Ngaahi Pulusinga Kimuʻá
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní


Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Lipooti ʻO ʻEku Fakalakalaká

Fili ʻa e ngaahi fatongiá pea fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni.

TOKOTAHA TOKONÍ: Te tau lípooti ʻetau fakalakalaká he taimí ni. Lōpeti, te ke kamata?

LŌPETI: ʻOku lelei. Ko e ʻuluaki fehuʻi “Ko e Hā ʻoku ou fie maʻu ai ke u moʻui fakafalala ange kiate aú?” Sai, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí— tupu e tokolahi e fāmilí mo e lahi pea felemofafo e fatongiá—ko ia ʻoku ou fie maʻu ha ngāue lelei. ʻOku ou fuʻu fie maʻu ke u moʻui fakafalala pē kiate au ke tokangaʻi hoku fāmilí mo ngāue lelei ange ʻi hoku uiuiʻí.

LŌPETI: Ko e meʻa hono hokó ko e “Ko e hā e paʻanga hū mai ʻoku ou fie maʻu?” Naʻe lelei kiate kimautolu ke mau vakai ki he founga ʻo e patisetí. ʻOku mau fie maʻu ke liunga ua ia ʻi he meʻa ʻoku mau maʻu he taimí ní. Pea ʻoku sai pē ia; ʻe hoko ia.

LŌPETI: Hokó, “Ko e hā e faʻahinga ngāue ʻi he kahaʻú te ne ʻomi e paʻanga hū mai ko iá?” ʻOku ou ongoʻi lelei ʻaupito ki ha ngāue he liliu leá. ʻOku ou lea ʻi ha ongo lea fakafonua ʻe ua he taimí ni. Pea ʻoku lava pē ʻo feliliuaki e houa ngāué.

MEKALA: ʻOku ʻi he Lisi ʻo e Ngāue ke Fili Mei Aí?

LŌPETI: ʻIo, ʻoku ʻi ai. ʻOku fuʻu fiemaʻua ʻaupito pea ʻoku tupulaki vave.

LŌPETI: Ta ʻoku sai “Ko e hā ʻa e ako ngāue ʻoku ou fie maʻú?” ʻOku ou fie maʻu ke lelei ange ʻeku pōtoʻi leá. Tānaki atu ki ai, ʻoku ou fie maʻu ke ako ʻa e tekinolosiá mo ha ngaahi taukei fakapisinisi, foki. Ne u ʻilo foki ʻoku ou fie maʻu ha ako ngāue ka u maʻu ha ngāue.

KUEIMI: Kuó ke maʻu ha ʻapiako ʻokú ne fai kotoa ia?

LŌPETI: ʻIo! Pea ʻoku ʻi he Lisi ʻo e Ngaahi Ako mo e Ngaahi Polokalama ʻoku Manakoá ʻa e polokalamá mo e ʻapiakó fakatouʻosi. ʻOku ʻamanaki ke ako ki he polokalama Liliu Lea Māʻolunga Angé ʻi he Lingua Celeri. ʻOku nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue lahi, ako ngāue lelei, pea mo ha ngaahi fehokotakiʻanga lelei.

SENIĀ: Ko e hā hono fuoloa ʻo e polokalamá pea ʻoku fiha hono fakamolé?

LŌPETI: Ko ha polokalama taʻu ʻe ua, kau ai mo e ako ngāue. Te u lava ʻo meimei fakahoko ia ʻi he poʻulí, kae hoko atu e fua hoku uiuiʻí. ʻE lava ke ma totongi ha meimei vaeua, pea te u fie maʻu leva ha nō PTFT ki he toengá.

TOKOTAHA TOKONÍ: Ngali sai ia, Lōpeti. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai pe fehuʻi?

LŌPETI: ʻOku ou hohaʻa mo hoku uaifí ki hoku taimi mavahe mei he fāmilí, tautautefito ki hoku fatongia faka-siasí. Ka naʻá ma ʻeke ki he fānaú pea ʻoku poupou moʻoni ʻa e taha kotoa. ʻE lava ke liunga tolu heni ʻeku paʻanga hū maí.

TOKOTAHA TOKONÍ: Lipooti fakaʻofoʻofa ia. ʻOku ʻi ai ha fakamatala tokoni pe faleʻi kia Lōpeti?

SENIĀ: ʻOku ʻi ai ha meʻalele ke ke haʻu ai ki he akó, pea naʻá ke palani nai ha founga ke totongi ai ʻa e fakamole ko iá?

LŌPETI: Te u heka ʻi ha ngaahi pasi kehekehe ʻi heʻeku haʻú mo e fokí, pea ʻikai, kuo teʻeki ai ke u tānaki atu ia. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakamanatu maí.

