Seminare ma Inisitituti
Lesona 7: O Le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia


Lesona 7

O Le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia

Folasaga

I le avea ai ma se soa i le Tusi Paia, o le Tusi a Mamona o se molimau i le paia o Iesu Keriso ma Lana matafaioi o le Faaola o le lalolagi. Ua toefuatai mai e le Tusi a Mamona upumoni manino ma taua na sa leiloloa mai le Tusi Paia. Pe a tatou suesue i le Tusi a Mamona, o le a faamaninoina lo tatou malamalama i aoaoga faavae i le Tusi Paia.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Esekielu 37:15–19; 2 Nifae 3:11–12; 29:3–10

O le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ua tuufaatasia o ni molimau ia Iesu Keriso

Fesili i tamaiti aoga po o le a le mea e mafai ona latou fai atu i se tasi e faaalia masalosaloga e uiga i le Tusi a Mamona ona ua uma ona tuuina mai ia i tatou le Tusi Paia.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 29:3–10 ma maka fuaitau na e faaalia mafuaaga a le Alii mo le saunia o le sili atu ma le tasi le tusi o tusitusiga paia.

  • O le a le mea na tau mai e le Alii e uiga ia i latou o e faaalia le masalosalo i tusitusiga paia e faaopoopo i le Tusi Paia?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le mea na tau mai e le Alii o Lona faamoemoega mo le faaalia mai o tusitusiga paia e faaopoopo atu i le Tusi Paia? (O tamaiti aoga e mafai ona tuuina mai ni tali eseese, ae tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e molimau faatasi ia Iesu Keriso.)

  • O a mea ua e aoaoina mai lenei savali e fesoasoani ia te oe ia malamalama ai i le taua o le i ai o nisi molimau faaletusi paia?

Ina ia faateleina le malamalama o tamaiti aoga i le ala e galulue faatasi ai le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e molimau ia Iesu Keriso, faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O molimau faatusipaia e faamaonia e le tasi le moni o le isi. O lenei manatu sa faamalamalamaina mai i aso ua leva ina ua tusia e se perofeta e faapea o le Tusi a Mamona sa ‘tusia ina ia outou talitonu [i le Tusi Paia]; afai tou te talitonu i [le Tusi Paia], tou te talitonu foi i [le Tusi a Mamona]’ [Mamona 7:9]. E faasino le tasi tusi i le isi tusi. O tusi taitasi e taufai avea ma molimau faapea o loo soifua le Atua ma o loo fetalai mai i Ana fanau e ala i faaaliga i Ana perofeta.

“O le fiafia i le Tusi a Mamona e faateleina ai le fiafia o se tasi i le Tusi Paia, e faapena foi i le isi itu. O tusitusiga paia o le Toefuataiga e le faatautava i le Tusi Paia; ae latou te lagolagoina le Tusi Paia” (“Molimau Faatusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 43).

  • O le a le mea e faapitoa le taua ia te oe i le faamatalaga a Peresitene Nelson i le sootaga i le va o nei tusi e lua o tusitusiga paia, ma aisea?

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o le perofeta o le Feagaiga Tuai o Esekielu na vavalo mai faapea o le laau a Iuta ma le laau a Iosefa o le a tuu faatasia. (tagai Boyd K. Packer, “Tusitusiga Paia,” Liahona, Ian. 1983, 51). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Esekielu 37:15-19.

  • O a mea ua suitulaga ai na laau? (Pe a manaomia, faamatala atu faapea o le “laau a Iuta” e faatatau i le Tusi Paia ma le “laau a Efaraima” i le Tusi a Mamona.)

  • O le a sou manatu i le uiga o nei laau e lua po o tusi o tusitusiga paia “ona avea lea ma laau e tasi i lou lima”? (fuaiupu 17, 19).

Ina ia fesoasoani e tali lenei fesili, faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Faamatala atu faapea ae toeitiiti lava fai e Peresitene Packer lenei saunoaga, na lolomiina e le Ekalesia ni lomiga fou o le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia. O tusi taitasi na maua ai vaefaamatalaga ma isi mau fesoasoani na e faatatau i le isi tusi, ua tuufaatasia ai [tusi] e lua i se auala fou. Valaaulia tamaiti aoga e faalogo mo faamanuiaga na e avanoa ia i latou o e suesue faatasi i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona.

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O le laau po o le talafaamaumau a Iuta … ma le laau po o le talafaamaumau a Efaraima … ua femolimauai nei; ao e suesue mai le isi tusi; o le a faamalamalama oe e le isi. Ua tasi ia tusi i o tatou lima. Ua faataunuuina nei le valoaga a Esekielu.

“I le mavae ai o tausaga, o le a faatupuina mai e nei tusitusiga paia ni augatupulaga faamanuiaina o ni Kerisiano faamaoni, ua latou iloa le Alii o Iesu Keriso, ma ua latou mananao e usiusitai i Lona finagalo. …

“… O le a tatalaina faaaliga i [augatupulaga fou] ae e leai lava se isi i le talafaasolopito o le lalolagi na tatalaina i ai. Ua tuuina nei i o tatou lima o laau a Iosefa ma Iuta. O le a latou atiina ae se talalelei e aoao ai e sili atu nai lo mea na maua e o latou augatama. O le a ia i latou le molimau o Iesu o le Keriso, ma o le a latou agavaa e folafola atu o Ia ma puipuia o Ia” (“O Tusitusiga Paia,” Liahona, Ian. 1983, 104).

  • O a faamanuiaga ua avanoa pe a tatou suesue faatasi le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia o se tusi e tasi? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le aoaoga faavae lenei: Pe a tatou suesue faatasi i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, tatou te maua se molimau sili atu faapea o Iesu o le Keriso.)

  • Ua faapefea e le suesueina faatasi o le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia ona faateleina lou malamalama ma le molimau ia Iesu Keriso?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 3:11-12. (Atonu e fesoasoani le faamanino faapea o nei fuaiupu o ni vaega o se valoaga a Iosefa i Aikupito. I nei fuaiupu na taua ai e Iosefa ni tusi se lua—o le tusi na tusia e tupuaga o Iosefa o le Tusi a Mamona, ma le tusi na tusia e tupuaga a Iuta o le Tusi Paia.)

  • O le a le aafiaga o le a faia e le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia i le lalolagi ao “tutupu faatasi” nei tusi e lua? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai manatu nei: O tusi o le a tausese ai aoaoga faavae sese, faatoilaloina fefinauaiga, ma faatuina le filemu.)

Fai i tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona mafai ona latou faaaoga faatasi le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia e faamalosia ai a latou molimau ma le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu ma lagona. Uunaia foi i latou e faatino soo se uunaiga latou te maua.

1 Nifae 13:23–29, 35–36, 38–41

O upumoni manino ma taua ua toefuatai mai

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o le Perofeta o Iosefa Samita na poloaiina e le Alii e fai se toe iloiloga musuia o le King James Version o le Tusi Paia. O lenei toe iloiloga ua taua o le Faaliluga a Iosefa Samita. Faaali atu ma faitau le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita (1805-44):

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Ou te talitonu i le Tusi Paia i le faitauina mai i tusitusiga a uluai tusiupu. O le au faaliliu le magafagafa, o le au tusitusi faatamala, po o ositaulaga taufaasese ma le le faamaoni ua latou faia mea sese e tele” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 207).

  • Aisea na manaomia ai se toe iloiloina musuia o le Tusi Paia?

Faamanatu i tamaiti aoga na maua e Nifae se faaaliga i le oo mai o le Tusi Paia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:23-25. Fai i le vasega e vaavaai mo le faamatalaga a Nifae o le Tusi Paia ina ua uluai tusia.

  • O a mea na aoao atu e le agelu ia Nifae e uiga i le Tusi Paia ina ua faatoa fatuina muamua? (Na “i ai i totonu feagaiga a le Alii,” na “ua aoga tele ai,” ma na “i ai le atoatoa o le talalelei a le Alii.”)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 13:26–28, ma vaavaai mo mea na aoao e Nifae o le a tupu i le Tusi Paia ma po o a mafuaaga.

