Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 23: Ko Hono Fakamovetevete mo Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí


Lēsoni 23

Ko Hono Fakamovetevete mo Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

Talateú

Naʻe fakamoveteveteʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fale ʻo ʻIsilelí he naʻa nau fakafefeka honau lotó kiate Ia, ka naʻá Ne talaʻofa ʻe tānaki kinautolu ʻi he kuonga fakaʻosí. Ko e ngaahi kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamahino mai ai kuo kamata ʻa e tānaki naʻe palōmesi fuoloa maí. Ko e fatongia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tāpuekina ʻa e ngaahi fāmili ʻi he māmaní ʻaki ʻa hono vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Laukonga Puipuituʻá

  • Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 79–82.

  • C. Scott Grow, “The Book of Mormon, the Instrument to Gather Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 33–35.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 22:3–5; 2 Nīfai 25:15–17; 3 Nīfai 5:24–26; 20:13, 29–31; 30:2

Ko hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako naʻe papi ului ki he Siasí pē kuó ne tokoniʻi ha taha ke kau ki he Siasí ke vahevahe ʻene aʻusiá. Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻe ala saiʻia ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Kole ki he kau akó ke nau kumi ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻe lava ʻo hoko ko ha fakalotolahi mo ha tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Kole ki he kau akó ke lau ʻa e 1 Nīfai 22:3–5 ke ʻilo pe ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai fekauʻaki mo e fale ʻo ʻIsilelí.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā naʻe “fakamovetevete” ʻa e fale ʻo ʻIsilelí?

Fakamatalaʻi ange ko e fakamoveteveteʻi ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ko ha kaveinga mahuʻinga ia kia Nīfai koeʻuhí naʻe kau hono fāmilí ʻi he konga ko ia ne fakamoveteveteʻí. Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolu ki he Ongo ʻAmeliká mei Selusalema koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakaí ʻi he fonua ko Siutá.

Fakamatala ki he kau akó ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi kikite fakafiemālie ʻokú ne fakapapauʻi mai ko e fale ʻo ʻIsilelí ʻe toe tānaki ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Hiki ʻa e ngaahi veesi folofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pea vahe ki he fānau akó takitaha ke lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá. Fakapapauʻi ʻoku lau ʻa e potufolofola takitaha. Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ako mo fakahoko ʻe he tokotaha kotoa kae lava ʻo kau ʻi hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.

2 Nīfai 25:15–17

3 Nīfai 5 :24–26

3 Nīfai 20:13, 29–31

3 Nīfai 30:2

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ako mo fakahoko ʻe he tokotaha kotoa kae lava ʻo kau ʻi hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? (ʻE malava ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ʻe niʻihi, ʻo kau ai eni: ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku nau tui ai kiate Iá, fakatomala, pea haʻu kiate Iá.)

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo lau ʻa e fakamatala ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915-85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Ko e hā ne fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? ʻOku mahino ʻa e talí; ʻoku mahinongofua; ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ki ai. Ne fakamoveteveteʻi ʻetau ngaahi kui ʻIsilelí koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, ʻuliʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, liʻaki ʻa e siasí, pea mavahe mei he puleʻangá. …

“Ko e hā leva ʻoku kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali pea mo e moʻui ʻo fenāpasi mo e meʻa kotoa naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Hono kakai fili ʻo e kuonga muʻá. … ʻOku kau ai e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, pea haʻu ki he puleʻangá. … Pea ʻe lava pē ke kau ai e fakatahataha ki ha feituʻu kuo tukupau mai pe ko ha fonua ʻo e moihū” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • Fakatatau kia ʻEletā Makongikī, ko e hā kuo pau ke fakahoko ʻe ha tokotaha ke kau ʻi he tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga naʻa nau kau ai mo kinautolu ʻi he tānaki ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻi he taimi naʻa nau tui ai ki he Fakamoʻuí, fakatomala, pea mo haʻu kiate Iá.

1 Nīfai 15:12–16; 22:8–12

ʻI he ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻomi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi fāmili ʻi he māmaní

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Līhai ʻa e talanoa heliaki ki he ʻakau ko e ʻolivé ke akoʻi hono fāmilí fekauʻaki mo e fakamovetevete mo e tānaki ʻo ʻIsilelí (vakai 1 Nīfai 10:12–14). Naʻe talaange ʻe Leimana mo Lemiuela kia Nīfai ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinaua ʻa e ngaahi akonaki ʻenau tamaí (vakai, 1 Nīfai 15:7).

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻo e 1 Nīfai 15:12–16. Fakaafeʻi e kalasí ke kumi pe ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ʻa Nīfai ki he fale ʻo ʻIsilelí.

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e talanoa heliaki ʻo e fuʻu ʻolivé ke mahino kiate kitautolu ʻa hono fakamovetevete mo e tānaki ʻo ʻIsilelí?

  • Fakatatau ki he veesi 13, ko hai te ne ʻave ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he toenga ʻo e hako ʻo Līhaí? (Kau Senitaile kuo nau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.)

Fakamatala ki he kau akó ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e foʻi lea Kau Senitaile ʻoku faʻa ʻuhinga ia kia kinautolu ʻoku ʻikai ke haʻu mei he faʻahinga ʻo Siutá pe ko e fonua ko Siutá. ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi kikite ʻe maʻu ʻe he kau Senitailé ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, 1 Nīfai 15:13) pea nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. ʻOku akoʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe hoko ko e fatongia ʻo e kau Senitaile ko ʻení ʻa hono ʻomai ʻa e ongoongoleleí ki he kotoa ʻo e māmaní.

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ʻuhinga ko ʻeni ʻo e Kau Senitailé, fakaʻaliʻali pea lau ʻa e fakamatala ko ʻeni meia ʻEletā Pulusi R. Makongikií:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Kuo tau fakakaukau ko e kau Siú [ʻa kinautolu ʻoku nofo] ʻi he puleʻanga ʻo Siutá pea mo honau hako totonú fakatouʻosi. … Pea kuo tau pehē, ʻi hono ngāue ʻaki ʻo e ʻuhinga ko ʻení, ko e kakai kehe kotoa pē ko e kau Senitaile, ʻo kau ai ʻa e toenga ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí kuo mole pea fakamoveteveteʻí. … Ko ia ai ko Siosefa Sāmita, ʻo e faʻahinga ʻo ʻIfalemí, … ʻa e Senitaile naʻe fakafou mai ʻi hono nimá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ko e kau Senitaile ia ʻoku nau ʻave ʻa e fakamoʻuí ki he kau Leimaná pea ki he kau Siú” (The Millennial Messiah [1982], 233).

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau ʻo e 1 Nīfai 22:8–12 kae kumi ʻe he kalasí ke ʻilo ʻa kinautolu ʻe tāpuekina pea fafanga ʻe he kau Senitailé (kāingalotu ʻo e Siasí) ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻI he lau ʻe he kau akó, ʻe lava ʻo tokoni ke fakamatala ko e kupuʻi lea “fakahā hono toʻukupú ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē” ʻi he veesi 10–11 ʻoku ʻuhinga ia ʻe fakahā ʻe he ʻEikí Hono mālohí ki he kotoa ʻo e māmaní.

  • Ko hai ʻe tāpuekina mo fafanga ʻe he kau Senitailé ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? (Hako ʻo Līhaí, kātoa e fale ʻo ʻIsilelí, mo e “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní.”)

  • Fakatatau ki he veesi 9–11, ʻe founga fēfē hono tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e “ngaahi faʻahinga” (ngaahi fāmili) ʻo e māmaní ʻi he ʻaho fakaʻosí? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI he ʻaho fakaʻosí, ʻe meʻangāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí ke tāpuekina ʻa e ngaahi fāmili ʻo e māmaní ʻaki ʻEne ongoongoleleí mo e ngaahi fuakavá.)

Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson

“Ko hotau fatongiá ke tokoni ke fakahoko e fuakava faka-ʻĒpalahamé. Ko e hako kitautolu naʻe tomuʻa fakanofo mo teuteuʻi ke tāpuekina ai e kakai kotoa ʻo e māmaní. … Hili ha taʻu ʻe 4,000 ʻo e talitali mo e teuteú, ko e ʻaho ʻeni naʻe poloʻi ke ʻave ai e ongoongoleleí ki he faʻahinga ʻo e māmaní. Ko e kuonga ʻeni naʻe talaʻofa ke tānaki ai ʻa ʻIsilelí. Pea kuo pau ke tau kau ai! ʻIkai ʻoku fakafiefia ia? ʻOku fakafalala mai e ʻEikí kiate kitautolu mo hotau ngaahi fohá—pea ʻokú Ne matuʻaki houngaʻia ʻaupito ʻi hotau ngaahi ʻofefiné—ʻoku nau hoko ko ha kau faifekau taau ʻi he kuonga mahuʻinga ko ʻeni ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí” (“Ngaahi Fuakavá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 88).

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku fēfē ʻa e ongo ʻa kinautolu ʻoku tānakí (kau papi uluí) fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau fai hono tānaki kinautolú (ʻa kinautolu ia kuo nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolú)?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo kau fakataha ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi hono vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi fāmili ʻi he māmaní?

3 Nīfai 16: 4–5; 21:1–7

Ko e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 21:1–7 pea kumi ʻa e fakaʻilonga ʻokú ne fakaʻilonga mai ʻa e kamata hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

  • Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he “ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolú” (veesi 2). ʻE lekooti nai ʻi fē ʻa ʻEne folofola ki he kau Nīfaí? (ʻI he Tohi ʻa Molomoná.)

  • Ko e hā ʻa e fakaʻilonga te ne fakaʻilonga mai ʻa e kamata hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻaho kimui ní? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakaʻilonga ia ʻoku fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻEne fuakava ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.)

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 3 Nīfai 16:4–5, pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻo makatuʻunga ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea mo e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻaho fakaʻosí.

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki hono fakahoko hono tānaki ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní? (Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi moʻoni ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó: ʻOku tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ʻilo ai ʻa e kakaí ki he Fakamoʻuí kae lava ai ke tānaki ʻa kinautolu kiate Ia.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson

“Ko hono pulusi mo tufaki ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kātoa kuo kamata hono tānaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsilelí pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava naʻá Ne fai mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻOku ʻikai ke tau akoʻi pē ʻa e tokāteline ko ení, ka ʻoku tau kau foki ai. ʻOku tau fai ia ʻi heʻetau tokoni ki hono tānaki ʻa e kakai fili ʻo e ʻEikí ʻi he tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

“ ʻOku mahuʻinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he ngāué ni. ʻOkú ne fakahaaʻi e tokāteline ʻo e tānakí. ʻOkú ne ʻai ke ako e kakaí ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, ke tui ki Heʻene ongoongoleleí, pea kau ki Hono Siasí. Ko hono moʻoní, kapau ne ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko e talaʻofa ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí” (“The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 80)

Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ha faʻahinga aʻusia naʻa nau maʻu ʻi heʻenau vakai ki he tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he kakaí ke nau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea tānaki mai ki Hono Siasí.

Poleʻo ʻa e kau akó ke nau tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻaki hono vahevahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha tokotaha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa hotau Siasí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki