Liaona
Bwebwenato ko an Baam̧le kōn Make Bōk mour ko ad
Juļae 2024


“Bwebwenato ko an Baam̧le kōn Make Bōk mour ko ad,” Liaona, Juļae 2024.

Bwebwenato ko an baam̧le kōn Make Bōk mour ko ad

Āinwōt ro jinen im jemān ajri ro, jej kōnnan kepooj ajri ro nejid n̄an jabdewōt jorrāān ko renaaj jelm̧ae. Men̄e ejjab juōn men eo epidodo kenono kake, make bōk mour ko ad ej juon iaan kauwōtata ko.

Pija
armej ro rej lōkkā ioon dān ko rekauwatata

Mour in bam̧le ej āinwōt lōkkā ioon dān ko rekauwōtata. Ilo an baam̧le ko ekōņak kein aō im at in bōbrae ko, ro jinen im jemān rej āinwōt reba eo ej kwaļo̧k wōn eaar eļļā ion iaļ in mokta. Ajri ro rej aikuji kōj n̄an kakkōļ er kōn ae ko rekajoor im dekā ko repād im̧aan. Ñe tu maanlok ilo lal in reba eo ijo emaron̄ in juon dān ej to̧o̧rļo̧k, jenaaj ke kar kakkōl ajri ro nejid kake? Jenaaj ke kar kwaļo̧k kilen aer aņōōņ im elmen aer kajebwābwe n̄an aer ukōt iaļ eo aer, ak jenaaj ke kar kōttar aer ten wōtļo̧k innām jej kab kakkōļ er?

Āinwōt ro jinen im jemān ajri ro, ejjab juōn men eo me eoidodo kennaan kake n̄e rej make m̧ane er, bōtaab jemaron̄ kōjparok im kepooj ajri ro nejid m̧okta jen aer būki ļōmņak kein me rekauwōtata.

Jinen im jemān ajri ro remaron̄ jipan̄ ajri ro jino dāpij en̄jake ko aer im n̄an jeļā ia eo remaron̄ etal n̄ane eļan̄n̄e rej en̄jake aer aikuj jipan̄. Reyna I. Aburto, kar Rikakpilōklōk eo Kein Karuo ilo Doulul eo an Kōrā ilo Būreejtōnji eo Eutiej, eaar katakin bwe “menin emaron̄ kwaļo̧k ke jejeļā kōn ta eo ej waļo̧k kōn nan̄inmej in ļōmn̄ak, kapukōt jipan̄ ko remaron̄ jipan̄ kwaļo̧k apan̄ ko im nej marōn boktok kōj im ro jet n̄an Kraist, eo ej M̧aajta in Kōmour.”

Juōn Apan̄ eo Aorōrk n̄an Kōnono Kake

Jet rej make bōk mour ko aer ilo an ejjeļo̧k kakkōl. Jet elukkuun kijon̄ alikkar kōkkaļļe ko, ak jet iien kōkkaļļe kein rejjab bōd. Jejjab maron̄ jelā lukkuun ta ko ajri ro nejid rej lōmnake, kōn menin jej aikuj kepooj er jān ke rej idik-mokta jen an lōmnak in make bōk mour ko aer pād ilo bōklōkōt ko aer.

Sister Aburto ear errā, “bwe elukkuun aorōk n̄an kōnaan kake apan̄ kein ippān ro nejid, baam̧le ko ad, im ro m̧ōttad ilo m̧oko imōd, ward eo, im ijo jikid.”

Elder Dale G. Renlund jān Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro eaar katakin: “Kōj kajjojo ewōr ad baam̧le, ro mōttad raorōk, ak ro me rejeļā kajjier me ewōr aer iminene in ļōmnak in bōk mour ko aer make, kar kajjieon̄ bōk mour ko aer, ak ro me em̧ōj aer bōk mour ko aer make. … Elōn̄ ward ko im stake ko [im baam̧le ko] raar ļōmņak in kōnono kake bōbrae bōk mour an juon make ālkin an juon eo kar bōk mour eo an make. Kajjitōk eo aō ej—etke jej aikuj kōttar? Etke jejjab kōm̧m̧ane kiiō? Kōnke ewōr juōn eo ilo ward eo ak stake ej ļōmņak in make bōk mour eo an.”

Ikar jijjet im kōnono ippān ajri ro neju jet iiō remootļo̧k ālkin an kar waļo̧k juōn jorrāān rot in ijo jokwe ie. Iaar en̄jake kipel n̄an kwaļo̧k n̄an er kōn Jisōs Kraist, ekkar wōr aolep ien juon iaļ in wōnm̧aanļo̧k. Eaar ejjeļo̧k men en raar maron̄ kōm̧m̧ane, ak jab maron̄ kōm̧m̧ane, me emaron̄ in kar kōm̧m̧an bwe bōk mour ko aer make en uwaak eo. Ilo aer dik im jajeļo̧kjeņ, iar jab lōmnak ke rej pād ilo kauwatata, ak iar jelā ke elōn̄ men en Ij aikuj kōm̧m̧ane n̄an aō kepooje ajri ro neju bwe ren jelā kōm̧adm̧ōd, ļōmņak ko rekauwōtata remaron̄ in bōk mour ko aer make.

Kōņaan kōn make m̧ane kōj make ej jipan̄ Bōbrae an Waļo̧k

Kein ekatak ko an Kabuņ in ej katakin n̄an bōbrae bōk mour ko ad: “Kōņaan kōn make m̧ane kōj make ebban kōm̧m̧an an juon armej kōnaan bōk mour ko an. Ilo m̧ool, waļan̄i im kōnono kin make bōk mour ko ad ej juōn wāween n̄an jipan̄ bōbrae an walok bōk mour ko ad.”

Ekkar n̄an John Ackerman, PhD, mānija in m̧ōn taktō in bōbrae bōk mour eo am make ilo Nationwide Children’s Hospital, “Ejaake juōn jikin eo ejokane n̄an kōnono kōn bōk mour eo am make emaron̄ kōjparok mour eo an juōn ajri.” Im m̧ool, ej kakkobaba im ba, “n̄e juōn ajri ej ļōmņak in bōk mour eo an make, , an jelā ke ewōr juon rūtto ej kea im emōnōnō in bwebwenato ippān.”

“Kōņaan kōn make m̧ane kōj make ilo jim̧we ilo wāween ko remaron̄ jipan̄ n̄an kapojrake jān an wanm̧aanļo̧k wot,” Sister Aburto ar katakin. Jemen ar mej kin an kar bōk mour eo an make. Elōn̄ Iiō ko, kōrā in ekar bōbrae an kōnono kōn mej eo an ippān baam̧le eo an. Bōtaab, liin ear katak jen iien eo kōn aorōk in kōnono kake ilo m̧ool im jejjet in. “Imaron̄ kiiō kōpeļļo̧k ao kōņaan kōn jako eo an jema ippān ro neju im kam̧ool kōn kajoor bwe Rilo̧mo̧o̧r eo emaron̄ letok jim̧or ilo laļ in im iturājet.”

Kōnono eo kōn bōk mour an juon emaron̄ kōperan ajri ro n̄an jino kōnono ippān ro jineer im jemeer im rūtto ro rej lōke er ijelo̧kin kajjieon̄ in ļōmņak in bōk mour eo aer make, kōn men ko rej kajitōk kaki.

Ajri ro me jiljino im jiljilimjuōn aer iiō kar liake lok er kōn aer kōn make m̧ane er make. “Kar ekkā wōt … takto ro an nan̄n̄inmej in im ro rej ekatak kake im jineir im jemeir kōn jab tōmak ajri jidik ro 10 n̄an 11 aer iiō kōn bōk lemnak ko n̄an make m̧ane er,” Dr. Ackerman ej ba. “Jej jeļā ke menin ejjab m̧ool.” Ļein ej kwaļo̧k bwe ajri ro rōm̧m̧an ded remaron̄ ekkeijel ilo ļōmņak in bōk mour eo aer make kōn menin eddodo n̄an ro jet, āinwōt ilo en̄jaake metak, ak ilo en̄jaake an ejelok kōjatrikrik.

Sister Aburto ej jiron̄ kōj, ilo ad jeļā kilen loe jain im kakōļļe ko ilo kōj make im ro jet emaron̄ juon men in jipan̄. Jej maron̄ barāinwōt katak n̄an kile bōd ak ļōmņake jon̄ak ko rej jab ājmour im kilen bōk jikier ippān ta ko rejim̧we im ājmour ļo̧k.”

