2023
Ko e Mālohi ke Fokotuʻu Haké
Māʻasi 2023


“Ko e Mālohi ke Fokotuʻu Haké,” Liahona, Māʻasi 2023.

Ko e Ngaahi Mana ʻa Sīsuú

Maʻake 5:22–24, 35–42

Ko e Mālohi ke Fokotuʻu Haké

Te tau lava ʻo tokoni ke hiki hake ʻa kinautolu ʻoku tatali ki he fakatauʻatāina ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
kakai ʻoku lulululu

Foʻi. Ko e talanoa tatau ai pē. Naʻá ku tō-tangutu ʻi hoku seá pea punou hoku ʻulú. Ko ha tokotaha mamata pē au, ka naʻe ʻikai pē haku ivi ke tuʻu. Naʻe feinga mālohi ʻaupito ʻemau timí. Naʻe mamulumulu ha niʻihi. Ketu atu ha niʻihi ki tuʻa mei he malaʻé. Hili e foʻi hokohoko ʻemau timi soka ʻi he ako māʻolungá, naʻe ʻikai ko ʻemau foʻí pē—ka naʻe mamahi homau lotó.

Ko e taimi ne hangē kuo ikunaʻi ai au ʻe heʻeku loto mamahí, kuo fakalaka hake ha taha ʻo e tamaiki fefine kei siʻi taha ʻi he timí, ʻi hoku tafaʻakí. Naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá ki he ʻuhinga ʻo e taumuʻa ne u fakatokangaʻi ʻi hono fofongá.

Naʻá ku fakatokangaʻi ko ʻene foʻi sitepu kotoa pē, naʻe ala atu ki he nima ʻo e taʻahine takitaha, kae ʻikai ko ha fakamahino ʻo e foʻí. Ka, naʻá ne fai ange ha fakahīkihikiʻi fakafoʻituitui, fakafiemālie, mo e ʻofa moʻoni. “Kuo teʻeki ai ke u sio ʻokú ke lele mālohi pehē ke ke aʻu ki ai ʻi he paasi kotoa pē. Ko hoʻo vaʻinga lelei tahá ia.” Pea ki he taha, “Tamani, vaʻinga fakaofo. Ko hono moʻoní, naʻá ke lavaʻi ia he ʻahó ni!”

ʻI he he foʻi tā nima ki ʻolunga kotoa pē, naʻe taʻofi hono himá ʻi honau nimá, kae puke ʻe hono nima ʻe tahá ha uma pe milimili fakaoloolo siʻa vaʻe kuo mamulu pe naʻe oloʻi ʻi he musié. Naʻe lava ke u ongoʻi naʻe ʻiate ia ha faʻahinga meʻa, ko ha mālohi naʻe hangē naʻe hiki meiate iá ki he mafu ʻo e mēmipa takitaha ʻo e timí. Naʻe kamata ke fetongi mai ʻe he malimalí ʻa e pete mamahí mo e loto mamahí. Naʻe tuʻu māmālie taha taha hake e tokotaha vaʻinga takitaha mo ha ongoʻi foʻou.

Ko hai naʻe tokanga ki he mamulumulú mo e mamahí? Ko hai naʻe tokanga ki he ʻitá mo e loto taʻefiemālié? Naʻe ʻikai ha taha. Ka ʻe lava fēfē nai ʻe ha kihiʻi tokoni ʻo hiki hake ha taha mei ha tūkunga faingataʻaʻia ki ha tūkunga fakapapau mo mālohi?

Tuku ke u vahevahe ha ngaahi meʻa kuó u ako fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke hiki haké, mo e founga te tau lava ai ʻo tokoni, hangē ko hoku kaungāmeʻa ʻi he timi soká.

ʻOku tau lau ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he Fuakava Foʻoú, fekauʻaki mo e ʻofefine ʻo Sailosí.

“Pea vakai, naʻe ʻalu ange ʻa e tokotaha ʻo e kau pule ʻo e falelotú, ko Sailosi hono hingoá; pea ʻi heʻene mamata [kia Sīsuú], naʻá ne tō hifo ki hono vaʻé,

“ʻO ne kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē, Ko hoku ʻofefine siʻí ʻoku tei mate: haʻu, ʻo hili ho nimá kiate ia, koeʻuhí ke moʻui ai; pea ʻe moʻui ia.

“Pea naʻá na ō mo Sīsū” (Maʻake 5:22–24).

“Pea naʻá [ne ʻalu] mo Sīsū”

ʻOku ou saiʻia ʻi he laine “Naʻá [ne ʻalu] mo Sīsū” (Maʻake 5:24). Kuo teʻeki hoko ʻa e maná ia. Ko hono moʻoní, ʻe ʻi ai ha ngaahi fakatoloi fakamamahi kimuʻa pea toki maʻu ʻe he fāmilí ʻa e fakatauʻatāina ʻa ia naʻa nau kolé. Ka naʻe ʻosi fononga fakataha ʻa Kalaisi ia mo kinautolu.

ʻI he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai e meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko maʻatautolú, te tau lava ʻo falala ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū. Pea te tau lava ʻo falala ko e taimi ʻoku tau tatali ai ʻi he tui ki Heʻene ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí pe moʻui ʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá, te Ne fononga mo kitautolu. Te Ne fononga mo kitautolu ʻi he kotoa ʻo e loto hohaʻa mo e tailiili mo e loto-mamahi ʻe ala tatali kiate kitautolu ʻi he hala ʻoku fakatau ki he fakatauʻatāiná.

“Haʻu ʻo hilifaki ho nimá kiate ia”

Ko e faifakamoʻuí ʻoku ʻikai ʻatautolu ia ke foaki, kae hangē ko Sailosí, te tau lava ʻo ʻomi ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e ʻEiki Faifakamoʻuí, kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ai. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sailosi ʻe lava ʻe he toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ʻo hiki hake ha taha mei ha potu ʻo e faingataʻaʻia ki ha feituʻu ʻo e taumuʻa mo e mālohingá.

Naʻá ku fakatokangaʻi ia ʻi heʻemau tokotaha vaʻinga soka foaki māmá. Naʻá ne vahevahe ʻa e maama ʻo Kalaisí ʻi ha malaʻe soka mo fakaʻatā Ia ke fakahoko ʻEne fai-fakamoʻuí. ʻI he hiki hake ʻEne māmá, naʻá ne tokoni ai ki he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Te tau takitaha fiemaʻu ke fakamoʻui ʻe ha taha kehe kae ʻikai ʻe kitautolu pē. Neongo pe ko e hā e tuʻu uesia-ngofua ke mavahe meiate kitautolú, ka te tau lava ʻo falala naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha Fakamoʻui te Ne lava ke hiki hake kitautolu mei he siva ʻo e ʻamanakí. Pea te tau lava ʻo kau fakataha mo Ia, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe heʻeku tokotaha soka tangané.

Kae fēfē nai kapau ʻe toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá lolotonga hoʻo tatali ke hoko mai ʻEne ngaahi tāpuakí?

“Ko e hā ʻokú ke toe puputuʻu ai ʻi he ʻEikí?”

Lolotonga e fononga ʻa Kalaisi ki he fale ʻo Sailosí, naʻe toe fakatoloi Ia. Naʻe fonu ʻa e ngaahi halá, pea ʻi Heʻene feinga ke hao atú, naʻe ʻi ai ha fefine tui lahi naʻe tatali mo ia ki Hono toʻukupu faifakamoʻuí, naʻe ala ki Hono kofú.

“He naʻá ne pehē, Kapau te u ala pē ki hono kofú, te u moʻui ai.

“Pea mātuʻu fakafokifā pē ʻa e ʻau ʻo hono totó; peá ne ongoʻi ʻi hono sinó kuo fakamoʻui ia mei he mahaki ko iá” (Maʻake 5:28–29).

Ko e hā e lahi ʻo e holiholivale ʻa Sailosí? Ko e hā hono lahi e taʻe-fiemālie ʻi he fakatoloí? ʻI he taimi naʻe mavahe ai mei hono falé, kuo ʻosi mei mate siʻono ʻofefiné ʻoʻona. Pea ʻi he kumi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fefine naʻe fakamoʻuí ʻo talanoa mo iá, kuo aʻu mai ha taha mei he fale ʻo Sailosí mo e ongoongo fakamamahí: “Kuo pekia ho ʻofefiné: ko e hā ʻokú ke kei fakafiu[ʻi] ai ʻa e ʻEikí?” (Maʻake 5:35).

He toki tāpuaki ia ki he fefine naʻe fuoloa ʻene tatalí! Ka ko ha meʻa fakamamahi kia Sailosi mo hono fāmilí, ʻa ia naʻe ʻikai hanau taimi ke toe tatalí! Ko e taimi ʻe niʻihi ko kitautolu ʻoku tatalí, ʻe faingataʻa ke kei pukepuke ha ʻamanaki lelei ʻokú Ne hāʻele mai. Ka kia Sailosi mo siʻono fāmilí, kuo ngali fuʻu tōmui ʻeni ia ke toe ʻi ai ha ʻamanaki ki he mana naʻa nau fiemaʻú. Kuo mālōlō siʻono ʻofefiné. Ko e hā ʻoku toe fakafiuʻi ai ʻa e ʻEikí?

Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e fakangatangata ʻoku tau faʻa ʻai ki he ngaahi mana ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. ʻOku ʻikai haʻisia ia ki heʻetau ngaahi fakangatangatá, pe fakangatangata Hono mālohí ʻe heʻetau mahino fekauʻaki mo e meʻa ʻoku malavá.

Kapau te tau vakai ʻaki ha mata ʻo e tui ʻi heʻetau tatalí, te tau fakatokangaʻi ha fakamahino ʻoku haʻu ʻa ʻene fakatauʻatāiná (vakai, ʻAlamā 58:11). ʻE lava ke liliu ʻe he fakatauʻatāina ko ʻení hotau lotó mo fakapapauʻi ʻetau tui kiate Iá. Neongo kapau kuo hangē kuo ʻosi fakalaka ʻa e faingamālié, ʻokú Ne kei hāʻele mai pē; ʻe hoko pē ho taimí.

ʻĪmisi
Ko Hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā fakatātaaʻi ʻe Gabriel Max / Peter Horree / Alamy Stock Photo

“ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē”

Ko e taimi pē naʻe ongona ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongoongo fakamamahí, naʻá Ne folofola ange leva kia Sailosi, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” (Maʻake 5:36). ʻOku fakahaaʻi ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Sailosí ʻa ʻEne loto vēkeveke ke fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻoku tatalí. ʻOku ʻikai ke taʻofi siʻi ʻa ʻEne ngāué, neongo ʻoku tau fai pehē kitautolu. Naʻá Ne tapou leva kia Sailosi ʻi he tui.

“Pea kuo hū ia ki loto fale mo ne pehē kiate kinautolu, Ko e hā ʻoku mou maveuvau mo tangi aí? ʻoku ʻikai mate ʻa e taʻahiné, ka ʻoku mohe pē. …

“Peá ne puke ʻa e nima ʻo e taʻahiné mo ne pehē kiate ia, Talita kiumi; ʻa ia ko hono ʻuhingá, Taʻahine, ʻoku ou pehē kiate koe, tuʻu hake” (Maʻake 5:39, 41).

Naʻá ke fanongo ki ai? “Naʻá Ne puke ʻa e nima ʻo e taʻahiné.” ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi Hono ongo toʻukupú. ̄Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻi ha meʻa ʻe taha, “Ko e hā pē ha meʻa ʻe hilifaki ki ai e [toʻukupu] ʻo Sīsuú, ʻe moui.”1 Ko e hā te tau lava ʻo fai ke toe lelei ange ai ʻetau maʻu Hono toʻukupu faifakamoʻuí? Pea te tau lava fēfē nai ʻo hoko ko Hono toʻukupu ke tokoni ʻo hiki hake ʻa e niʻihi kehé ʻi honau taimi loto-mamahí mo e loto-foʻí?

“Pea tuʻu hake leva ʻa e taʻahiné ʻo ʻeveʻeva”

Naʻe foki leva ʻa e moʻuí ki he ʻofefine ʻo Sailosí: “Pea tuʻu hake leva ʻa e taʻahiné, ʻo ʻeveʻeva” (Maʻake 5:42). ʻE ʻomi ʻe he moʻui fakamatelié ha ngaahi mohenga kuo pau ke tau tuʻu mei ai. ʻE kiʻi ʻasi kehe ʻa e ngaahi mohenga ko iá ia kiate kitautolu takitaha—mei he lotofoʻi ʻi he hili e foʻi ʻi he malaʻe vaʻingá ki he mole ʻo ha taha ʻoku tau ʻofa aí. Kuo pau ke hoko mai ʻa e faingataʻá ia. Ka he ʻikai ke Ne teitei liʻaki kitautolu, neongo pe ko e hā e ngali lahi hono fakalilifú pe ikuʻanga ʻo e ngaahi tūkungá. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻokú Ne tuku ke tau fononga ʻi he maté pe ʻi ha ngaahi potu lala koeʻuhí ke Ne lava fakamafao mai Hono toʻukupú ʻo fakafonu kinautolu ʻaki ha moʻui.

ʻI he fakaʻilonga ʻo ʻEne Fakaleleí—ko e mata ʻo e faʻó ʻi Hono toʻukupú takitaha—ʻokú Ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu, ko kitautolu ʻa ʻEne ngāué: “Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá” (1 Nīfai 21:16). Ko e ngāue ʻa Kalaisí, naʻe, ʻoku, pea maʻu ai pē, ke fokotuʻu hake kitautolu mei ha mate he ʻikai ke tau lava ʻo hao fakatuʻasino mo fakalaumālie mei aí, pea ʻoku malava kotoa ia ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí.

ʻI he taimi ʻoku hoko ai e faʻahinga loto mamahi mo e ngaahi faingataʻa peheé, te tau lava ʻo sioloto ki he ongo toʻukupu ʻoku ʻi ai ha fakaʻilonga ʻi he ʻaofinimá takitaha, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻena ʻomi ʻa e angaʻofá mo e ʻofá ka mo e mālohi ke matuʻutakí. ʻI heʻetau tui kiate Iá, ʻe ikuna leva ʻe he fakafoki kakato mai ʻe he Huhuʻi ʻo mámaní, ha meʻa pē te tau fehangahangai mo ia.

Pea te tau lava ʻo hoko ko e konga ʻo Hono toʻukupú ki he niʻihi kehe ʻoku nau fiemaʻu ʻEne tokoní.

ʻOku ou fakamoʻoni te tau takitaha tuʻu hake mei hotau ngaahi vaivaí pea mei he faʻitoká. Manatuʻi, neongo kapau ʻe mole ʻa e meʻa kotoa, ka ʻokú Ne ʻi ai pea ʻoku fakamafao mai Hono toʻukupu ʻo e mālohi faifakahaofí. Fakakaukauloto ki he fiefia ʻe hoko mai ʻi Heʻene fakamafao mai Hono toʻukupú ki ho nimá mo pehē, “ʻOku ou pehē kiate koe, tuʻu hake.” Pea te tau tuʻu hake.

Paaki