Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 18: Teuteu ki he ʻAho Fakaʻosi ʻo e Fakamāú


Lēsoni 18

Teuteu ki he ʻAho Fakaʻosi ʻo e Fakamāú

Talateú

Ko e moʻui fakamatelié ni ko ha taimi ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. ʻOku fakamatala ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e meʻa ʻe hoko ki hotau laumālié ʻi he vahaʻa taimi ʻo e maté mo e Toetuʻú. ʻI he hili ʻa hono toe fakafoki hotau laumālié ki hotau sino moʻui taʻe-faʻa-maté, te tau tuʻu ʻi he ʻafioʻanga faifakamaau ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fakapapauʻi ai hotau pale taʻengatá heʻetau ngāué mo e ngaahi holi hotau lotó.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 34:32–34; 40:6–7, 11–14

ʻI he hili ʻa e maté, ʻoku ʻalu ʻa e kau māʻoniʻoní ki palataisi pea ʻalu ʻa e angahalá ki he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení he palakipoé kimuʻa pea fai e kalasí:

ʻE fēfē nai ʻa e kehekehe ʻa e moʻui ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha mahino fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻenau moʻui fakamatelié mo ʻikai ke nau tui ki he moʻui hili ʻa e maté, mei he kakai ʻoku nau maʻu ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ní?

Kole ki he kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení. Hili iá pea fakamanatu kiate kinautolu ʻoku tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke mahino kiate kitautolu ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui ʻi he māmaní mo akoʻi mai kiate kitautolu ʻoku ʻi ai ʻa e moʻui hili ʻa e maté.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 34:32–34 kae kumi ʻe he kalasi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAmuleki ki he kakai ʻo ʻAmonaihaá fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí.

  • Ko e hā ʻa e tokāteline mahuʻinga naʻe akoʻi ʻe ʻAmuleki fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻui ʻi he māmaní? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tokāteline mei he potu folofola ko ení, kau ai ʻeni: Ko e moʻuí ni ko e taimi ia ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e tokāteline ko ení ke mahino kiate koe ʻa e sīpinga ʻoku totonu ke ke tauhi ʻi hoʻo moʻui fakaʻaho ʻi he moʻui ʻi he māmaní?

Ke tokoni ke toe mahino ange ki he kau akó ʻa e tokāteliné ni, fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ko eni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ ʻOku mahino kuo tau haʻu ki he māmaní ke ako, ke moʻui, ke fakalakalaka ʻi heʻetau fononga taʻengata ki he haohaoá. Ko e niʻihi ʻoku nau ʻi he māmaní ʻi ha mōmeniti pē, ka ko e niʻihi ʻoku nau moʻui ʻi he māmaní ʻo fuoloa. Ko e meʻa fuá ʻa e tuʻunga lelei ʻetau moʻuí kae ʻikai ko e fuoloa ʻetau moʻuí” (“He Is Risen,” Ensign, Nov. 1981, 18).

  • Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakatokanga mai ai ʻe ʻAmuleki ke ʻoua naʻa toloi ʻa e ʻaho ʻo ʻetau fakatomalá?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia kae kumi ʻe he kalasí ʻa e ʻuhinga ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e tau toloí:

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

“ʻOku ʻi ai e fakatuʻutāmaki ʻo e foʻi lea ʻe ʻi ai pē ha ʻaho ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku ‘ʻikai ko e ʻahó ni.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u fakatomala ai.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u fakamolemoleʻi ai ia.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u lea ai ki haku kaungāmeʻa ʻo fekauʻaki mo e Siasí.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u kamata totongi ai ʻeku vahehongofulú.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho te u toe foki ai ki he temipalé.’ ‘ʻE ʻi ai pē ha ʻaho …’ ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí [vakai ʻAlamā 34:33-34]. … Ko e ʻahó ni ko e meʻaʻofa mahuʻinga ia mei he ʻOtuá. ʻE lava ke hoko ʻa e fakakaukau ‘ʻE ʻi ai e ʻaho te u’ ko ha kaihaʻa ʻo e ngaahi faingamālie ʻo taimí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá” (“Ko e ʻAho ní,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 89).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 40:6-7, 11-14. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laú, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Kolianitoní fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ki hotau ngaahi laumālié hili ʻetau maté. (ʻE lava tokoni ke ke fakamatala ko e taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻe ʻAlamā ʻa e kupuʻi lea “fakapoʻuli ʻoku ʻi tuʻá,” naʻe ʻikai ke ne ʻuhinga ki he tuʻunga fakaʻosi ʻo Sētané pea mo kinautolu ʻoku malaʻiá. Ka naʻá ne ʻuhinga ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e kau angahalá ʻi he vahaʻa taimi ʻo ʻenau maté mo ʻenau toetuʻú. ʻOku tau faʻa lave ki he tuʻunga ko ʻení ko e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié.)