Bōk Mour ko ad Make Emakijkijļo̧k Jān Jon̄an eo Jej Maron̄ Ļōmņak Kake

Ilo aolepen laļ in, ilo aolep 40 second ej wōr mej jān bōk mour ko ad make, im ej kein karuo ian wūn ko rej kōm̧m̧an mej ilo laļin n̄an armej ro ikōtaan iiō kane 15–24 iiō. Ilo juōn iien ekatak kar kōm̧m̧an ilubwilijin jodikdik ro ilo Utah, USA, ro rej katak kake jān Brigham Young University rar lo bwe eiten 12 bōjjāān in jodikdik ro an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan ko Āliktata emōj aer lukkuun ļōmņak in bōk mour, im 4 bōjjāān rar kajjieoñ juōn katten.

N̄an lukkuun kameje, ilo juon kurup in 25 jodikdik ro, 3 iaer, raar kōnono, raar lukkuun ļōmņak in bōk mour ko aer make, im juon em̧ōj an kar kajjieon̄ in bōk mour eo an make.

Ñe jemaron̄ jipan̄ ajri ro nejid pukōt jipan̄ eo rej aikuji mokta jen aer tōpar jon̄an jorrāān in—n̄e lōmnak ej oktak n̄an juōn pepe—bōlen jemaron̄ jipan̄ er ukōt lōmnak in mokta jen an rumwij.

Ia eo n̄an Jinoe

Ilo aer idik wōt, ajri ro remaron̄ jino bōk en̄jaake ko, ijoke jej maron̄ leļo̧k n̄an er kajin n̄an kajim̧we kōmeleleiki en̄jaake ko aer. Bun̄ten eo jinoin tata ne ej jipan̄ juōn ajri kalōk naan ko ilo juon kajin an ļeo ak lio ilo en̄jaake ko aer. Jej maron̄ katakin ajri ro n̄an meļeļe kōn oktak ko ikōtaan illu, būrom̧ōj, bōbweer, im ko jet. n̄e ajri eo ej maron̄ kōmļeļeik kin ta ļeo ak lio ej en̄jaake, jej maron̄ jerbal ibben doon jen jene. Ilo juon jekjekin kōkar in jon̄an iiō, jej maron̄ jino kenono kin en̄jake ko aer rellap ibben ajri ro reddik rej jon̄an rōttan ne jiljino iiō im jipan̄ er bwe ren kūle jorren kein im jelā kilōn kwaloki en̄jaake kein.

Kenono kein remōkaj renaj jipan̄ ro jineer im jemeer jeļā kōn ta ko ajiri ro nejier rej tin en̄jaake. Eiten aolep ajri ro rej en̄jaake aer em̧m̧an im nana ilo en̄jaake-em̧m̧anļo̧k. Ekkā menin. Ilo ar kenono ippāer jān ke rar dik im emaron̄ kōm̧m̧an bwe jineir im jemeir ren jelā ta ko rej walok n̄an er renaj jelā ikooktak in en̄jaake ko aer im n̄e ej jino kauwatata.

Kōnono in bōbrae kōn bōk mour ko ad make ej āinwōt bar menin bōbrae ko jet me rej katakin ro jineir im jemeir. Jej maron̄ kepooj ajri ro im youth ro n̄an aer ioone lōmnak in bōke mour ko aer make ejelok oktak jen aer katakin er kōlen kattōre juon wa im ta eo ren kōm̧m̧ane ilo juon iien jorrāān ilo wa. “Jej kōnan kepooj ajri ro nejid n̄an melele kin ta emaron̄ walok ilo en̄jaake im ta ko remaron̄ in loe ippān ro jeraer, Dr. eo ej ba. Ackerman.

Pija
Jiron̄ eo ej jipan̄ kotak juon waan lōkā ilo reba kan

Wōnmaanļo̧k kōn Ekōnono eo

Ilo an ajri ro reddik rūtto ļo̧k, kōnono ko ad ippaer renaj bareinwōt rūtto. Jej maron̄ kajitōkin kajitok ko rebben innem kōtlok bwe ajri ro ren make uaak. Rōjan̄ e ajri ro bwe ren mool ilo en̄jaake ko aer reppen. Ekatak eo ej kwaļok ke ilo ad kwaļo̧k en̄jaake ko reppen emaron̄ in kadiklok aer ļap im aetokan kitiier.

Ilo an pellok ad kenono kōn buromōj, kōn bōk mour ko ad make, ak en̄jaake in kabwerer ko, ajri ro rej ekatak bwe rej maron̄ bar jeere m̧ool in lōmnak ko aer im bwe rej en̄jaake aer pād ilo kōjpārok ippād. “Rej bōk ennaan in me ejelok kajitōk ke kwoj lukun kea kake er, im ilo aer mōņōņō im koj kea n̄e emman aer bed,” ej ba juōn eo ej lolorjake jorren in kōmelij.

Iakwe eo ad im ilo ad rie ajri ro nejid emaron̄ kapeik iakwe eo an Jemed Ilan̄ n̄an kōj kajojo. “Jeman Ilan̄ ej iakwe kom—kom kajojo,” Bureejtōn Thomas S. Monson ar katakin 1927–2018). “Iakwe en ejan̄in kar oktak. … Ej pād ijjōn n̄an kwe n̄e kwoj būrom̧ōj ak m̧ōņōņō, ebweer ak kōjatdikdik. Iakwe an Anij ej pād ijen n̄an eok men̄e kwoj ak kwojjab en̄jaake am̧ bōk iakwee. Ej pād ijen iien otemjej.”

Ālkin Iaar kijer in kōnono kōn bōk mour ko ad ippen ajri ro nejū make, ļadrik eo nejū-ruatimjuōn iiō rittoon ear kajitōk n̄e emaron̄ kōnnan ippa ak en kōmro wōt. E ar jiron̄ tok iō kōn iien ko ekin kar lōmnak in bōk mour eo an make, kadede kōn wāween an maron̄ nej kōmmane. Iar jab lōmnak ke e ewōr an lōmnak rot kein. Iar atbokwūj e, kar kamolol e kōn an peran in ba tok n̄an n̄a, im iar jiron̄ lok e ke jekdoon ta ko ej kōmmani ak lōmnak i, e eaar lukkuun aorōk im baamle eo am elukkuun aikuji e. Im iar kapen ippa n̄an mije e kōn jabdewōt kakkaļļe in bōk mour eo an ak ļōmņak in jorrāān in kōmelij.

Bōk mour ko ad make ejjab Uwaak eo in

Jet jodikdik remaron̄ en̄jake mijak bwe bōk mour emaron̄ wāween eo wōt ilo kōtmene eo aer. Burejetōn Jeffrey R. Holland, Acting Bureejtōn jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro, ekkar kōperan kōj ke: “Jekdoon jete likjab ko kwar kōmmani … , ak ewi jon̄an am ettolok jen ijo jikōm im bamle eo am im Anij kwoj en̄jaake ke kwar emakūtkūt, Ij kamool bwe kwar jab jako n̄an jon̄an eo me rebban kar tōbar iuk kin iakwe in ekwojarjar. Ejjab pidodo n̄an kwe bwe kwon maron̄ wanlaļļo̧k jān meram in Pinmuur eo an Kraist ej rom̧aak.”

Ñan kakkobaba n̄an kōnono n̄an ajri ro nejid reddik, jej maron̄ kennan n̄an jorikrik ro kōn wanjon̄ok in letok jān Burejtōn Holland: “N̄an jabdewōt jodikdik ro nejid jekane rej ioon apan̄, jekdo̧o̧n n̄ūrbōktak ko ak apan̄ ko, mej ilo aer make bōk mour ko aer ejjab uwaak eo ekkar. Eban joļo̧k metak eo kwoj en̄jaake ak men eo kwoj ļōmņake kwoj kōm̧m̧ane. Ilo juōn laļ eo elap aikuj aolep meram ko remaron̄ tōpari, jouj jab kōwaane meram eo indeeo an Anij ar likūti am jetōb m̧okta jān an kar ejaak laļ in. … Kwon jab kakkure juōn mour eo Kraist ar lewaj An mour bwe kwon kōjparok. Komaron̄ anjo̧ ioon apan̄ ko an mour in kōnke jenaaj jipan̄ kom̧ kotaki. Kokajoor jen am̧ ļōmņake. Jipan̄ ej pād, jān ro jet im eļaptata jān Anij. Rej iakwe eok im kaorōk eok im eļap aikuji eok. Kōm̧ij aikuj Eok!”

Kwe im armej eo pāleem maron̄ kōnono kake ilo juon ien em̧m̧an n̄an jino kōnono kake menin—mokta jen an waļo̧k jorrāān ko, n̄e elōn̄, itok. Kwoj maron̄ jar im pukōt Jetōb eo n̄an tōl jim̧or ilo ien im naan in kōnnan ko ippen ajri ro nejūm.

Jej jab bōk eddoin kālet ko an ro jet n̄an kōjemļo̧k juōn mour, bōtap elōn̄ men jemaron̄ in kōmmane n̄an jipan̄ bōbraeiki menin. Āinwōt an kar Būreejtōn Holland kar katakin:

Nejin Anij Emake Wōt ekar itok n̄an letok n̄an kōj mour n̄an anjo jen mej.

“Jej aikuj lukkuun leļo̧k kōj make n̄an menin letok eo an mour im n̄an jipan̄ ro rej pād ilo kauwōtata jen aer ebweer jen menin letok in ekwojarjar.”

Kakeememej ko

  1. Reyna I. Aburto, “Bulōn Kōdo̧ im Det, Irooj, Pād wōt Ippa!,” Liaona, Nov. 2019, 58.

  2. Lale “Kōkkalle in Kakkōl ko in Bōk Mour,” ilo Elmen n̄an Jipan̄, Bōk Mour eo An, Jipan̄ Mour, Gospel Laibrare.

  3. Reyna I. Aburto, “Bulōn Kōdo̧ im Det,” 59, note 10.

  4. Dale G. Renlund, “Ta eo Jejelā kin Bōk Mour” (video, 2018), ChurchofJesusChrist.org.

  5. Kennan kin Bōk Mour Ko Ad Make Enaj ke Kōmman bwe Ren Bar Kajjeon̄ Bōk Mour ko aer Make?” in FAQ, Suicide, Life Help, Gospel Library.

  6. John Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide,” On Our Sleeves: The Movement for Children’s Mental Health, Aug. 2022, Aug. 2022, onoursleeves.org.

  7. Reyna I. Aburto, “Bulōn Kōdo im Det,” 58.

  8. Lale Kristin Francis, ilo “How to Talk to Your Child about Suicide: An Age-by-Age Guide,” University of Utah Health, Jept. 6, 2022, healthcare.utah.edu.

  9. Lale John Ackerman, ilo “Talking to Children under 12 about Suicide” (video), koba lok ibben ennaan ko “How to Talk to Kids about Suicide,” onoursleeves.org.

  10. Reyna I. Aburto, “Bulōn Kōdo̧ im Det,” 59, note 13.

  11. Lale “Suicide Statistics,” SAVE: Suicide Awareness Voices of Education, save.org.

  12. Lale W. Justin Dyer, Michael A. Goodman, and David S. Wood, “Religion and Sexual Orientation as Predictors of Utah Youth Suicidality,” BYU Studies Quarterly, vol. 61, no. 2 (2022), 88.

  13. Lale John Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide” im “Talking to Children under 12 about Suicide” (video), onoursleeves.org.

  14. Ackerman, ilo “Talking to Children under 12 about Suicide” (video), onoursleeves.org.

  15. John Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide,” onoursleeves.org.

  16. Naomi Angoff Chedd, ilo Sherri Gordon, “How to Talk to Your Kids about Suicide at Every Age,” Very Well Family, Nob. 16, 2022, verywellfamily.com.

  17. Thomas S. Monson, “Jej Jamin Etetal Make Iaad,” Liaona, Nob. 2013, 123–124.

  18. Jeffrey R. Holland, “Rijerbal ro ilo Jikin Kallib eo,” Liaona, Māe 2012, 33.

  19. Jeffrey R. Holland, “Kwōn Jab Mijak: Kwōn Tōmak Wōt!,” Liaona, Māe 2022, 36.

  20. Jeffrey R. Holland, “Kwōn Jab Mijak: Kwōn Tōmak Wōt!,” 36.

Būriin