KUEIMI: ʻOku ou tui te ke hoko ko ha tokotaha liliu lea lelei. ʻOku vave hoʻo fakakaukaú mo ke lea lelei. Te ke lava ʻo fai ha ngāue liliu lea he lolotonga hoʻo ʻi he akó ke tanumaki hoʻo taukeí?

LŌPETI: Ko ha fakakaukau lelei ʻaupito ia. ʻOku ʻoku ʻilo nai ʻe ha taha ʻa e founga ki aí?

Foki ki he peesi 82

Ko e Akó Ko e Kī ia ki he Faingamālié

Taufetongi hono lau ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení.

Foki ki he peesi 84

Ako Moʻoni ʻo e Moʻuí

ʻAi ha mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú ke nau lau leʻo lahi ʻeni kae vakai ʻa e toengá ki he fakamatala ʻi he peesi 85.

HENRY B. EYRING

ʻOku ʻomi ʻe he ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha holi ke ako. … Ko e fua totonu ia ʻo e moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Kapau te tau hoko atu ke fekumi ki he ʻiló ke tokoni lelei ange ai ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú, ko ha tāpuaki ia ʻoku mahuʻinga lahi. …

ʻOku poupouʻi maʻu pē ʻe he ʻEikí mo Hono Siasí ʻa e ako fakaʻatamaí ke ne fakatupulaki ʻetau malava ke ngāue Maʻana pea mo [ʻEne] fānaú. ʻOku ʻi ai Haʻane ngāue ke tau fakahoko takitaha, tatau ai pē pe ko e hā hotau talenití. Pea koeʻuhí ke fakahoko lelei ia, ʻe kau maʻu pē ai ʻa e akó, ʻo ʻikai tuʻo taha pē ʻi ha vahaʻa taimi nounou, kae hokohoko pē.

… Te tau lava ʻo ʻamanaki ke ʻiate kitautolu ʻa ʻEne ʻaloʻofá tuʻunga ʻi he lotú, ʻaukaí, mo e ngāue mālohí, mo e taumuʻa ke tauhi kiate ia. … ʻOku ʻuhinga [ʻeni] te tau ako vave ange mo tupulaki ʻi he potó ʻo mahulu atu ʻi he meʻa te tau lava ʻo fai ʻaki hotau ivi fakanatula ʻoku ʻikai faitokoniá. …

ʻOku totonu ke hoko ʻa e ako fakalaumālié ko e ʻuluaki meʻa ia ʻoku tau fakamuʻomuʻá. … ʻOkú ke mahuʻingaʻia ʻi he akó, ʻo ʻikai ngata pē ki he moʻui fakamatelié, ka ki he moʻui taʻengatá foki. Ko e taimi te ke ʻiloʻi lelei ai ʻa e foʻi moʻoni ko iá, te ke fakamuʻomuʻa leva ʻa e ako fakalaumālié kae ʻikai holoki ai ʻa e ako fakamāmaní. Ko hono moʻoní, te ke ngāue mālohi ange ʻi hoʻo ako fakamāmaní ʻi he meʻa naʻá ke mei fai taʻe kau ai ʻa e vīsone fakalaumālie ko iá. …

… ʻOku ʻafioʻi fakatouʻosi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te Ne fie maʻu ke ke faí mo e meʻa ʻe fie maʻu ke ke ʻiloʻi ke fakahoko ʻaki iá. Te ke lava ʻo ʻamanaki ʻi he loto-falala kuó Ne ʻosi teuteu ha ngaahi faingamālie maʻau ke ke ako ai. …

Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei tuku ʻetau akó. … Ko e moʻui moʻoni ʻoku tau teuteu ki aí ko e moʻui taʻengatá. … Ko e ʻetau tuí ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá, ko ʻetau Tamai Hēvaní, ke tau moʻui ʻi he faʻahinga moʻui ʻokú Ne ʻi aí. Te tau toetuʻu ʻi he Toetuʻú mo e meʻa kotoa pē ʻoku lava ke tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻi he lolotonga ʻo ʻetau ʻi he moʻui ko ʻení. Pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau lava ʻo akó te ne toe fakalahi ʻa ʻetau malava ke ngāué. …

ʻOku ou lotua ke mou ongoʻi ʻoku mou moʻua ke fakafetaʻi ki he Faiako Mataotao, ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou lotua ke mou ongoʻi ʻa e ngāue maʻongoʻonga ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ke mou fai maʻa ʻEne fānaú pea ke mou fakatokangaʻi ʻa e ngaahi faingamālie ke ako ʻa ia kuó Ne ʻosi teuteu maʻamoutolú. “Real-Life Education,” New Era, ʻEpeleli. 2009, 2–8)

Foki ki he peesi 85

Ko e Ako mo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻAi ha mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú ke ne lau leʻo lahi ʻeni, lolotonga ia ʻoku akoako hiki ʻe he kulupú ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he peesi 86.

DALLIN H. OAKS MO KRISTEN M. OAKS

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku tau tui ki he akó. … ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau tui fakalotú ʻoku totonu ke tau fekumi ki he potó ʻi he Laumālié pea ʻoku ʻi ai mo hotau tufakanga tauhi ke fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau ʻiló ki he lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. … ʻE lava ke fakahinohino mo fakamālohia ʻe Hono [Tamai Hēvani] Laumālié ʻa ʻetau ngaahi feinga ke ako pea mo mo toe lahi ange ʻa ʻetau malava ke mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní. …

Kuo pau ke fakatahaʻi ʻetau ngaahi feinga akó mo ʻetau moʻui taau fakatāutahá ka tau maʻu ʻa e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻOku kapusi ʻe he faiangahalá ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku mate ʻa e maama makehe ʻo e Laumālié pea poipoila mo e maama ʻo e akó. …

…ʻOku tau maʻu ʻa e talaʻofa ʻi he fakahā ʻo onopōní ʻe hanga taha pē hotau matá ki he nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e moʻui taau fakatāutahá, ʻe fakafonu hotau [sinó] “kotoa ʻaki ʻa e maama, pea ʻe ʻikai ke ʻiate [kitautolu] ha fakapoʻuli; pea ko e sino ko ia ʻa ia ʻoku fonu ʻi he māmá ʻoku ʻiloʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (TF 88:67). …

… Ko ia ko ha sitepu mahuʻinga ʻa e fakatomalá, ʻa ia te ne lava ʻo fakamaʻa kitautolu mei he angahalá tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he hala ʻo e akó kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi ki he māmá mo e moʻoní ʻo fou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke faiakó. …

ʻI heʻetau ngaahi fili fekauʻaki mo e akó, ʻoku totonu ke tau mateuteu ʻi heʻetau ngaahi fili fakaakó pea mo e niʻihi ʻoku fakafalala mai kiate kitautolú. ʻOku ʻaonga ke tau maʻu ha ngaahi pōtoʻi ngāue ʻe fakangāueʻi ai kitautolu ʻe ha niʻihi. Ko e akó ko ha meʻa pau ia ki heʻete maʻu ʻa e ongoʻi malu mo e lelei fakafoʻituitui.

ʻOku ʻamanaki mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí mo e ueʻi ʻa e Laumālié ke vakavakaiʻi ʻaki kitautolu mo e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá pea fili ʻa e faʻahinga ako ʻoku totonu ke tau fakahokó. … Lau ho tāpuaki fakapēteliaké, fakakaukau ki ho ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa te ke lava fakanatula ʻo faí, pea hoko atu hoʻo moʻuí. Fakahoko ʻa e sitepu ʻuluakí pea ʻe ava mai ʻa e ngaahi faingamālié. … ʻI he taimi ʻoku tokoni ai ʻa e ʻEikí, “ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa ke lelei ai ʻa [kitautolu]” (Loma 8:28). …

Mahalo te tau fāinga lahi ke lavaʻi ʻetau ngaahi taumuʻá, ka te tau tupulaki mei heʻetau fāinga ko iá ʻo tatau pē mo e lahi ʻo e ako ʻoku tau faí. Te tau maʻu ʻi he nofo taʻengata ka hoko maí, ʻa e ngaahi mālohi ʻoku tau fakatupulaki ʻi heʻetau lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá. …

Koe mahuʻinga tahá, ʻoku ʻi ai hotau tufakanga ke kei hokohoko atu ʻetau ako fakalaumālié ʻaki hono ako e folofolá mo e ngaahi tohi ʻa e Siasí pea mo e ʻalu ki he lotú mo e temipalé. ʻI heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻuí, te ne fakakoloaʻi kitautolu, fakatupulaki ʻetau malava ke akoʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, mo teuteuʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e akó, ke ngaohi kitautolu ke tau hoko ko ha mātuʻa mo ha kau tamaioʻeiki lelei ange ʻi he puleʻangá. … Ko e akó ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá; ko ha maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ia ke lelei ki he niʻihi kehé. (“Akó mo e Kāinglotú ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Liahona, ʻEpeleli 2009, 26–31)

Foki ki he peesi 86

Ngaahi Fakamatalá

Paaki