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e kau māʻoniʻoní mo e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e angahalá ʻi he hili ʻa e maté? (Neongo ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kehekehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻI he vahaʻa ʻo e maté mo e toetuʻú, ʻe nofo ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi palataisi pea ʻe nofo ʻa e laumālie ʻo e kau fai angahalá ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu ko ʻetau ngaahi ngāue ʻi he moʻui fakamatelié te ne uesia ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he hili ʻa e maté?

2 Nīfai 9:12–13; Mōsaia 15:21–26; 16:6–11; ʻAlamā 11:40–45; 40:4–5, 19–24

ʻE toe fakafoki hotau laumālié ki hotau sinó ʻi he Toetuʻú

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi naʻe akoʻi ai ʻe ʻApinetai ʻa e Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kitautolu hili ʻa e maté. Ko e ngaahi tokāteline naʻá ne akoʻí naʻe fakamatala ki he meʻa ʻe hoko kiate kitautolu hili ʻetau ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, pe ko palataisi pe ko e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. Kole ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Mōsaia 16:6-11 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻApinetaí.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko kiate kitautolu hili ʻetau ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié? (Fakamamafaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Koeʻuhí kuo vete ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē pea maʻu ʻa e sino taʻe-faʻa-maté. ʻE maʻu ʻe he kau māʻoniʻoní ʻa e fiefia taʻengatá, pea ʻe ʻave ʻa e kau angahalá ki he malaʻia taʻengatá.)

Talaange ki he kau akó naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he tokolahi ʻo e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Toetuʻú pea naʻa nau fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻe ʻi aí. Hiki ʻa e ngaahi potu folofola ko ení ʻi he palakipoé (ʻikai ke kau ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku tānaki atú) pea vaheʻi ʻa e tokotaha ako taki taha ke ne lau ha taha ʻo e ngaahi potu folofolá. Fakapapauʻi ʻoku vaheʻi ʻa e ngaahi folofolá kotoa. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻenau potu folofolá, ʻo kumi ha toe ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e Toe Tuʻú.

2 Nīfai 9:12-13 (ʻE ʻi palataisi ʻa e laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní, pea ʻe ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ʻa e laumālie ʻo e kau angahalá. ʻE toe fakafoki ʻa e ngaahi laumālié ki honau ngaahi sinó pea ʻe hoko ko e ngaahi laumālie taʻe-faʻa-mate.)

Mōsaia 15:21-26 (ʻE ʻalu atu ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi he ʻUluaki Toetuʻú, ʻo kau ai mo kinautolu naʻa nau mate ʻi he tuʻunga taʻeʻilo pea mo e fānau īkí. ʻOku ʻikai kau ʻa e kau angahalá ʻi he ʻUluaki Toetuʻú.)

ʻAlamā 11:40-45 (Ko e kakai kotoa pē, angahala mo e māʻoniʻoni, ʻe fakatahaʻi honau laumālié mo honau sinó ʻi honau tuʻunga haohaoá pea te nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.)

ʻAlamā 40:4-5, 19-24 (ʻE ʻi ai ʻa e taimi ʻi he vahaʻa ʻo e maté mo e Toe Tuʻú ʻe ʻalu ai e ngaahi laumālié ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻI he hili iá, ʻoku ʻi ai ha taimi kuo fili ke toe fakafoki ai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kakai kotoa pē ki honau sino taʻe-ha-melé ʻo taʻengata pea te nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi.)

Tuku ha taimi ki he kau akó ke nau vahevahe ki he meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e Toe Tuʻú mei he folofola kuo nau laú. Fakakaukau ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e potu folofola ʻoku kāinga mo iá. ʻO ka fiemaʻu, fehuʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi ko ení ke toe loloto ange ai e mahino ʻoku maʻu ʻe he kau akó fekauʻaki mo e ngaahi potu folofola ko ʻení:

  • ʻOku fakamālohia fēfē he ngaahi moʻoni ko ení hoʻo tui ʻoku moʻoni ʻa e Toe Tuʻú pea ko e konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga ʻe lava ai ʻe ha fakamoʻoni ki he Toe Tuʻú ʻo tāpuekina kitautolu ʻi he moʻui ʻi he māmaní.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Naʻe lave ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ki he moʻoni ko ia ko e ʻOtua ko e Tamaí, ‘kuo ne fakatupu foʻou ʻakitautolu, ʻo fakatatau ki heʻene ʻaloʻofa lahi, ki he ʻamanaki moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he pekia’ (1 Pita 1:3; vakai foki 1 Tesalonaika 4:13–18).

“Ko e ‘ʻamanaki moʻui’ kuo foaki ʻe he toetuʻú ko ʻetau fakapapauʻi ia ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ʻetau moʻuí ʻa e maté ka ko ha sitepu mahuʻinga pē ʻi he liliu ʻetau fononga mei he moʻui fakamatelié ki he taʻe-faʻa-maté. ʻOku liliu ʻe he ʻamanaki lelei ko ʻení ʻa e fakakaukau kotoa ʻo e moʻui fakamatelié. …

“ʻOku ʻomai ʻe he mahino ʻo e toetuʻú kiate kitautolu ʻa e ivi mo e fakakaukau ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ʻoku tau takitaha fehangahangai mo iá pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, hangē ko e ngaahi tōnounou fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻoku tau omi mo ia ʻi he fāʻeleʻi kitautolú pe maʻu ʻi he lolotonga ʻo e moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e toetuʻú, ʻoku tau ʻilo ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ko ʻení!

“ ʻOku toe hanga foki ʻe he pau ʻo e toetuʻú ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻuhinga mālohi ke tuʻunga ai ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá he lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. …

“ ʻOku toe hanga foki ʻe heʻetau ʻilo ki ha toetuʻu ki he moʻui-taʻe-faʻa-maté ʻo ʻomi kiate kitautolu ha lototoʻa ke tau fehangahangai mo haʻatau mate—kau ai ha mate te tau lau naʻe hoko ʻoku teʻeki hokosia hono taimí. …

“ ʻOku toe hanga foki ʻe he pau ʻo e toetuʻú ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e māvae ʻi he moʻui matelié koeʻuhi ko ha mate ʻo ha taha ʻoku tau ʻofa ai. … ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi kotoa ki he ʻOtuá ki he pau ʻo e toetuʻú ʻo fakataimi pē ʻetau māvae ʻi he moʻui matelié ni pea ʻomi kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki lelei mo e ivi ke hoko atu” (“Resurrection,” Ensign, May 2000, 15–16).

  • Kuo fakaivia pe fakalotolahiʻi fēfeeʻi ko e ʻe he tuʻunga pau ʻoku ʻomi ʻe he Toe Tuʻú ke ke moʻui māʻoniʻoni ange?

Vahevahe ho fakamoʻoni fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e Toe Tuʻú.

ʻAlamā 5:15–21; 7:21–25; 41:2–6

Teuteu ki he Fakamāu Fakaʻosí

Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaiʻai ʻe ʻAlamā ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Seilahemalá ke nau teuteu ki he Fakamāu Fakaʻosí ʻaki ʻene kole ange ke nau sio loto ʻoku nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi. Fakaafeʻi e kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e ʻAlamā 5:15-21. Kole ki he kalasí ke kumi ʻa e meʻa naʻe kole ʻe ʻAlamā ki heʻene kau fanongó ke nau fakakaukau ki aí.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fehuʻi ʻa ʻAlamaá ʻoku ʻuhingamālie taha kiate koé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he fakamoʻoni ʻa ʻAlamā ʻi he veesi 21 fekauʻaki mo e meʻa ke tau fai ke fakamoʻui ai kitautolú? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE ʻikai lava ke fakamoʻui kitautolu kae ʻoua leva kuo fakamaʻa kitautolu ʻaki ʻa e taʻataʻa huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisí.)

Ke tokoni ke toe mahino ange ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko eni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

“ ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange pe ʻe fie maʻu he taimí ni ka ke kalangaʻaki ʻa e fakatomalá, pea naʻa mo e lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ou kalanga ai kiate kinautolu … ke nau tokanga ki he ngaahi folofola ko ʻeni ʻa hotau Huhuʻí. Kuó ne ʻosi fakahā mahino ʻeni he ʻikai ha meʻa taʻe-maʻa ʻe lava hū ki hono ʻaó. Ko kinautolu pē ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau faivelenga pea mo ʻosi fō honau kofú ʻi hono taʻataʻá ʻi heʻenau tui mo fakatomalá—he ʻikai ha toe taha te ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita [2013],93).

Kole ki he kau akó ke ako fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 7:21-25, pea fakaafeʻi ke nau kumi pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku totonu ke tau feinga ke fakatupulaki kae lava ke maʻa hotau kofú.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga pe tōʻonga moʻui naʻá ke ʻilo ʻi he ngaahi potu folofola ko ení ʻoku fuʻu mahuʻinga ke tau fakatupulaki ʻi heʻetau teuteu atu ki hono fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi honau lotó pe ʻoku teuteuʻi nai ai kinautolu ke nau feʻiloaki mo e ʻOtuá ʻi he Fakamāu Fakaʻosí. Poupouʻi kinautolu ke nau fakahoko ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke fakahoko ke hoko ai ʻa e ʻAho Fakamāú ko e ʻaho ʻo e fiefia.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki