2023
Kuó ke Maʻu Ho ʻEnitaumení. Pea Hā Leva?
Tīsema 2023


“Kuó ke Maʻu Ho ʻEnitaumení. Pea Hā Leva?,” Liahona, Tīsema 2023.

Kuó ke Maʻu Ho ʻEnitaumení. Pea Hā Leva?

Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko mai hili hoʻo maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale ʻo e ʻEikí?

ʻĪmisi
Temipale Oakland California

Tā ʻo e Temipale Oakland California faitaaʻi ʻe Mason Coberly

Mālō e Ngāue! Kuó ke fakahoko ha sitepu mahuʻinga “ke [ke] foki [ai] ʻi he hala ʻo e fuakavá ki heʻetau Ongomātuʻa Fakalangí … mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.1 ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻau.

Foki ki he Temipalé ʻi he Lahi Taha Te Ke Lavá

Koeʻuhí kuó ke maʻu ʻeni ho ʻenitaumení, toutou ʻalu ki ai ʻi he lahi taha te ke lavá! Mahalo ʻokú ke kei fakatupulaki pē hoʻo fakamoʻoni ki he temipalé, pea ʻoku SAI pē ia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni. ʻE tupulaki ʻa e mahino ʻokú ke maʻú mo e vā fetuʻutaki fuakava mo e ʻOtuá ʻi hoʻo foki ki he temipalé.

Kapau ʻokú ke nofo ofi ki ha temipale, tokanga ke ʻoua naʻá ke tuku ʻa e “faingofua ʻo e foungá, pe ko hono faingofuá,” (1 Nīfai 17:41) ke ne taʻofi koe mei haʻo toutou foki. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuó u mamata ʻi ha ngaahi taimi lahi ki ha niʻihi fakafoʻituitui kuo nau fai ha ngaahi feilaulau kāfakafa ke nau ō ki he temipalé ʻi ha feituʻu mamaʻo. … Ko e taimi ʻoku ofi ai ha temipalé, ʻe lava ke hanga ʻe ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻo veteki hoʻo palani ke ke ʻalu ai ki he temipalé. Fokotuʻu ha taumuʻa pau, fakakaukauʻi ʻa e tūkunga ʻokú ke ʻi aí, mo e taimi ʻe lava ke ke kau atu ai ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Pea ʻoua naʻa tuku ha meʻa ke ne veteki ʻa e palani ko iá.”2

Mataʻikoloa ʻAki Hoʻo Lekomení

ʻE lava ke kehekehe pē ʻa e tuʻo lahi ʻo ʻetau moihū ʻi he temipalé, ka ʻe lava ke tau takitaha mataʻikoloa ʻaki ʻetau lekomeni temipalé. ʻOku ʻikai ko ha laʻipepa fakangofua pē hoʻo lekomení. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa e loto-falala ʻa e ʻEikí kiate koé ʻi Heʻene fakaafeʻi koe ki Hono falé ʻi he māmaní. ʻOku fakahaaʻi foki ʻe hoʻo moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipalé hoʻo loto-holi ke foki ʻi ha ʻaho ki Hono ʻapi ʻi he langí. Naʻe poupou mai ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau moʻui “taau [fakaʻaho] ki he ʻEikí”:

“ʻOku fakahaaʻi mai ʻe hoʻo lekomeni temipalé ha tukupā fakalaumālie ʻoku loloto pea ʻokú ke fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻEikí pea ʻofa he meʻa ʻokú Ne ʻofa aí: angamalū, angavaivai, tuʻumaʻu, angaʻofa, loto-toʻa, manavaʻofa, faʻa fakamolemole, mo e talangofua. Pea ʻokú ke fakatukupaaʻi koe ki he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko iá ʻi he taimi ʻokú ke fakamoʻoni ai ho hingoá ki he fakamatala fakapepa toputapu ko iá. …

“Ko e “taau ki he ʻEikí” ko ha fakamanatu ia ʻo e meʻa ʻoku ʻamanaki ʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau tauhi ʻa e fuakavá.”3

Mataʻikoloa ʻAki Ho Kāmeni Temipalé

Hangē ko hono fakahaaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e faingamālie toputapu ʻo hono tui faivelenga ʻo e kāmeni temipalé “ko hano fakahaaʻi ia ki tuʻa ʻo ha tukupā loto ke muimui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”4

ʻE lava ke tau pehē ʻi he fiefia, ko hono tui fakalelei ʻo e kāmeni temipalé “ko ha founga ia ʻa e ʻEikí ke tau ʻave ai ha konga ʻo e temipalé mo kitautolu ʻi heʻetau mavahé. … Pea neongo he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo ʻi he temipalé, ka ʻe lava ke tau maʻu maʻu pē hano konga ke faitāpuekina ʻetau moʻuí.”5

Kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ha meʻaʻofa maʻongoʻonga (ko e ʻuhinga ia ʻo e ʻenitaumení). Ko e founga faingofua te ke lava ʻo fakahaaʻi ai hoʻo houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko ʻení, ko hoʻo fakaʻapaʻapa ʻi hono tui mo e talanoa kau ki ho kāmeni temipalé.

Ke Ke Faivelenga

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e faivelengá ʻoku tau fonu maʻu pē ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau kātaki ʻi he tui, naʻa mo e taimi ʻoku tau taʻe-pauʻia aí. Kuo fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku nau fili Iá.

“Ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea kuo teʻeki ai mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻi hono toʻukupu ʻoʻoná pea kuo teuteu maʻamoutolú;

“… ka neongo iá, ke mou fiefia, he te u tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:17–18).

Kuo tānaki mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he ngaahi talaʻofa ko ʻení:

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, ʻe hoko ʻa e temipalé ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga, fiemālie, pea mo e fakahā.”6

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalahi ho taimi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, te ke tupulaki mo fakalahi hoʻo malava ke fanongo kiate Iá.”7

“Fakamahuʻingaʻi mo tauhi hoʻomou ngaahi fuakavá ʻo laka ange ʻi haʻamou toe ngaahi tukupā. ʻI hoʻomou tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu ha nonga, loto-toʻa, fiefia, ʻio, mo ha fiemalie lahi ange.”8

Te ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení ʻi hoʻo feinga ke hokohoko atu hono fakatupulaki ho vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí—ʻa e vā fetuʻutaki mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au,” Liahona, Mē 2019, 91.

  2. Richard G. Scott, “Lotu ʻi he Temipalé: Ko e Maʻuʻanga Ivi mo e Mālohi ʻi he Taimi Faingataʻá,” Liahona, Mē 2009, 43.

  3. Ronald A. Rasband, “Taau ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 23–24.

  4. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 6 ʻOkatopa 2019.

  5. Carlos E. Asay, “The Temple Garment: ‘An Outward Expression of an Inward Commitment,’Liahona, Sept. 1999, 39.

  6. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 95.

  7. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 90.

  8. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 98.

Paaki