Polokalama Toetuʻú
Mālōloó mo e Ngaahi Maná


“Mālōloó mo e Ngaahi Maná,” Palani Ako ki he Toetuʻú (2024)

Pulelulu, 27 Māʻasí

Mālōloó mo e Ngaahi Maná

“Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia” (Sione 11:25).

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻi tuʻa ʻi he fonualotó ʻoku mafao mai Hono toʻukupú

Lolotonga e uike fakaʻosi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne nofo ʻi he kolo ko Pētaní. ʻI ha kiʻi taimi nounou pē kimuʻa, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū ki Pētani ke fokotuʻu hono kaungāmeʻa ko Lāsalosí mei he maté. Hili ʻenau mamata ki he mana ko ʻení, naʻe tui ha kakai tokolahi ʻi he koló ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻI he 2022, naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana ke tokoni ke tau pukepuke ha tupulaki fakalaumālie ʻoku leleí:

ʻE tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e ngaahi mana ʻokú ke fiemaʻú kapau ʻokú ke tui kiate Ia, “ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui ʻi ha meʻa ʻe taha” [Molomona 9:21]. Fai ʻa e ngāue fakalaumālié ke maʻu ai ʻa e ngaahi maná. Kole ʻi he faʻa lotu ki he ʻOtuá ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e faʻahinga tui ko iá. ʻOku ou palōmesi atu te ke lava ʻo aʻusia ʻiate koe pē hono hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “foaki ʻa e mālohi ki he vaivaí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohí ʻokú ne [fakalahi] ʻa e mālohí” [ʻĪsaia 40:29]. ʻE fakavaveʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ho ivi fakalaumālié ʻo lahi ange ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke fai ʻa ia ʻoku ngali taʻemalavá. (“Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 99)

Lau pea Fakalaulauloto

Ko e hā ha ngaahi mana kuo fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí?

 

 

Hiva

ʻOku Ou Tui Kia Kalaisi,” Ngaahi Himí, fika 66

Paaki