he ngaahi matangi mālohi ʻo hotau kuongá.

Naʻe akoʻi ʻe hoku kaungāmeʻa mamae ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018): “ʻI heʻetau ō ki he [temipalé], pea mo manatuʻi e ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi lotó, ʻe lava ke tau [matuʻuaki] ʻa e faingataʻa kotoa pē mo lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi takitaha. ʻOku ʻomi ʻe he temipalé ʻa e taumuʻa ki heʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e melinó ki hotau laumālié—ʻo ʻikai ko e melino ʻoku ʻomi ʻe he tangatá ka ko e melino kuo talaʻofa mai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”4

ʻOku tau fanongo ki Heʻene folofolá ʻi heʻetau tokanga ki Heʻene ngaahi akonakí ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní pea mei Heʻene kau palōfita moʻuí, faʻifaʻitaki ki Heʻene sīpingá, mo haʻu ki Hono Siasí, ʻa ia ʻoku fakafeohi ai kiate kitautolú, akoʻi, mo fafangaʻi ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié ʻi heʻetau ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá, fakamolemoleʻi ʻo hangē ko ʻEne fakamolemoleʻí, fakatomala, pea mo ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke tau lava ʻo ongoʻi ai Hono Laumālié. ʻOku tau ʻaʻeva foki ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé, ngāue fiefia maʻá e ʻOtuá, mo feinga ke hoko ko ha “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisi” (Molonai7:3).

ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi sitepu ko ʻeni ʻo e tuí mo e ngāué ki he māʻoniʻoní, tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga ʻi he tuʻunga fakaākongá, pea ʻomi kiate kitautolu ha nonga mo ha taumuʻa ʻoku tuʻuloá.

“Te Mou Maʻu ʻa e Fiemālié ʻIate Au”

Naʻe fehangahangai ʻeku fineʻeikí ʻi ha pō kaupōʻuli, ʻi ha tauʻanga lēlue lingolingoa he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, mo ha fili ke fakahoko. Naʻe mei lava pē ke tangutu ʻo hanu ʻi he fakamamahi ʻa e pulia siʻene fānaú, pe fakaʻaongaʻi ʻene tuí mo e ʻamanaki leleí. ʻOku fakamālō ʻi he ikunaʻi ʻe heʻene tuí ʻa ʻene manavasiʻí pea ikunaʻi ʻe heʻene ʻamanaki leleí ʻa ʻene tailiilí.

Fāifai, peá ne maʻu ʻa e lēlue ne mau ʻi aí, ʻi ha kiʻi feituʻu lingolingoa he tauʻanga lēlué. Naʻe fāifai pea mau toe fakataha ʻi ai. Naʻe fai tokonia kimautolu ʻe he sīpinga ʻa ʻeku fineʻeikí, ʻi hono fakaʻaongaʻi e tuí ʻi he pō ko iá, pea ʻi he ngaahi ʻaho mo e pō faingataʻa lahi hoko maí, ʻi heʻemau fakaʻamu mo ngāue ki ha kahaʻu lelei angé.

Ko e ʻaho ní, ʻoku ʻilo ʻe ha tokolahi ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, kuo mavahe mo ʻenau lēlué. Kuo toʻo ʻenau ngaahi ʻamanaki leleí mo e fakaʻānaua ki he kahaʻú ʻe he taú, mahaki fakaʻauhá, mo e mole ʻo e moʻui leleí, ngāue maʻuʻanga moʻuí, ngaahi faingamālie fakaakó, mo e ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku nau loto-foʻi, taʻelata, mo loto-mamahi.

Kāinga mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki. ʻOku puputuʻu ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻoku ʻi he fonuá ʻa e fakamāú, pea kuo toʻo atu ʻa e melinó mei he māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:35; 88:79). Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke toʻo ʻa e nongá mei hotau lotó, neongo kapau ko ha meʻa kuo pau ke tau faingataʻaʻia, tengihia, mo tatali ai ki he ʻEikí.

Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ʻe tali mai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e taimí, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻe fakatokangaʻi ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní ʻi ha ʻaho, pea totongi fakafoki mai kiate kitautolu ʻetau ngaahi molé kotoa, kehe pē ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki fakalangi ʻo e fakatomalá mo kei faivelenga.5

ʻE fakamoʻui kitautolu—fakatuʻasino mo fakalaumālie.

Te tau tuʻu haohaoa mo māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e fakamaauʻangá.

Te tau toe fakataha mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi ha toetuʻu nāunauʻia.

Lolotonga iá, ʻofa ke fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi kitautolu ʻi heʻetau falala ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au” (Sione 16:33).

Paaki