Polokalama Toetuʻú
Laka Atú mo e Faingataʻaʻia ʻi he Ngoué


“Laka Atú mo e Faingataʻaʻia ʻi he Ngoué,” Palani Ako ki he Toetuʻú (2024)

Tuʻapulelulu, 28 Māʻasí

Laka Atú mo e Faingataʻaʻia ʻi he Ngoué

“ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39).

ʻĪmisi
Tangutu ʻa Sīsū Kalaisi mo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā tahá ʻi he falikí ʻi ha tēpile maʻulalo

Naʻe tauhi ʻe Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻa e ʻaho mālōlō toputapu ʻo e Laka Atú. Naʻá Ne fakahoko ʻa e ouau toputapu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai ʻEne kau ākongá ke nau kai mo inu ʻi he fakamanatu kiate Ia. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ki he mālohi fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ofi ke ʻosi Hono taimi mo kinautolú, naʻá Ne fekauʻi ai kinautolu ke nau “feʻofaʻaki” ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kinautolú (Sione 13:34–35). Naʻá Ne folofola ʻo pehē, ʻe hoko ʻa e ʻofa ko iá ko ha fakaʻilonga ki he niʻihi kehé ko ʻEne kau ākonga kinautolu. Kuo fuoloa fau e fononga mai ʻEne kau ʻAposetoló talu ʻenau fuofua fetaulaki mo Sīsuú, ka naʻe fakahaaʻi ʻe Heʻene folofolá naʻá Ne ʻafioʻi ne toki kamata pē ʻenau liliu ki he kau ākonga moʻoní.

Hili e meʻa ʻoku faʻa ui ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe kole ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ke muimui kiate Ia ʻi he poó ki ha ngoue lōngonoa naʻe ui ko Ketisemani. Neongo naʻe kole ange ʻe honau ʻEikí ke nau ʻāʻā mo Ia, ka naʻe māʻumohe ʻa e kau ākonga ongosiá. Naʻe kamata ke lotu toko taha ʻa Sīsū pea naʻe ʻikai fuoloa kuo ikunaʻi ia ʻe he mamahi taʻe-hano-tatau. Naʻá Ne kamata ai ʻi he ngoué ke toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala mo e mamahi ʻo e māmaní. Ko e kamataʻanga ia ʻo ha feilaulau ne toki aofangatuku ki he ʻaho hono hokó ʻi he kolosí ʻi Kolokota.

Kimui ange ʻi he pō ko iá, naʻe lavakiʻi ʻe Siutasi ʻIsikaliote ʻa e Fakamoʻuí ki he kau maʻu mafai fakalotofonuá, ʻa ia naʻa nau puke pōpula ʻa Sīsū pea ʻomi Ia ki he ʻapi ʻo Kaiafasi, ko e taulaʻeiki lahí. Naʻe tatali ai ʻa Sīsū ki Hono fakamāuʻí kae ʻoua kuo aʻu ki he pongipongi hono hokó.

Kuo toutou fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau haʻu ʻo ofi ange kia Kalaisi ʻi he fakatomalá, ʻa ia ʻoku malava tuʻunga ʻi he mamahi mo e Fakalelei ʻa Sīsuú:

ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ka ko ha ngāue. Ko e kī ia ki he fiefiá mo e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, ʻoku malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. (“Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67)

Lau pea Fakalaulauloto

ʻE tokoni fēfē nai ʻa e fakatomala fakaʻahó ke ke fakaʻapaʻapaʻi mo manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisí?

Mamataʻi

“Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí”

“Ko e Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní”

Hiva

Ke Mou Feʻofaʻaki,” Ngaahi Himí, fika 200

Paaki