2023
Ko e Muimui ʻi he Sīpinga ʻa Kalaisí: Ko Hono Tokangaʻi ʻo Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá
Māʻasi 2023


“Ko e Muimui ʻi he Sīpinga ʻa Kalaisí: Ko Hono Tokangaʻi ʻo Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá,” Liahona, Māʻasi 2023.

Ko e Muimui ʻi he Sīpinga ʻa Kalaisí: Ko hono Tokangaekina Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá

ʻOku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki hotau ngaahi kaungāʻapí, ʻo kamata mei he ngaohi ʻo e meʻakaí ki he tokoni fakavavevavé pea aʻu ki he ngāue fakaetauhí.

ʻĪmisi
Ko e fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata kuí

Te u Tui,, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle, ʻoua naʻa ʻai hano tatau

ʻOku feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi heʻenau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ke moʻui ʻaki e ongo fekau lalahi ʻe uá; ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:37–39). Ko e muimui ki he ongo fekau lalahi ko ʻeni ʻe uá mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ko e meʻa ia ʻokú ne tataki ʻa e Siasí mo hono kāingalotú ke nau tokangaʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻOku tokoni fēfē leva ʻa e Siasí ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá? Pea ʻe kau fēfē nai ʻa e kāingalotú ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni?

Ngaahi Founga ke Tokoní

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau feinga ke kumi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá pea tokoniʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau matakalí, tangataʻi fonuá, pe tui fakalotú.

ʻOku tau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi ha ngaahi founga lahi, kau ai ʻa e:

  • ʻAukaí mo e fakaʻaongaʻi ʻo e foaki ʻaukaí.

  • Fetauhiʻakí.

  • Ngaahi polokalama moʻui fakafalala pē kiate kitá.

  • Polokalama fakamāmani lahi ki he meʻakaí, akó, vai maʻá, mo e tokangaekina ʻo e moʻui leleí.

  • Tokoni ʻi ha Meʻa Fakatuʻupakē.

  • Ngaahi ngāue tokoni ʻi he koló.

Neongo ʻoku lalahi ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí, ka ʻe lava pē ʻa e fanga kiʻi ngāue īkí ke tokoni lahi ʻi hano fakatahaʻi. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e founga ʻoku tokoni ai e kāingalotu ʻo e Siasí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau vaʻinga veimau fakataha

Naʻe kamata ʻi Fēpueli 2022, e tokoni ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Pōlaní ki he kau kumi hūfanga ʻi he fefonongaʻakí, meʻakaí, mo e nofoʻangá.

Ngāue Fakaetauhi ʻi he lotolotonga ʻo e Fepakipakí

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Leieni (RaeAnn) mo Sitelingi Sāvisi (Sterling Jarvis)—ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ʻi Uoasoa ʻi Pōlani, ʻa e meʻa ʻe hokó ʻi heʻenau fili ke talitali e kau kumi hūfangá ʻi honau ʻapí. Ka naʻá na loto fiemālie pē ke tokoni ʻi ha faʻahinga founga pē te na lavá.

Hili pē kamata e fekeʻikeʻí ʻi ʻIulopé, kuo aʻu mai ha fāmili ʻIukuleini naʻe toko nima ki honau matapaá he 1:00 hengihengí. Kuo nau fononga he meimei maile ‘e 500 (800 km) ke kumi ha feituʻu malu. Naʻe talitali lelei ʻe he fāmili Siavisí ʻa Melina mo Sehi Poveti pea mo ʻena fānau ʻe toko tolú ki honau ʻapí. Naʻe ʻalu pē taimí mo e tupulaki ʻena ʻofa moʻoni mo tokanga ki he fāmili Povetí. Naʻe pehē ʻe Melina fekauʻaki mo e sīpinga e ngāue ʻa e fāmili Siavesí, “ʻI he taimi ʻokú ke fakahoko ai ha ʻofá, ʻoku tupulekina.” ʻOkú ne ʻai ke mau vāofi ange pea ki he ʻEikí.”

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke hola ʻa e kakaí mei ha tau pe fakatanga ka nau fiemaʻu tokoni. Ko e tōʻonga ʻofa kotoa pē ʻoku tau faí—neongo pe ko e hā haʻane siʻisiʻi—ʻe lava ʻo ʻaonga ki siʻa moʻui ʻa ha taha ke lelei ai.

Kakai ʻo e Fevahevaheʻakí

ʻI he Faama Ngoue ʻa e Siasí ʻi Laʻie Hauaiʻí, ʻoku tō ngoue ai ha fāmili ʻe 310 tupu ke tokoni ʻi he tauhi honau fāmilí. ʻOku tō ʻe he ngaahi fāmilí ni, ʻi heʻenau konga kelekele ʻeka ʻe 1.25 ʻa e taló, manioké, kumalá, meí, kuavá, mo e ngaahi ʻakau kehe ʻo e motú.

ʻOku tokangaʻi e fāmá ʻe ha ongomātuʻa faifekau pea ʻokú na maʻu ha tokoni mei he kau faifekaú mo e kāingalotu kehé. ʻOku tokoni ʻa e ongo faifekau tokoní ni ki hono fakaʻataʻatā ʻo e kelekelé, teuteuʻi ʻa e kelekelé ke tō, mo akoʻi ha fanga kiʻi ʻilo fakangoue.

Tuʻunga ʻi he ongo faifekaú ni, kāingalotú, mo e kau tokoni taʻe-totongí, ʻoku lava lelei ange leva ʻa e kakai ʻoku fiemaʻu meʻakai ʻi Hauaiʻí ke tauhi kinautolu ʻi he taimi ʻoku siʻi ai e ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku mālohi ange tukui koló ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kakaí ke tauhi ʻa e ngoué mo vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau toó.

ʻOku tokoni e ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ke ʻi ai ha meʻakai, ako, vai maʻa, mo ha ngaahi tokoni ʻi he tauhi ʻo e moʻuí ki ha kakai ʻe lauimiliona he funga ʻo e māmaní. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he Siasí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ke fakaleleiʻi ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá, kau ai e ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé, ngaahi senitā kumi ngāué, ngaahi falekoloa ʻo e Kautaha Teseletí, faleʻi Tokoni ki he Fāmilí, ngaahi kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá, mo e ngaahi faama mo e ngoue fuaʻiʻakau ʻa e Siasí, hangē ko e Faama Ngoue ʻi Laʻie Hauaiʻí. ʻOku faʻa tokoniʻi e ngaahi ngāue ko ʻení ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú, ʻa ia ʻoku tokoni lahi ʻenau foaki taʻesiokita honau taimí, ngaahi talēnití, mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻa ia ʻoku nau fakahoko ha liliu kāfakafa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e Tōʻonga Anga Fakakaumeʻá

Naʻe tali ʻe ha kāingalotu ʻe toko 200 tupu ʻo e Siasí, ʻi he 2021, ha ui tokoni. Naʻa nau ō ki ha ngaahi senitā ʻi Siamane, ʻIunaiteti Siteití, mo ha ngaahi feituʻu kehe ke tokoni ki siʻa kau kumi hūfanga ʻe meimei 55,000 tupu mei ʻAfikānisitani.

Naʻe ngāue ha kau ngāue tokoni tokolahi ʻi he ngaahi senitā ko ʻení ʻi ha uike ʻe ua pe tolu, pea naʻe nofo ha niʻihi ʻo lōloa ange. Naʻe feau ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e ngaahi fiemaʻu fakavavevave ʻa kinautolu naʻe kumi hūfangá ʻaki ʻenau foaki ha meʻatokoni, vala, mo ha ngaahi koloa kehe.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau Fineʻofa ʻi Siamané, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ha kau fafine ʻAfikani ʻe niʻihi e sote honau ngaahi husepānití ke pūlou ʻaki honau ʻulú kae ʻikai ko e ngaahi pūlou angamahení, he naʻe mole ia pe maumau ʻi he feʻefiʻefihi ʻi he malaʻe vakapuná. Naʻe fakatahataha leva ʻa e kau fafine ko ʻeni ʻo e Fineʻofá ke tuitui ha ngaahi vala faka-Musilimi ki siʻi kau fafine paeá ni—ʻo fakahaaʻi e angaʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, kae tuku ki tafaʻaki e kehekehe ʻi he tui fakalotú.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sāloni ʻIupengi [Sharon Eubank], ko e talēkita ʻo e ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ha paʻanga ia pe ko ha ngaahi feituʻu mamaʻo ki heʻetau ngāue fakafoʻituituí ka ʻoku fiemaʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e loto hangamālie ke pehē ki he ʻEikí, ‘Ko au ʻeni; fekauʻi au’ [ʻĪsaia 6:8].”1

Ko e fie tokoni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e fakatamakí, ko e ʻuhinga ia ʻoku faʻa hoko ai ʻa e Siasí ko e taha ʻo e ngaahi fuofua kulupu ke tokoní—ʻi he tokoni taimi nounoú mo e taimi lōloá fakatouʻosi. ʻOku tokoni e ngāue ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau ʻo e Siasí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ke nau ongoʻi malu, maʻu ha tokoni fakaesino mo fakaʻatamai, pea mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he angaʻofa ʻa ha niʻihi kehe.

ʻĪmisi
Kalaisi mo e kilia naʻe fakamoʻuí

Ko e Fē ʻa e Toko Hivá? tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle, ʻikai totonu ke ʻai hano tatau

Ui ki he Ngāué 

ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3, “Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué.” ʻI he ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakahoko ʻe he Siasí, ʻoku lahi e ngaahi founga ke tokoni aí.

ʻOku lahi e ngaahi ngāue kuo fokotuʻutuʻu ʻe he Siasí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ka ʻoku toki malava pē ʻi he tokoni ʻa e kau faifekaú mo e kāingalotú. ʻOku ʻikai lava ʻe he tokotaha kotoa ke nofo mo ha fāmili kumi hūfanga, tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa ha niʻihi kehe, pe tuku e meʻa kotoa kae tokoni ʻi ha fakatamaki. Ka ʻoku ʻi ai ha fatongia ʻo e taha kotoa ke ne fakahoko, pea ʻoku ongoʻi mo fakamahuʻingaʻi e tokoni ʻa e taha kotoa pē.

Ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻoku foaki ai e kāingalotú ki he ngāué ni ʻoku fou ia ʻi he foaki ʻaukaí mo e ngaahi foaki ʻofa fakaetangatá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foaki toputapú ni ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia tahá pea mo ʻaonga lahi ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tokoniʻí. ʻE lava ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo ngāue fakafaifekau tokoni ʻofa fakaetangata, tokoni ʻi he ngaahi lēsoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, pea ngāue tokoni taʻe-totongi ʻi ha fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé pea mo e ngaahi falekoloa ʻo e Kautaha Teseletí. Te ke lava foki ʻo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoni fakalotofonuá, foaki totó, ngaahi ngāue fakaetauhí, lotú, pea toe lahi ange.

ʻOku ui kitautolu kotoa ki he ngāué. ʻOku ui kitautolu ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí. Ko e meʻa pē ʻoku tau fiemaʻú ko ha loto fie ngāue.

Paaki