Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 17: Ko e Mālohi ʻo e Folofolá


Lēsoni 17

Ko e Mālohi ʻo e Folofolá

Talateú

Naʻe feinga lahi ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke faʻu mo tauhi ʻa e folofola te ne tāpuekina kitautolu he ʻaho ní. ʻI he lēsoni ko ení, ʻoku fakamanatu ai ki he kau akó ʻi heʻenau ako mo nofo maʻu ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻe lava ke nau maʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa Sētane, mapuleʻi honau hala ʻi he moʻui ʻi he māmaní, pea faifai pē ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 3:19–20; 5:21–22; ʻAmenai 1:14–17; Mōsaia 1:3–5; ʻAlamā 37:3–4, 8

Ko e mahuʻinga ʻo e folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻeke ki he kau akó pē te nau tali fēfē ʻa e fehuʻi ʻokú ne fokotuʻu maí:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“[ʻOku tau moʻua ʻi ha moʻua lahi] kiate kinautolu naʻa nau faitōnunga ʻi hono hiki mo tauhi ʻa e folofolá ʻi he ngaahi kuongá, ʻo faʻa aʻu pē ki hono fakahoko ha ngāue faingataʻa mo e feilaulau—ko Mōsese, ʻĪsaia, ʻĒpalahame, Sione, Paula, Nīfai, Molomona, Siosefa Sāmita, mo ha toe kakai tokolahi ange. Ko e hā ʻenau mahino ki he mahuʻinga ʻo e folofolá ʻa ia ʻoku totonu ke tau maʻu foki ʻe kitautolú? (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 32).

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe he kau faʻu tohi ko ʻení fekauʻaki moe mahuʻinga ʻo e folofolá ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo mo kitautolu ki ai?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau foki ki Selusalema ke maʻu mai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻo lau leʻolahi mei he 1 Nīfai 3:19–20 mo e 5:21–22 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá kia Līhai mo hono fāmilí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ení, ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e folofolá? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tauhi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi folofola mo e fekau ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá.)

Ke tokoni ki hono fakamālohia ʻo e moʻoni ko ʻení, fakamanatu ki he kau akó ʻi he hili e taʻu ʻe laui teau ʻa e aʻu ʻa Līhai mo hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fetaulaki ʻa honau hakó mo e kakai ʻo Seilahemalá (kau Mūlekí), ʻa ia naʻa nau fononga mei Selusalema hili ha taimi siʻi pē ʻa e mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻAmenai 1:14–17 mo e Mōsaia 1:3–5 pea fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e folofolá (kau Nīfaí) mo kinautolu naʻe ʻikaí (kau Mūlekí). (Fakatokangaʻi ange: Ke ako fekauʻaki mo e taukei ako folofoloa ʻo e “fakafehoanaki mo fakafaikehekeheʻi” vakai, Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú [2012],31.)

  • Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa naʻe aʻusia ʻe he kau Mūlekí koeʻuhí ko e ʻikai ke nau maʻu ʻa e folofolá? (Vakai foki 1 Nīfai 4:13.)

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau Nīfaí koeʻuhí ko ʻenau maʻu ʻa e folofolá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:3–4, 8, kae kumi ʻe he kalasí ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau Nīfaí mei he ʻū laʻi peleti palasá.

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau Nīfaí mei he ʻū laʻi peleti palasá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa ʻAlamā ʻi heʻene pehē ko e folofolá ʻoku “tokoni lahi ki he manatu ʻa e kakaí ni”?

Ke tokoni ke toe mahino ange ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ení, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko eni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoní kae kumi ʻe he kalasí ha ngaahi ʻilo makehe ke tānaki atu ki he founga ʻoku tokoni lahi ai ʻa e folofolá ki heʻetau manatú:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ ʻOku tokoni lahi ʻa e folofolá ki heʻetau manatú ʻi hono tokoniʻi ke tau manatua maʻu pē ʻa e ʻEikí pea mo hotau vā mo Ia pea mo e Tamaí. ʻOku nau fakamanatu mai ʻa meʻa naʻa tau ʻiloʻi ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku nau toe tokoni lahi ki heʻetau manatú ʻi ha natula kehe ʻi hono akoʻi kitautolu fekauʻaki mo ha ngaahi kuonga, kakai mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau aʻusia tonu. …

“ ʻOku toe fakalahi foki ʻe he folofolá ʻa ʻetau manatú ʻi hono fakamanatu mai e ngaahi meʻa ne tau ako pea naʻe ako ʻe he ngaahi toʻu tangata kimuʻá. Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu pe ʻikai tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ne fakaʻau ke mole ʻenau tui kiate Iá mo ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku nau ʻi heni aí” (“The Blessing of Scripture,” 33).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakalahi ai ʻe he folofolá ʻa ʻetau manatú?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tokāteline, tefitoʻi moʻoni pe talanoa ʻi he folofolá ne fakalahi pē toe fā ʻatā ai hoʻo manatu ki he ʻEikí pea mo ho vā mo Iá?

1 Nīfai 8:21–24, 29–30; 15:23–24; 2 Nīfai 3:12; 32:3; 33:4–5; Sēkope 2:8; 7:10–11; ʻAlamā 5:10–13; 31:5; 37:2, 8–10; Hilamani 3:29–30; 15:7–8

ʻOku ʻomi ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatala nounou ʻa e misi ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8). Hili iá pea ʻeke ki he kalasí ʻa e meʻa naʻe fakafofongaʻi ʻe he vaʻa ukameá pea mo e ʻuhinga naʻe hoko ai ko e konga mahuʻinga ʻo e meʻa-hā-maí. ʻO kapau ʻe fie maʻu, fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 8:21–24, 29–30.

Kole ki he kau akó ke kumi ʻi he 1 Nīfai 15:23–24 ʻo kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai kiate kinautolu ʻoku piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “piki maʻu” ki he folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻi he piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai pē te tau ʻauha fakalaumālie pea heʻikai lava ʻe he filí ʻo ikunaʻi kitautolu.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Tuku ke u fokotuʻu atu ko e pikitai ko ia ki he vaʻa ukameá ʻe kau ai, ʻi he konga lahi, ʻa e faʻa lotú, fakahoko maʻu pē, mo fakaʻaongaʻi fakamātoato e ngaahi folofola toputapú ko ha maʻuʻanga ivi falalaʻanga ʻo e moʻoni kuo fakahā maí pea ko ha fakahinohino falalaʻanga ki he fononga he hala hangatonu mo lausiʻi ki he ʻakau ʻo e moʻuí—ʻio ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Misi ʻa Līhaí: Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá”, Liahona ʻOkatopa 2011, 36).

Fakamatala ange ko e tokolahi ʻo e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻa nau akoʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki makehe ʻoku hoko mai kiate kinautolu ʻoku piki maʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Hiki e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako taki taha ke nau ako ʻa e folofola ʻe taha pe ua, ʻo kumi ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko ʻi hono ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Hili ko iá pea kole ki he kau akó ke nau tohi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e folofola ʻoku felāveʻi mo iá:

2 Nīfai 3:12

2 Nīfai 32:3

2 Nīfai 33:4–5

Sēkope 2:8

Sēkope 7:10–11

ʻAlamā 5:10–13

ʻAlamā 31:5

ʻAlamā 37:2, 8–10

Hilamani 3:29–30

Hilamani 15:7–8

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke aʻusia ai ha taha ʻo e ngaahi tāpuakí ni?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ʻe ha taautaha ʻo fai ʻi heʻene moʻui fakaʻahó ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá.

Kole ki he kau akó ke fakakaukau pe ʻoku lava ke lau ʻa e founga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e folofolá ko e piki maʻu ki he vaʻa ukameá.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau pea hiki ʻa e ngaahi meʻa pau ʻe lava ke nau fai ke piki maʻu ange ai ki he vaʻa ukameá pea kakato ange hono maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

ʻAlamā 37:38–46

Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakataumuʻa ki he moʻui taʻengatá.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Līhaí ʻa e meʻangāue mei he ʻEikí naʻe ui ko e Liahona. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:38–42 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e founga naʻe tāpuekina ai ʻe he Liahoná ʻa e fāmili ʻo Līhaí.

  • Naʻe fai tāpuekina fēfē nai ʻe he Liahoná ʻa e fāmili ʻo Līhaí?

  • Ko e hā naʻe fie maʻu mei he fāmili ʻo Līhaí kae lava ʻa e Liahoná ʻo ngāue lelei? (Naʻe ngāue pē ʻa e kāpasá ʻi he taimi naʻa nau tokanga ai ki hono ngaahi fakahinohinó mo fakamālohia ʻa e tuí mo e faivelengá. Vakai foki 1 Nīfai 16:28.)

Fakamatala ange naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ko e ngāueʻaki ʻo e Liahoná ko e “ ʻata” pē—ko e ʻuhingá ko e fakataipe—ʻo e founga ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e folofola ʻo e ʻOtuá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:43–46 kae kumi ʻa e kalasí ki he fakafehoanaki ʻe ʻAlamā ʻa e Liahoná pea mo e folofola ʻa Kalaisí.

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e folofola ʻa Kalaisí naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tokanga ki he folofola ʻa Kalaisí, ʻe tataki kitautolu ʻi he hala hangatonu ki he moʻui taʻengatá. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea ko e kapau ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻasi ai ʻi he veesi 45–46. Talaange ki he kau akó ko e ako ko ia ke ʻilo ʻa e fetuʻutaki ʻo e tupuʻangá-mo e-olá ko ha pōtoʻi mahuʻinga ia ʻe lava ke fakalakalaka ai ʻenau ako ʻa e folofolá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga ke tataki ʻi he “hala hangatonu” ki he moʻui taʻengatá?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tau ʻunu ai mei he lautohi ʻataʻatā pē ʻi he folofola ʻa Kalaisí kae kamata ke “tokanga” ki ai?

Fakaʻosi ʻaki ʻa e lēsoní hono fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ia mo fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻa ʻEletā Petinaá.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Ko ha tafe maʻu pē ʻo e vai moʻuí ʻoku lelei lahi ia ʻi he inu tātātaha peé.

“ ʻOkú ta lau fakaʻaho nai, ako, mo fekumi ʻi he folofolá ʻi ha founga ʻe lava ke ta piki maʻu ki he vaʻa ukameá … ? ʻOku tau vivili atu nai kimuʻa ki he matavai mapunopuna ʻo e vai moʻuí—ʻo falala ki he folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e ngaahi fehuʻi mahuʻinga eni kiate kitautolu kotoa ke tau fakalaulauloto ki ai ʻi he faʻa lotu” (“A Reservoir of Living Water” [Faeasaiti Fakaako ʻa e Siasí ki he kakai lalahi kei talavoú, 4 Fepueli, 2007], 7, lds.org/broadcasts).

ʻEke ange pē ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he kau akó ʻoku fie vahevahe ʻene fakamoʻoní ki ha founga kuo tāpuekina ai ia ʻi heʻene ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Poupouʻi ʻa e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi naʻe ʻeke ʻe ʻEletā Petinaá, pea fakaafeʻi ke nau muimui ki he ngaahi fakakaukau mo e ongo naʻa nau maʻu lolotonga ʻa e lēsoní kae ola lelei ai mo ʻuhingamālie ʻenau ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki