Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 25: Moʻui Māʻoniʻoni ʻi he Kuonga ʻo e Fai Angahalá


Lēsoni 25

Moʻui Māʻoniʻoni ʻi he Kuonga ʻo e Fai Angahalá

Talateú

ʻOku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakaʻauha ʻo e kakai mo e ngaahi kolo naʻa nau moʻuiʻaki ʻa e angahalá pea fakaʻatā ke ʻi ai ha ngaahi kautaha fufū. ʻI he taimi tatau, ʻoku toe akonaki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ke tau moʻui māʻoniʻoni neongo ʻoku tau moʻui ʻi ha ʻātakai fai angahala. ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻe ako ʻa e kau akó ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke nau kei māʻoniʻoni ai pē ʻi he māmani ko ʻení.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 37:21–22, 25–27; Hilamani 6:20–26, 37–40; ʻEta 8:18–26

ʻOku malava ʻe he ngaahi kautaha fufuú ʻo fakaʻauha ʻa e tauʻatāiná mo e ngaahi sōsaietí

Hiki ʻa e kupuʻi lea kelekele ʻo e fili ʻi he palakipoé pea ʻeke ki he kau akó ʻa hono ʻuhingá.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924-2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻE toʻu tupu, ʻoku mou tupu hake ʻi he kelekele ʻo e filí. ʻOku tau ʻilo mei he folofolá naʻe fai ha tau ʻi he langí pea naʻe angatuʻu ʻa Lusifā pea ‘lī ia ki tuʻa ki he māmaní’ mo hono kau muimuí [Fakahā 12:9]. ʻOkú ne fakapapau ke veteki e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea feinga ke puleʻi e ʻatamai mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kakai kotoa pē” (“Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 16).

  • Ko e hā ʻa e founga ʻoku tatau ai ʻa e moʻui ʻi he taimi ní mo e ʻi he kelekele ʻo e filí?

Fakamatala ange ko e lēsoni ko ení ʻokú ne vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e ʻātakai fai angahala ʻa ia naʻe moʻui ai ʻa e kau māʻoniʻoni ʻe niʻihi. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi sīpinga ʻa kinautolu naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tuí neongo hono ʻātakaiʻi ʻe he fai angahalá.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakamoʻoni ʻa Molonai ki hono fakaʻauha kakato ʻo e sivilaise ʻo e kau Nīfaí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e angahala naʻe hoko ai ke fakaʻauha ʻa e kau Nīfaí mo e kau Sēletí fakatouʻosi. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 8:18 mo e 21 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa naʻe makatuʻunga ai ʻa e fakaʻauha ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai e meʻa naʻa nau maʻú.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻAlamā 37:21–22, 25–27

Hilamani 6:20–26

ʻEta 8:18–26

Ko e hā ʻa e ngaahi kautaha fufū?

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ngāue ki aí mo ʻenau ngaahi taumuʻá?

ʻOku fēfē ʻenau fakapapauʻi ʻoku hokohoko atu ʻenau ʻi he māmaní?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e taha ʻo e ngaahi potu folofola ʻi he palakipoé pea kumi ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku hiki atú. Talaange ki he kau akó ʻe lava ke ʻikai maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻe tolu ko ení ʻi he potu folofola naʻa nau filí, ka ke nau kumi pē ʻa e meʻa te nau lavá. Hili ha taimi feʻunga, aleaʻi mo e kalasí ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé. Hili iá pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Mei hoʻo laukongá, ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa hono fakangofua ke ʻi ai ha ngaahi kautaha fufuú pea mo ʻenau tupulakí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku lava ʻe he ngaahi kautaha fufuú ʻo fakaʻauha ʻa e tauʻatāiná, ngaahi puleʻangá, mo e sōsaietí.)

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ko ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi kautaha fufū ʻi he ʻaho ní?

Ke tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení, fakaʻaliʻali ʻa e ongo fakamatala ko eni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994). Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi kinaua.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Ko e ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ʻoku kau ai ʻa e kau kengi, kau feʻaveʻaki faitoʻo konatapu taʻe fakalaó, mo e ʻū kulupu fai hia faʻufaʻu fakafāmili. Ko e ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ʻoku nau ngāue tatau mo e taimi ʻo e kau kaihaʻa ʻa Katianetoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. … ʻOku nau taumuʻa ke ‘fakapō, mo vete koloa, mo kaihaʻa, mo fai feʻauaki mo fai ʻa e faʻahinga angahala kotoa pē’ [Hilamani 6:23]” (M. Russell Ballard, “Standing for Truth and Right,” Ensign, Nov. 1997, 38).

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“ ʻOku ou fakamoʻoni ko e fai angahalá ʻokú ne mafola vave ʻi he tuliki kotoa ʻo hotau sōsaietí. (Vakai, T&F 1:14–16; 84:49–53.) ʻOku toe lelei ange hono faʻufaʻú, toe olopoto ange hono fakapulipulí, pea toe mālohi ange hono poupouʻí ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku holi ʻa e ngaahi kautaha fufū ki he tupulaki ʻi he mālohí, paʻangá, mo e māʻuiʻui ʻi he lāngilangí. … (Vakai ʻEta 8:18–25.)” (Ezra Taft Benson, “I Testify,” Ensign, Nov. 1988, 87).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakakau ai e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi kautaha fufuú ʻi heʻenau lekōtí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Hilamani 6:20, 37–40. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laukongá, ʻo kumi ʻa e faikehekehe ʻi he kau Leimaná mo e kau Nīfaí. (Fakatokangaʻi ange: Ko e fakafehoanakí mo e fakafaikehekeheʻí ko ha taukei ako folofola te ke lava ʻo fakamamafaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení [vakai, Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Fakahinohino maʻá e Kau Faiakó mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú (2012),31].)

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ení fekauʻaki mo hono fakangata ʻo e fai angahalá mo e ngaahi kautaha fufuú?

ʻAlamā 62:41; 4 Nīfai 1:42; Molomona 1:13–17, 19; 2:8, 14–15, 18–19; 3:2–3, 12, 22; Molonai 9:6, 22, 25–26

Ko e kei māʻoniʻoni lolotonga hono ʻātakaiʻi ʻe he fai angahalá

Talaange ki he kau akó naʻe fanauʻi ʻa e palōfita ko Molomoná ki he ʻātakai naʻe fakautuutu ai ʻa e fai angahalá ko e ʻomai ʻe he ngaahi kautaha fufū ko ʻení. Kole ki he kau akó ke nau ako ʻa e ʻū potu folofola ko ʻení pea kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e fakamatala ki he ʻātakai ʻo Molomoná: Molomona 1:13–14, 16–17, 19; 2:8, 14–15, 18. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha faʻahinga loto hohaʻa te ke maʻu ʻi hoʻo moʻui ʻi ha ʻātakai pehē?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 1:15 mo e 2:19 .

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tā sipinga ʻa Molomona lolotonga ʻa e kuonga fai angahala ko ʻení? (Lolotonga e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻo moʻui angatonu neongo ʻoku ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he fai angahalá.)

Tuku ange ha taimi ki he kau akó ke lau ʻa e Molomona 3:2–3, 12, 22 ke kumi pe ko e hā ha toe meʻa kehe ʻe lava ke nau ako mei he founga naʻe lava ai ʻa Molomona ʻo moʻui angatonu ʻi he kuonga ʻo e fai angahalá. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻilo fekauʻaki mo Molomoná, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko hai fua ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku hoko ko e tā sīpinga ʻo e moʻui māʻoniʻoni lolotonga ʻoku ʻātakaiʻi ʻe he fai angahalá? (ʻE lava ʻo kau ʻi he ngaahi talí ʻa ʻEta, Molonai, ʻĀpisi, pea mo e kakai naʻa nau tui ʻe ʻaloʻi ʻa Kalaisi, ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he 3 Nīfai 1.)

  • Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau feinga ke moʻui māʻoniʻoni ʻi ha māmani fai angahala?

Fakamanatu ki he kau akó ko e foha ʻo Molomona ʻa Molonai, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he kuonga tatau pē naʻe lahi ai ʻa e fai angahalá. Kimuʻa pea mate ʻa Molomoná, naʻá ne fai ha tohi kia Molonai, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Molonai 9. Kole ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e Molonai 9:6, 22, 25–26. Fakaafeʻi e kalasí ke fakakaukau ki he founga ʻoku tokoni ai ʻa e fakahinohino ʻa Molomona ʻi he ngaahi veesi ko ení ke tau moʻui māʻoniʻoni ai ʻi ha māmani fai angahala.

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ení ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau moʻui māʻoniʻoni ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau tui kia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, te tau maʻu ʻa e ivi ke moʻui māʻoniʻoni neongo hono ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he fai angahalá.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke sio ai ʻi ha taha ʻokú ne moʻui māʻoniʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e kuonga fai angahala ko ení?

  • Kuo tokoni fēfē hoʻo nofo tāfataha kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ke ke makehe ai mei he ngaahi tuʻunga angahalá pe faingataʻá?

Vahevahe ʻa e lea ko eni ʻa Sisitā Veisinia U. Seniseni, ko e tokoni palesiteni mālōlō ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha toe meʻa ʻe lava ke nau fai ke nau tuʻu maʻu ʻi he tuí mo e angamāʻoniʻoní:

ʻĪmisi
Virginia U. Jensen

“Ke tauhi ha tuʻunga tuʻu maʻu kiate kitautolu pea mo tokonia e niʻihi kehé ke nau tuʻu maʻu, kuo pau ke tō kakano ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi hotau ngaahi lotó pea akonekina ʻi hotau ngaahi ʻapí. … Akoʻi ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻaki ʻa e ʻaukai mo e lotu. Akoʻi kinautolu ko e tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻe maluʻi (fakalaumālie) ai kinautolu mei he māmaní. Akoʻi kinautolu ke nau talangofua. Akoʻi ke nau fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko e loto ʻo e tangatá. Akoʻi kiate kinautolu ko e founga pē ke tau toe foki ai ki hotau ʻapi faka-langí ko ʻetau ʻofa pea mo muimui ʻi he Fakamoʻuí pea mo fakahoko pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo e ngaahi fekaú. Ko e moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí ko e ngaahi meʻa tau ia ʻe lava ke ngāueʻaki ho fāmilí ke ikunaʻi ʻa e ngaahi mālohi kovi ʻa Sētané” (“Stand Firm,” Ensign, Nov. 2001, 94).

  • Ko e hā ha meʻa kuó ne ʻoatu ʻa e vilitaki mo e ivi ke ke talangofua ki he ʻEikí ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e angahalá?

Fakamatala ange ʻi he lolotonga e tau fuoloa ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá, naʻe pau ke matuʻuaki ʻe he kakaí ʻa e mālohi ʻo e faikoví kae lava ʻo maluʻi ʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako ʻa e ʻAlamā 62:41 pea kumi ʻa e ngaahi founga kehekehe naʻe tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e faingataʻá mo e fai angahalá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻu, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke nau moʻui māʻoniʻoni ʻi ha māmani fai angahala.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e potu folofola ko ení:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ ʻI ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa e taʻefaitotonú, ko e founga ke tau moʻui ai pea aʻu ʻo maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó, kuo pau ke tau poupou taʻe-veiveiua mo e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ke tau feinga ke tau angatonu ʻi he houa ʻo e ʻaho kotoa pē koeʻuhí ke ʻoua naʻa vaivai ʻa e makatuʻunga ʻo ʻetau falala ki he ʻEikí. …

“ ʻOku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú ka ko e founga ʻetau tali ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ʻa e potu folofola meia ʻAlamā. ʻI he hili ha tau fuoloa naʻe ‘loto-fefeka ʻaupito ʻa e tokolahi,’ kae ‘fakamolū ʻa e loto ʻo e tokolahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá,’ [ ʻAlamā 62:41]. Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi tuʻunga tatau ʻa e ngaahi tali ʻoku fehangahangai. … Ko e tokotaha kotoa pē ʻiate kitautolu ʻoku fie maʻu ke ʻi ai ʻetau fakamoʻoni tuʻu-pau ʻo e tuí ke tokoni kiate kitautolu ke tau mahiki hake ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko ko e konga ʻo e ʻahiʻahi fakamatelié ni” (“Where Do I Make My Stand?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2004, 18, 20).

Kole ki he kau akó ke nau toʻo ha kiʻi taimi ke hiki ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tukupā kuó ke fai ke ke tuʻu “taʻe-veiveiua mo e ʻEikí”?

Hili iá pea poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi ueʻi kuó ke maʻu mei he Laumālié fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke toe lelei ange ai hoʻo tauhi ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi ho fāmilí ke toe lelei ange ai ʻenau tauhi ki he ʻEikí?

Fakamoʻoni ko e taimi te tau vilitaki atu ai ʻi he tuí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí mo tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui māʻoniʻoni ʻi he ʻātakai ʻo e fai angahalá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki