Ngaahi Pulusinga Kimuʻá
Ako


Ako

ʻĪmisi
lightbulb-purple

Ko e hā te tau fai ʻi he kulupu ko ʻení?

Taimí:Seti ʻa e uasí ke miniti ʻe 60 ʻa e konga ki he Akó.

Lau:Koeʻuhí ke mahino ʻa e taumuʻa ʻo e kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita ko ʻení, vakai ki he tafaʻaki ki loto ʻo e takafi muʻa ʻo e tohi ngāue ko ʻení pea lau ʻa e talateú.

ʻOku tau ʻi hení ke fetokoniʻaki ke tau ako mo fakaleleiʻi ange ʻetau ngāué. ʻOku ʻi ai foki mo haʻatau taumuʻa lahi ange: ke hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ka tau lava ʻo tokoniʻi lelei ange ʻa e niʻihi kehé.

Mamataʻi:“Ko e Ako ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá” (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 18.)

Aleaʻi:Ko e hā naʻá ke ako pe ongoʻi mei he vitioó?

Lau:Tau taufetongi ʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení:

  1. ‘Oku tau fie maʻu ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu.

  2. Ka ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻi he taimí ni ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue ke maʻu ai ha ngāue lelei pe fokotuʻu ha pisinisi ʻoku lelei.

  3. Ko ia, ʻoku tau fie maʻu ke tau ako pe ako ngāue ke fakaleleiʻi ʻetau pōtoʻi ngāue.

  4. ʻE tataki kitautolu ʻe he ngaahi pōtoʻi ngāue ko ʻení ki ha ngāue lelei ange mo ha paʻanga hū mai lahi ange.

  5. Pea ʻe tokoni ʻa e lahi ange ʻa e paʻanga hū maí mo e lahi ange ʻa e tuí ke tau moʻui fakafalala lahi ange kiate kitautolu!

Aleaʻi:Ko ha fakamatala fakanounou lelei nai ʻeni ki he ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí?

Lau:Te tau tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he uike takitaha ʻi heʻetau kulupú.

Uike 1

Uike 2

Uike 3

Uike 4

Uike 5

Uike 6

Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue te ne tokoniʻi au ke u moʻui fakafalala pē kiate au?

Ko e hā ʻa e tuʻunga fakaako te ne fakafeʻungaʻi au ki heʻeku ngāué?

ʻE founga fēfē haʻaku totongi ʻeku akó?

ʻOku totonu nai ke u kole ki ha nō mei he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú?

ʻE founga fēfē haʻaku lavameʻa ʻi loki ako?

ʻE founga fēfē haʻaku lavameʻa ʻi tuʻa he loki akó?

Aleaʻi:ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau kamata ʻaki ai he uiké ni hono fili ʻo e ngāue ʻoku tau fie maʻú kimuʻa pea tau fili ʻa e ako ʻoku fie maʻú?

Lau:Ko e taumuʻa ʻo e akó ke maʻu ha ngāue lelei. Te tau ako ʻi he fuofua uike ʻe onó, kau ki he akó. ʻI he uike 7–12 te tau ako ai ki he founga ʻe maʻu ai ha ngāue leleí pea mo lavameʻa aí:

Uike 7

Uike 8

Uike 9

Uike 10

Uike 11

Uike 12

ʻE founga fēfē haʻaku ʻilo ʻa e ngaahi faingamālie ngāue totonú?

ʻE founga fēfē haʻaku fakamatalaʻi hoku mālohi ke fakalotoá?

ʻE founga fēfē haʻaku lava ʻo maʻu ʻa e māketi ngāue ʻikai tuʻuakí?

ʻE founga fēfē haʻaku ʻasi makehe ko e tokotaha mahino ke filí?

ʻE founga fēfē haʻaku fakavaveʻi ʻa ʻeku kumi ngāué?

ʻE founga fēfē haʻaku fakaʻutumauku he ngāué mo kei hokohoko atu pē ke lavameʻa?

Lau:Te tau tali ʻi heʻetau ngāue fakatahá, ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo lavameʻa!

Ko e hā ʻoku maʻu ke foaki atu?

Lau:Tau vakai pe ʻe founga fēfē haʻatau ngāue fakataha fakakulupu.

