Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 22: ‘Ke mou Hangē pē Ko Aú’


Lēsoni 22

“Ke mou Hangē pē Ko Aú”

Talateú

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa ʻEne kau ākongá ke nau muimui ki Heʻene tā sipingá. ʻI hono ako ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá Ne akonaki ki he kau Nīfaí ʻi he temipale ʻi Mahú, te tau lava ʻo ako ʻa e founga ʻe lava ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá. Naʻe lotua ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tui kiate Iá ke nau aʻusia ʻa e uouangataha mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe faʻu ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke nau hoko ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 27:21–22, 27

Hoko ʻo Hangē ko Sīsū Kalaisí

Kamata ʻaki ʻa e kalasí ʻa hono fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Elder Lynn G. Robbins

“ ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻiate kitautolu ʻoku hiki ha ngaahi lisi ʻo e meʻa ke faí ke fakamanatu mai e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ke fakahokó. Ka ʻoku tātātaha foki hano hiki ʻe he kakaí ia ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ke aʻusiá . Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ngāue ke faí, ko ha ngaahi ʻekitivitī pe meʻa ke fakahoko ka ʻe toʻo ia mei he lisí hili hono fakahokó. Ka ko e tuʻunga ke aʻusiá, he ʻikai pē ke toe ʻosi ia. He ʻikai lava ke fakaʻilongaʻi kuo ʻosi ha tuʻunga ke aʻusia. Te u lava ʻo ʻave hoku uaifí ʻo fakaʻeveʻevaʻi he efiafi Falaite ko ʻení, ʻa ia ko ha ngāue ia ke fai. ʻOku ʻikai tupukoso hake pē ʻeku hoko ko ha husepāniti leleí; ʻoku totonu ke hoko ia ko ha konga ʻo hoku natulá–hoku ʻulungāangá, pē ko ʻeku tōʻonga moʻuí” (“Ko e hā ʻa e Anga ʻo e Tangatá mo e Fefiné ʻoku Taau mo Kimoutolú” Ensign pe Liahona Mē 2011, 104).

  • Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau hoko ʻo pehē ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻa Hono Siasí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 27:21–22, 27 pea kumi ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga Nīfaí.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne kau ākongá ke nau faí pea mo aʻusiá? (Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ke nau fai ʻEne ngāué pea hoko ʻo hangé pē ko Iá.)

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ha konga ʻo ʻEne ngaahi ngāué kuó ke lava ʻo fakahoko?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea moʻuiʻaki ʻa hono ngaahi akonakí ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

3 Nīfai 12:1–16, 43–45; 13:1, 5–7, 16–18, 22–24, 33; 14:1–5, 21–27

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he malanga ʻa Kalaisi ʻi he temipale ʻi Mahú ʻa e founga ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“Ko e tangata maʻongoʻonga mo mohu tāpuekina mo fiefia tahá ʻa ia ʻoku ofi ʻene moʻuí ki he sīpinga ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻeni ia mo e koloa, mālohi, pe ngeia fakamāmaní. Ko e sivi moʻoni pē ʻo e maʻongoʻongá, mohu tāpuekiná, mo e fiefiá ko e tuʻunga ofi ʻo ha moʻui ke hangē ko e ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e hala totonú, ʻa e moʻoni kakató mo e moʻui mahutafeá” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 2).

  • Fakatatau kia Palesiteni Penisoni, ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau fili ʻa Sīsū Kalaisi ko e sīpinga ki heʻetau moʻuí?

Fakamanatu ki he kau akó ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki Heʻene kakaí ʻi he temipale ʻi Mahú, naʻá Ne fai ha malanga ʻo tatau mo ʻEne Malanga fakatohitapu ʻi he Moʻungá. Naʻe fakataumuʻa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá pea mo e temipale ʻi Mahú ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899--1973). ʻO ka fiemaʻu, fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea founga ʻoku ʻuhinga ki he ngaahi palani ʻoku ngāue ʻaki ke langa ha fale.

ʻĪmisi
President Harold B. Lee

“ ʻI he malanga ʻa e ʻEikí ʻi he Moʻungá, naʻá ne tala mai ai kia[te] kitautolu ʻi he fakahā ʻa hono ʻulungāangá, pea naʻe haohaoa ia, … pea ʻi heʻene fai ʻení, naʻá ne tuku mai ai ha founga ke tau moʻui ai” (Ngaahi Akonaki ʻ e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000],239).

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

3 Nīfai 12:1–12

3 Nīfai 12:13–16, 43–45

3 Nīfai 13:1, 5–7, 16–18

3 Nīfai 13:22–24, 33

3 Nīfai 14:1–5

3 Nīfai 14:21–27

Vaheʻi ʻa e kau akó ke nau taki taha ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ʻo lau pea kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke nau hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau fakaʻilongaʻí.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. ʻI hono fie maʻú pea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, te ke lava ʻo tānaki atu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení:

  • ʻE tokoni fēfē hono moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení ke ke hoko ai ʻo hangē ko Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻoku hoko ko ha fakatātā mahino ʻo e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni kuó ke ʻiló?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke nau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e taha pē lahi ange ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻi heʻenau moʻuí.

Sione 17:9–11, 20–23; 3 Nīfai 19:19–23, 28–29

Hoko ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló

Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí, naʻá Ne lotua ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua kuó Ne filí pea mo kinautolu te nau tui ki heʻenau ngaahi leá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke lau leʻolahi mei he 3 Nīfai 19:19–23, 28–29 . Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe lotua ʻe Sīsū ke tuku kiate kinautolu te nau tui kiate Iá.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau ako mei he lotu ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolu ke tau hoko ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he tuí, ʻe lava ke tau haohaoa pea hoko ʻo taha mo Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí.)

Ke tokoni ki he kau akó ke nau maʻu ha mahino lahi ange ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakamatalaʻi ange ʻoku lēkooti ʻi he Fuakava Foʻou ha lotu tatau mo ia naʻe fai ʻe Kalaisi ʻi he temipale ʻi Mahú. Kole ki he kau akó ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi veesi ko ení mo e Sione 17:9–11, 20–23. Fakaafeʻi ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ení pea fakakaukau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo kinautolu kiate kitautolú.

  • ʻOku tokoni fēfē kiate koe ʻa hoʻo ʻilo naʻe lotu ʻa Sīsū Kalaisi ki he Tamaí maʻa koe?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau aʻusia ʻo aʻusia ai ʻa e uouangataha ʻa ia ʻoku ʻi he vā ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau hoko ʻo taha mo Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“Ne aʻusia ʻe Sīsū ʻa e uouangataha haohaoa mo e Tamaí ʻaki ʻEne tukulolo ʻi he sino mo e laumālie fakatouʻosi ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe mahino ʻa e tāfataha ʻEne tokangá ki Heʻene ngāué he naʻe ʻikai ha lotosiʻi pe fakaveiveiua ʻiate Ia. Ne folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki Heʻene Tamaí ʻo pehē, ‘ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai ia’ (Sione 8:29). …

“Ko e moʻoni he ʻikai ke tau taha mo e ʻOtuá mo Kalaisi kae ʻoua kuo tau ʻai ke hoko Hona finangaló mo e meʻa ʻokú Na hōifua ki aí ko e meʻa ʻoku tau holi lahi ki aí. ʻOku ʻikai aʻusia ʻa e faʻahinga tukulolo ko iá ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, ka ʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, hili ha taimi, kapau te tau loto fiemālie ki ai, mahalo ʻe tonu ke pehē ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻo hangē ko e ʻiate Ia ʻa e Tamaí” (“That They May Be One in Us,” Ensign, Nov. 2002, 72–73).

  • Fakatatau kia ʻEletā Kulisitofasoni, ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau taha ai mo e Tamaí pea mo e ʻAló?

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke tuku ha kiʻi miniti siʻi ke nau hiki ʻenau ngaahi talí:

Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ʻEne angavaivai haohaoa ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní?

Ko e hā ha ngaahi founga te ke hoko ai ʻo angavaivai ange ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní?

Fakaʻosi ʻaki hoʻo vahevahe ho fakamoʻoní ko e angavaivai ki he finangalo ʻo e Tamaí ʻoku tau lava ai ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Laukonga ʻa e Kau Akó

Paaki