2023
Ettā Eo an Kōrā in Canaan Eo
Jeptōm̧ba 2023


“Ettā Eo an Kōrā in Canaan Eo,” Liaona, Jept. 2023.

Kabwilōn̄lōn̄ ko an Jisōs

Ineem̧an eo an Kōrā in Canaan eo

Ta jerbal eo an tōmak im ettā ilo kappukōt kabwilōn̄lōn̄ ko jej aikuji?

Pija
Jisōs im kōrā in Canaan eo

The Woman of Canaan, jān Harold Copping, Bridgeman Images

Ilubwilijin elōn̄ iien ekōnono ko an Jisōs Kraist kar kōm̧m̧ani ilo jerbal eo An laļ in, ewōr juon me epidodo n̄an etal wōt jān e bwe kōnke ekadu im jet iien jab melele kake: kōrā in canaan eo kōmeļeļeiki ilo Matu 15:21–28.

Ippān jet kakobaba in meļeļe, mekarta, jemaron̄ ekkatak m̧ool eo eaiboojoj kōn kijenmij im tūriamo eo an Jisōs Kraist ilo ad meļeļe ļo̧k kōn kōra in wanjo̧n̄o̧k in tōmak im ettā ejakutkut kōnaan kake.

Kōm̧eļeļe Eo

Ilo Matu 14, jej ekkatak bwe Rilo̧mo̧o̧r eaar jeļā kōn mij eo an Jon Ripeptaij, eo kar jek bōran jān wōt kōņan eo an Herodias. Ke ej jeļā kōn mej eo an eo Rilikin, Jisōs ekar kajjieon̄ etal ļo̧k ilo wa n̄an juon “āne jeṃaden” bolen n̄an būrom̧ōj, bōtaab ewōr jarlepju in armij raar ļo̧o̧r E (lale Matu 14:13). Ilo juon kōkaļļe in tūriamo eļap, Kraist ear pād ippān armij ro raan eo im kar kōm̧m̧ane juon iaan kabwilōn̄lōn̄ ko An reļļap, kar najidik taujin kōn ļalem bilawe im ruo ek (lale Matu 14:15–21).

Bon̄in eo, Rilo̧mo̧o̧r ekar kōm̧m̧ane kabwilōn̄lōn̄ eļap kein karuo. E ekar etal n̄an tōļ eo, “jenolo̧k” jān rijilōk ro An, n̄an jar. Rijilōk ro an rekar uwe ioon juon wa, me kar pinjakļo̧k ilo Lojet in Galilee, kar ellāle kōn ņo̧ im kōto ko. “Im … Jisōsk ej itok n̄an ippāer, im etal ioon lo̧jet,” kōm̧m̧an bwe rijilōk ro bwe ren ba “E ṃool Kwe Nejin Anij.” (Lale Matu 14:23–25, 33.)

Ālkin Jisōs ekar etal nin̄aļo̧k jān Galilee n̄an tōrerein Tyre im Sidon, me ilo rainin ņa etaer kio Lebanon. E lukkuun m̧ool ekar kappukōt “kakije, m̧ake iaan, ak iien em̧m̧an n̄an katakin Jon̄oulruo ro,” bōtaab ekar mootļo̧k jān E.1 It was there that “juon kōrā ri Kenan ej itok jān āne kaņ, im lam̧ōj, im ba, kwōn tūriam̧okake eō, O Irooj, Nejin Devid; nejū jiron̄ juon tim̧oņ e kanooj ko̧kkure e” (Matu 15:22).

Pija
map im pija in Sidon im Tyre

Kar kemour eo an leddik eo nejin kōrā in canaan eo ekar bōk jikin ilo ijo ikōtaan Sidon im Tyre, tuiōn̄ in Galilee.

Sidon (lale kōmeļeļe ko ilōn̄): Bar jeļā kake āinwōt Zidon. Ilo iien ko etto, kar wia kake ko rekar kōm̧m̧an ilo juon iaan bukwon ko reaorōk ilo Phoenicia.

Tyre (lale pija in itulōn̄): Bar juon jikin aorōk, ej pād emaron̄ 22 mail turōk in Sidon. Ilo iien jerbal eo an, Rijilōk Paul ekar lo̧ļo̧k ro uwaan Kabun̄ in ijin (lale Jerbal 21:3–7).

Kōmeļeļe kōn Sidon jān Balage Balogh

Kōrā in Canaan Eo

Ekar kabwilōn̄lōn̄ ke liin ekar baj wōt kepaak Jisōs. Kar e juon ricanaan, eo “ kar ļōtak kōn juon eo kain aer kabun̄ ak juon eo ejjab kabun̄jar n̄an Anij,” Ricanaan ro kar “kar pād ilo juon wāwein eo enana etaer ippān Riju ro.”2 Ijoke tōmak eo an ilo kajoor an Jisōs Kraist im iakwe eo an n̄an leddik eo nejin ekar kipel e n̄an kepaak Rilo̧mo̧o̧r n̄an jipan̄. Elder James E. Talmage (1862–1933) jān Doulul eo an Rijilōk ro Jon̄oulruo ekar kōmeļeļe, “M̧ool eo ke liin ekar kōnōnō ippān Jisōs āinwōt eo Nejin David ekar kwaļo̧k tōmak eo an ke E kar Messaia an Israel.”3

Mekarta jejeļā jidik wōt kōn RiAelon̄ ko jinen, jemaron̄ ļōmņak ke tōmak eo an liin ekar āinwōt eo an kōrā eo kōnono kake ilo Kallim̧ur Ekāāl. Āinwōt kōrā eo “bōtōktōkin etọọr ḷọk” (Mark 5:25), Mary im Mata in Bethany, im Mary Magdelene, kōrā in canaan eo ekar likūt aolep an lōke ilo Rilo̧mo̧o̧r. E kar juon wōt an ko̧ņ im meļeļe kōn won kar E.

Kar mokta, Jisōs ekar jab uwaak e liin. Rikaļo̧o̧r ro rekar kōketak E n̄an jilkinļo̧k liin kōnke ekar kabņōņōki er, im raar bar ļōmņak ke liin ej kabņōņōik E bwe E en leļo̧k n̄an aenōm̧m̧an.4

Āliktata, Jisōs eaar uwaak. Kōm̧eļeļein An jab keroro, E kar ba, “Ar jilkintok Eō n̄an sip rej jebwābwe an nukun Israel wōt” (Matu 15:24).

Enaan eo an Rilo̧mo̧o̧r ekar kōm̧m̧an an kabwilōn̄lōn̄ ļo̧k kōrā in Riaelōn̄ ko ekar itok im kappukōt juon kōjeram̧m̧an n̄an leddik eo nejin. Ejjab liin kar kōrā in israel, bōtaab liin ekar jeļā ke Jisōs Kraist ekar Messaia, juon Kiin̄. Im mekarta E kar kameeje bwe mijen eo An ekar n̄an Riju in Israel ro, kōrā eo ekar wōr an tōmak bwe E naaj kar kemour leddik eo nejin. Ilo ettā, ekar bukwelōlō ilo neen ilo kile bwe ej kiin̄ im kajoor (lale Mark 7:25), “kabun̄ n̄an E,” im bar akweļap “Irooj, Kwōn jipan̄ eō” (Matu 15:25).

Ettā im Kabwilōn̄lōn̄ ko

Ilo juon uwaak me āinwōt eddo n̄an rikaļo̧o̧r in raan kein, Jisōs eaar uwaak, “E jab ekkar bwe In bōk pilawā kijen ajri raņ im joļo̧k e n̄an kidu ko re dik” (Matu 15:26). Rikatak ro an Baibōļ rekar kōm̧eleļeiki ilo wanjo̧n̄o̧k in ke “ajri ro” rej Riju ro im “kidu ko” rej Riaelōn̄ ko.

Ilo bar jet naan, Un eo an Kraist moktata ej n̄an Riju ro. E kar tōn naajdrik er—ak leļo̧k n̄an er gospel eo moktata—innem renaaj kar naajdrik ak katakin aolepen laļin. Elder Talmage ekar kōm̧eļeļe: “Naan ko, enno āinwōt n̄e renkar n̄an kōj, kar meļeļe jān liin ilo jetōb in an kōņaan eo an Irooj. … Lukkun m̧ool kōrā in ekar jab elotaan ilo keid in.”

Barāinwōt, uwaak eo an kōrā in em̧m̧an ekar kaim̧we im kabwilōn̄lōn̄ im ettā: “Aet, Irooj, a kidu ko redik rej attūkoko men ko re wōtḷọk jān tebōḷ eo an aer irooj.” (Matu 15:27).

Kōrā in eobrak kōn tōmak ekar jab ebbweer. Ijolo̧kin an nej kar kālet n̄an illu, liin ekar kālet tōmak. Uwaak eo an ekar juon kwāļo̧k in kōjatdikdik jekdoon ilo itipdikdik ko. Ta juon tōm̧an ekabwilōn̄lōn̄ n̄an tōmak bwe juon tipdikdik jān tebōļ an Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ kar bwe n̄an anjo̧ jān jekdoon ta eo ekar kakure leddik eo nejin. Uwaak eo an in jinen eo ekar tōmak ekwaļo̧k ettā im ineem̧an.

Elder David A. Bednar an Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro eaar kōmeļeļe ineem̧an āinwōt “kajoor, jab m̧ōjņo̧; wāmourur, jab pād waan, peran, jab kor.”6 Kōrā in canaan eo m̧ool ekar kajoor, wāmourur, im peran ilo kean̄ kōn tōmak eo an ke jekdoon jidik in kajoor eo an Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ kar bwe.

Pija
pileij ippān būrar in m̧ōn̄ā ko.

Kōrā in canaan eo m̧ool ekar kajoor, wāmourur, im peran ilo kean̄ kōn tōmak eo an ke jekdoon jidik in kajoor eo an Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ kar bwe.

Āliktata, Jisōs Kraist ekar uwaak kōn juon kajoor im uwaak emakijkij: “O kōrā, eḷap am̧ tōmak; āinwōt am̧ kōņaan.” Wanjo̧n̄o̧k in ke E ej kaorōk im atbakwoj kajjojo iaad ilo iaļ ko ad n̄an itok n̄an E ilo lo̧o̧k ko rekwojarjar ilo an kaenōm̧m̧an eo ke “nejin jiron̄ eo ej mour jān awa in wōt” (Matu 15:28).

Ta Eo Jemaron̄ Ekkatak?

Elder Talmage ekar ba, “Kijejeto eo kōrā in ekar pedped ioon tōmak eo anjo̧ jān kaban̄ban̄ ko loi im niknik jekdoon n̄e pād iumin kabbweerer.”7

Kain niknik in tōmak ilo Jisōs Kraist rōt in ej jejjōt in ta eo rikaanan eo ad ejitōnbōro, Būreejtōn Russell M. Nelson, ekar kapilōk kōj n̄an ejaak: “Tōmak ilo Jisōs Kraist ej kajoor eo eļaptata epojak n̄an kōj ilo mour in. Men otemjej remaron̄ n̄an er ro rej tōmak.”8

Ij kauteij kōrā in canaan eo m̧ool ekar kajoor, wāmourur, peran im kijejeto ilo kātōk tōmak eo an ilo Jisōs Kraist āinwōt Rilo̧mo̧o̧r, Messaia, im Kiin̄. Liin ej juon Kallim̧ur Ekāāl wanjo̧n̄o̧k in tōmak im ineem̧an emenin aikuj n̄an aolep kōj rikaļo̧o̧r an Jisōs Kraist. Jab ebbweer, kōj jen kijejeto lo kōtōpar kain tōmak rōt in ilo “Pris eḷap n̄an men ko reṃṃan renaaj itok” (Hibru 9:11).

Kakeememej ko

  1. Lale James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 354.

  2. James E. Talmage, Jesus the Christ, 354.

  3. James E. Talmage, Jesus the Christ, 354.

  4. Lale James E. Talmage, Jesus the Christ, 355.

  5. James E. Talmage, Jesus the Christ, 355.

  6. David A. Bednar, “Ineem̧m̧an im Ettā Bōro,” Liaona, Mae 2018, 32.

  7. James E. Talmage, Jesus the Christ, 356.

  8. Russell M. Nelson, “Kraist Em̧ōj an Jerkakpeje; Tōmak ilo E Enaaj Kōm̧akūt Toļ ko,” Liaona, Māe 2021, 104.

Būriin