Mamata’i:“ʻAlu ʻo Fakahoko ʻa e Akó” (ʻikai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 20.)

Aleaʻi:Te tau fetokoniʻaki ke tau “ʻalu ʻo fakahoko.” Ko e hā ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga ʻi he vitioó? ʻOku kehe fēfē e founga ko ʻeni ʻo e akó mei he ngaahi kalasi angamaheni ʻi ʻapi ako pe ʻi he lotú?

Akoako Fakahoko:Vahevahe ki ha fanga kiʻi timi iiki tautau toko tolu. Feʻunuaki homou ngaahi seá ke mou fehangahangai, pea fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

  1. Fakafeʻiloaki nounou pē koe—ho hingoá mo ho fāmilí. Fakamatala ki hao lavameʻa. Hangē ko ʻení: “Naʻá ku maʻu ha pale ʻo e ngāue tokoní ʻi he ngāué,” pe “Naʻá ku ngāue fakafaifekau” pe “Naʻá ku ohi hake ha fānau ʻe toko tolu.”

  2. ‘Oku totonu ke talaatu ‘e he ongo toko ua ko ‘eé he taimí ni pe ko e hā ‘a e ngaahi me’a na’e fie ma’u ke tu’unga ai ho’o lavame’a ko iá Kapau na’á ke pehē, “Na’á ku ngāue fakafaifekau”, ‘e lava ke tala atu ‘e he ni’ihi kehe ko ‘eé, “Tā ‘okú ke loto-to’a, ko ha tokotaha ngāue mālohi, ko ha taki mo e faiako, pea lelei mo e kakaí.”

  3. Toe fai pē ʻeni mo e toengá.

  4. Toe foki ʻo fakataha mo e kulupú kotoa. Vahevahe ha ngaahi lavameʻa kuo fai ʻe he kau mēmipa ʻo e kulupú mo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá.

Lau:Ko e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ko e konga ia ʻo e fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí. Lau e potu folofola ʻi toʻomataʻú.

Aleaʻi:ʻE founga fēfē ke ngāue fakataha ʻetau kulupú ke fetokoniʻaki?

Akoako Fakahoko:Tau fakahoko ʻetau fuofua ngāue fakakulupú. Tau fakaʻaongaʻi ha miniti ʻe nima ke fakakaukauʻi ai pe ko e hā ʻe ui ʻaki ʻetau kulupú.

Hiki ʻa e hingoa ʻo e kulupú ʻi lalo:

Ko e hā ʻa e ngāue ʻoku totonu ke u fili ʻi he kahaʻú?

Lau:Te tau fakakaukauʻi ʻi he lolotonga ʻo e uike ní pe ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻe lava ke tau fai ke tau hoko ai ʻo moʻui fakafalala ange ai kiate kitautolú. Hili ia pea tau foki mai ʻo līpooti.

ʻE hanga ʻe he fehuʻi mo e ngāue ʻo e uike ko ʻení ʻo tataki ʻetau fealēleaʻakí mo e tukupaá.

Lau:FEHUʻI ʻO E UIKÉ—Ko e hā e faʻahinga ngāue te ne tokoniʻi au ke u moʻui fakafalala pē kiate aú?

NGĀUE ʻO E UIKÉ—Vakili ʻa e ngaahi ngāue te u fili mei ai ʻi he kahaʻú, ako ki he ngaahi ngāué mei he kakai kehé, pea teuteuʻi ha palani ngāue.

Akoako Fakahoko:Hiki ʻa e lahi ʻo e paʻanga hū mai ʻokú ke fie maʻu ʻi he māhiná takitaha ke ke moʻui fakafalala ai pē kiate koé (mei he kiʻi sivi fakafuofuaʻi ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he Ko Hoku Halá):

ʻOku ou fie maʻu lahí he māhina kotoa pē ka u moʻui fakafalala pē kiate au.

ʻE lava ʻa e kiʻi tohi Ko Hoku Halá ʻo tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení.

Lau:Sai, ko e hā ha ngāue ‘oku tau fie ma’u ‘i he kaha’ú te ne ‘omi ‘a e lahi ‘o e pa’anga hū mai ko ení?

Mamataʻi:“Ko e Lisi Ke Fili mei Ai ʻa e PTFT” (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 21.)

Akoako Fakahoko:ʻOku totonu ke ʻoange ʻe he tokotaha tokoní ha tatau ʻo e Lisi Ngāue ke Fili Mei Aí ki he mēmipa takitaha ʻo e kulupú.

  1. Fulihi ho seá ke fehangahangai mo ha mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú. Vakai fakataha ki he Lisi Ngāue Ke Fili Mei Ai ne ʻoatu ʻe he tokotaha tokoní.

  2. Tali he taimí ni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko e hā ʻa e ngāue ʻokú ne maʻu hoʻo tokangá? ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ngāue ʻoku fenāpasi mo ho ngaahi mālohingá pe taukeí?

    • Ko fē ʻa e ngāue ʻoku totongi lelei tahá?

    • Ko fē ʻokú ne fie maʻu lahi ange ha akó?

    • ʻE ala tokoni fēfē atu ʻeni kiate koe?

Lau:Ko ʻetau maʻu pē ha foʻi fakakaukau fekauʻaki mo e ngāué te ne ʻomi ʻa e faʻahinga paʻanga hū mai ʻoku tau fie maʻú, pea mo ia ʻoku fie maʻu lahí, ʻoku fie maʻu leva ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fili ke faí, pea fai ʻetau filí. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe ha “palani ngāue” ʻi he fili ʻo ʻetau ngāue pe pisinisi ʻi he kahaʻú.

Lau:Te tau faʻu ha palani ngāue ʻi he lolotonga ʻo e uiké (vakai ki he peesi 24). ʻE tokoni hono akoako fakahoko ko ʻení ke tau ʻilo ai ʻa e founga ke fai iá, ʻi he sitepu taki taha!

Akoako Fakahoko:Fulihi ho seá ki ha mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú peá mo akoako fakahoko fakataha ʻeni.

Sitepu 1 Lau ‘a e ongo sīpingá. Hiki ha faʻahinga ngāue ‘okú ke fakakaukau’i, ‘i he puha ‘oku ‘atā ‘i lalo ‘i he “Ko Ho’o Sīpingá,” ko ho’omo akoako fakahoko pē. ‘I he laine hono hokó, hiki ai ha hingoa ‘o ha kakai te ke lava ‘o faka’eke’eke fekau’aki mo e fa’ahinga ngāue ko iá.

KO ʻEKU PALANI NGĀUÉ: KO E HĀ ʻA E NGĀUE ʻE LAVA ʻO TOKONIʻI AU KE U MOʻUI FAKAFALALA PĒ KIATE AÚ?

Sīpinga 1

Sīpinga 2

Ko Hoʻo Sīpingá

Hiki ha faʻahinga ngāue ʻe tolu te ke fakakaukauʻi.

‘Enisinia Me’alele

Tokotaha Ngāue Tekinolosia Fakafaitoʻo

KO HAI ʻOKU ʻILO KI HE FAʻAHINGA NGĀUE KO ʻENÍ?

Hiki ha kakai ʻe toko 3–5 ke mou talanoa fekauʻaki mo e ngāué takitaha.

Mīkeli, kaungāmeʻa ʻenisinia

Lōpeto, tangata tuʻuaki kā

Kālosi, ko ʻeku faʻētangata

Nāomi, ngāue ʻi he falemahakí

Tōlini, neesi

Susi, mataotao he komipiutá

Sitepu 2 Lau ʻa e ngaahi fehuʻi mo e sīpinga ʻi laló. Fakafonu ʻa e ngaahi puha ʻi he “Ko Hoʻo Sīpingá.” ʻI he akoako ko ʻení, mahalo ʻe fie maʻu ke ke mateʻi.

KO E HĀ HA NGAAHI FEHUʻI TE U FAI KI HE KAKAI KO ʻENÍ?

Sīpinga 1 (ʻEnisinia Me‘alele)

Sīpinga 2 (Tokotaha Ngāue Tekinolosia Fakafaitoʻo)

Ko Hoʻo Sīpingá

Ko e fiha nai ʻa e paʻanga hū mai te u ʻamanaki ki ai ʻi he māhina takitaha ʻi he taimi teu kamata aí? Ko e fiha nai ʻa e paʻanga hū mai fakamāhina te u ʻamanaki ki ai ʻi he hili haʻaku ngāue ʻi ha taʻu ʻe taha?

Tuʻunga vāhenga kamatá: 3500

Hili ha taʻu ʻe taha: 4500

Tuʻunga vāhenga kamatá: 4200

Hili ha taʻu ʻe taha: 5000

ʻE founga fēfē haʻaku feʻunga mo e faʻahinga ngāué takitaha?

Akoʻanga fakaʻenisiniá, māhina ʻe 8

Maheni ngāue taʻu ʻe 1

ʻIloʻi ha taha, fetuʻutaki mo kinautolu

Akoʻanga fakafaitoʻo fakatekinikalé, taʻu ʻe 2.5

maheni ngāue taʻu 1.5

Lavaʻi ʻa e ngaahi kalasi fiká, saienisí

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻapi ako fakalotofonua?

ʻIo

ʻIo

ʻOku tupulaki hono fie maʻu ʻo e faʻahinga ngāue ko ʻení?

Tupulaki māmālie, fie maʻu lahilahi pē

Tupulaki vave, fie maʻu lahi ʻaupito

Ko e hā ʻa e totongi kae kamatá?

6000 ki he ngaahi meʻangāué

4000 ki he sivi tohi fakamoʻoni akó

Sitepu 3 Lau ʻa e sīpinga ko ʻení pea fakamatalaʻi fakanounou leva hoʻo ngaahi talí ʻi he kōlomu hono tolú. Manatuʻi, ko e akoako pē ʻeni. Te tau toki tānaki ha fakamatala totonu lahi ange ʻi he uiké ni. Ko hoʻo ʻosi pē, foki ki he kulupu tokolahi angé.

KO FĒ ʻA E NGĀUE ʻOKU HĀ NGALI LELEI TAHA KE NE ʻOMI ʻA E PAʻANGA HŪ MAÍ PEA FENĀPASI MO HOKU NGAAHI MĀLOHINGÁ MO E NGAAHI PŌTOʻI NGĀUÉ?

Sīpinga 1 (ʻEnisinia Me‘alele)

Sīpinga 2 (Tokotaha Ngāue Tekinolosia Fakafaitoʻo)

Ko Hoʻo Sīpingá

Ko e hā kuó u ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení? Ko e fē ʻoku ngali lelei taha kiate aú?

Siʻi ange ʻa e akó, siʻi ange ʻa e fakamolé, paʻanga hū mai feʻunga pē ke feau ʻa e ngaahi fie maʻú, siʻisiʻi ange hono fie maʻu.

Taimi lahi ange ke feʻunga, lahi ange ʻa e akó, lahi ange ʻa e fakamolé, lelei ange e paʻanga hū maí, fiemaʻua ʻaupito.

Lau:Ka hili ʻetau tānaki ʻa e fakamatala he uike ní, ʻe fie maʻu ke tau fai ha ngaahi fili. Te tau lava ʻo lotu mo lau hotau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ke tokoni kiate kitautolu. Manatuʻi: (1) ʻOku tau kamata ʻaki ʻa e lahi ʻo e paʻanga hū mai ʻoku fie maʻu ka tau moʻui fakafalala ai pē kiate kitautolú. (2) Pea tau fili leva ʻa e ngāue ʻoku tau fie maʻu ʻi he kahaʻú, ʻa ia te ne ʻomi ʻa e paʻanga hū mai ko iá. (3) Hili ia, te tau lava leva ke fili ʻa e ako pe ako ngāue te ne fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngāue ko iá.

ʻE founga fēfē haʻaku fakamatalaʻi ʻeku palani ngāué?

Lau:Te tau fakamatalaʻi ʻetau palani ngāué ki he kulupú ʻi he uike kahaʻú. Sai tau mamata ʻi he sīpinga ko ʻení pea tau akoako fakahoko leva.

Mamataʻi:“Ko ʻEku Palani Ngāué ʻi he Miniti ʻe Tolu” (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 22.)

Akoako Fakahoko:Tuʻu ki ʻolunga pea hoa mo ha taha ʻoku teʻeki ke ke akoako mo ia he ʻahó ni. Fakamatalaʻi ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e palani ngāué (ʻi he peesi 7–9) ke hangē pē ko hao palaní. Muimui ki he ngaahi sīpinga he vitioó. Kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha niʻihi ʻo e fakamatalá, ʻai fakafuofua pē.

  1. Fakamatala ʻi ha miniti ʻe taha hoʻo ngaahi fili ʻi he ngāué mo ia naʻá ke ʻeke ki ai fekauʻaki mo e ngaahi ngāué.

  2. Vahevahe ʻi ha miniti ʻe taha ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi naʻá ke faí.

  3. Fakamatala ʻi ha miniti ʻe taha pe ko e fē te ke fili ʻi he ngaahi ngāue ko ʻeni ke ke fili mei aí pea fakamatalaʻi hono ʻuhingá.

  4. Hili ia pea fakaʻaongaʻi ha miniti ʻe ua ke vakaiʻi ai ha fakamatala tokoni mei he tokotaha ko ʻeé. Fehuʻi ange: ʻE founga fēfē haʻaku ʻai ke toe lelei ange ʻa ʻeku palani ngāué? ʻE founga fēfē haʻaku fakamatalaʻi lelei ange ia?

  5. Mo fetongi tuʻunga pea tuku ki he tokotaha ko ʻeé ke ne fai ʻa e fakamatalá.

Aleaʻi:Talanoa mo e kulupú kotoa, fekauʻaki mo e founga te ke tānaki ai ʻa e fakamatalá he lolotonga e uiké pea mo e founga te ke fakamatalaʻi ai hoʻo palani ngāué ʻi he uike kahaʻú. Fai ha ngaahi fehuʻi mo fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi fakakaukaú.

Lau:Tānaki ʻa e fakamatalá ʻi he lolotonga ʻo e uiké pea fakahū ia ki he palani ngāué ʻi he peesi hono hokó. Talanoa mo e kakai tokolahi taha te ke ala lavá. Fai ha ngaahi fehuʻi lahi! Kapau ʻokú ke fie maʻu ha feituʻu lahi ange ke ke tohi ai, te ke lava ʻo toe tānaki mai ha palani ngāue ʻe taha ke ke fakaʻaongaʻi peesi 24.

KO ʻEKU PALANI NGĀUÉ: KO E HĀ ʻA E NGĀUE ʻE LAVA ʻO TOKONIʻI AU KE U MOʻUI FAKAFALALA PĒ KIATE AÚ?

Hiki ha faʻahinga ngāue ʻe tolu te ke fakakaukauʻi.

KOHAI ʻOKU ʻILO KI HE FAʻAHINGA NGĀUE KO ʻENÍ?

Hiki ha kakai ʻe toko 3–5 ke mou talanoa fekauʻaki mo e ngāué takitaha.

KO E HĀ HA NGAAHI FEHUʻI TE U FAI KI HE KAKAI KO ʻENÍ?

Ko e fiha nai ʻa e paʻanga hū mai te u ʻamanaki ki ai he māhina kotoa pē ʻi he taimi te u kamata aí? Ko e fiha nai ʻa e paʻanga hū mai fakamāhina te u ʻamanaki ki ai ʻi he hili haʻaku ngāue ʻi ha taʻu ʻe taha?

ʻE founga fēfē haʻaku feʻunga mo e faʻahinga ngāué takitaha?

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻapi ako fakalotofonua?

ʻOku tupulaki hono fiemaʻua ʻo e faʻahinga ngāue ko ʻení?

Ko e hā ʻa e totongi kae kamatá?

Ngaahi fehuʻi kehe?

KO FĒ ʻA E NGĀUE ʻOKU NGALI LELEI TAHA KE NE ʻOMI ʻA E PAʻANGA HŪ MAÍ PEA ʻOKU FENĀPASI MO HOKU NGAAHI MĀLOHINGÁ MO E NGAAHI PŌTOʻI NGĀUÉ?

Ko e hā kuó u ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení? Ko e fē ʻoku ngali lelei taha kiate aú?

ʻE founga fēfē haʻaku levaʻi fakapotopoto ʻeku ngaahi meʻa fakapaʻangá?

Lau: ʻOku kau ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻa e fakamole siʻisiʻi ange ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú mo e ʻi ai ha paʻanga ʻi he ʻakauní. ʻE lava ʻa e fakahū ha paʻanga ʻi he ʻakauní ʻo tokoni ke tau feau ʻa e ngaahi fakamole taʻe-ʻamanekiná pe tokoni ke tau matauhi kitautolu mo hotau fāmilí ʻi he taimi ʻoku siʻi ange ai ʻetau paʻanga hū maí ʻi heʻetau ʻamanakí. Ko ha konga ʻo e kulupú ni ʻa ʻetau tukupā ke fakahū ha paʻanga ʻi he uike kotoa pē, neongo pē ko e hā ʻene siʻisiʻi.

Aleaʻi: ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ko ha fakakaukau lelei ke fakahū ʻa e paʻangá ʻi ha pangikē. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei, hangē ko e taimi ʻoku māʻolunga ai ʻa e totongi koloá pe taʻepau ʻa e ngaahi pangikeé. ʻOku lelei ʻa e tūkungá ke fakahū paʻanga ʻi he pangikeé ʻi homou feituʻú? Ko fē ʻa e ngaahi pangikē ʻoku lelei taha ʻenau tupu ʻi he fakahū paʻangá?

Lau: Ko ha konga ʻe taha ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke ʻoua ʻe ʻi ai ha moʻua fakafoʻituitui. ʻOku faʻa lahi ange ʻetau fakamolé heʻetau ʻū nō fakatāutahá ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo totongí. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua fakatāutahá, pea ʻi he fakaʻau ke moʻui fakafalala ange pē kiate kitautolú, te tau fakasiʻisiʻi ai mo fakangata ʻa e moʻua fakatāutahá (neongo ʻe ngali fakapotopoto ange ʻa e moʻua fakapisinisí ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi).

ʻOku faʻa fakatupunga ʻe he ngaahi meʻa fakafaitoʻo fakatuʻupakeé ha ngaahi kavenga fakapaʻanga mafatukituki. ʻOku fa‘a lava ʻo tokoni ʻa e polokalama maluʻi moʻuí mo e tokangaʻekina ʻo e moʻuí ʻa e puleʻangá ke haofakiʻi mei he ngaahi kavenga ko ʻení. ʻE lava ke hoko ʻa e kau ʻi he maluʻi moʻuí mo e polokalama fakafaitoʻo ʻa e puleʻangá ko ha konga mahuʻinga hotau hala ki he moʻui fakafalala pē kiate kitautolú.

Aleaʻi: ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e maluʻí (hangē ko e maluʻi moʻui leleí mo e maluʻi moʻuí) ʻoku ala maʻu mo ʻaonga ange ʻi ha ngaahi maluʻi kehe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kautaha maluʻi ʻoku lelei pea taʻe-faitotonu ʻa e niʻihi. Ko e hā ʻa e ngaahi maluʻi lelei taha ke fili mei ai ʻi homou feituʻú?

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú?

Aleaʻi:Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú?

Lau:Lau ʻa e kupuʻi lea ʻi toʻomataʻú.

Aleaʻi:ʻE lava fēfē ʻo hoko ʻetau feinga ke maʻu ha ngāué ʻo tokoniʻi ha “taumuʻa māʻoniʻoni,” ʻo hangē ko e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní?

Lau:ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu. Naʻá ne folofola ʻo pehē, “Vakai, ko e ʻOtua au; pea ko e ʻOtua au ʻo e ngaahi mana” (2 Nīfai 27:23). Ko e taimi ʻoku tau kōpano ai, pe fakatapui, ʻetau ngaahi feingá ke tau ikuna ʻi heʻetau ngāueʻi ʻa e taumuʻa toputapu ʻo e hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolú, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālié. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí ʻaki ʻetau fakafanongo mo talangofua ki Heʻene ngaahi ueʻí, ʻe fakahoko leva ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi maná mo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ange ʻaki ʻetau ngāué ʻi ha meʻa te tau ala ʻo fai ʻiate kitautolu.

ʻE founga fēfē haʻaku teuteu ke maʻu ha nō PTFT?

Paaki