  • O a mea na fai e le lotu tele ma le inosia i le Tusi Paia? (Faamamafa atu faapea o le lotu tele ma le inosia e le o se lotu faapitoa po o se faalapotopotoga ae nai lo lena o se faaupuga e faatatau ia i latou uma o e faasaga tau ia Keriso [tagai 1 Nifae 13:4–9; 14:10].)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 27, aisea na aveesea ai nei vaega manino ma taua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:29 ao vaavaai le vasega mo taunuuga o vaega manino ma taua ua aveesea mai le Tusi Paia.

  • O le a le mea na tupu, o se taunuuga o le aveeseina o aoaoga manino ma taua a le Alii mai le Tusi Paia?

  • O le a le faamaoniga ua e vaaia i le lalolagi o le aso faapea “ua matua toatele lava ua tautevateva” o se taunuuga o le leai o ni upumoni manino ma taua?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai le 1 Nifae 13:35–36, 38–41 ao vaavaai le vasega mo le fofo a le Alii i lenei faafitauli.

  • O le a le mea o le a faia e le Alii e foia ai faafitauli na mafua mai le aveesea o upumoni manino ma taua mai le Tusi Paia?

  • I le faaopoopo atu i le Tusi a Mamona, o a “isi tusi” na aumaia e le Alii o se vaega o le Toefuataiga? (Uunaia tamaiti aoga e tusi se faamatalaga puupuu ia latou tusitusiga paia faapea o “isi tusi” e mafai ona aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, Penina Tautele, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 40, e faapefea e le Tusi a Mamona ma “isi tusi” ona foia faafitauli na mafua mai le aveeseina o vaega manino ma taua o le Tusi Paia? (E tatau ona malamalama tamaiti aoga i le mataupu faavae lenei: O le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia o aso e gata ai ua fesoasoani e faatuina le moni o le Tusi Paia ma toefuatai mai upumoni manino ma taua na aveesea mai ai.

Ina ia faaalia pe faapefea ona faamaonia e le Tusi a Mamona lo tatou malamalama i aoaoga ma mataupu faavae i le Tusi Paia, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Tad R. Callister, lea na auauna atu i le Au Peresitene o le Fitugafulu:

Ata
Elder Tad R. Callister

“O le Tusi Paia o se molimau e tasi ia Iesu Keriso; o le Tusi a Mamona o le isi lea. Aisea e matuai taua ai lenei molimau lona lua? Atonu o le a fesoasoani le faataitaiga vaaia lenei: E fia ni laina sasao e mafai ona e tusia e ui atu i se vaega se tasi i luga o se fasipepa? O le tali e le mafaitaulia. A faapea la mo se taimi, o lena vaega e tasi ua faatusa i le Tusi Paia, ma o le faitau selau o na laina sasao e tusia e ui atu i lena vaega e faatusa i faauigaga eseese o le Tusi Paia, ma o na faauigaga taitasi e faatusa i ekalesia eseese.

“Ae peitai, o le a se mea e tupu, pe afai e i ai se vaega lona lua i luga o lena fasipepa, e faatusa i le Tusi a Mamona? E fia ni laina sasao e mafai ona e tusia i le va o nei vaega e lua: le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona? E na o le tasi lava. E na o le tasi le faauigaga o aoaoga faavae a Keriso e mafai ona i ai ona o le molimau a nei molimau e toalua.

“Ma ua faafia ona fai le Tusi a Mamona ma se molimau faamaonia, faamanino, ma autasi o aoaoga na aoaoina i le Tusi Paia, o lea la e na o le “tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga” (“O le Tusi a Mamona—o se Tusi Mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 75).

  • Aisea e taua ai le maua uma o le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia o ni molimau i aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso?

Valaaulia ni tamaiti aoga e tuuina mai ni molimau ma faasoa mai ni faataitaiga pe na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou ia sili atu le malamalama i le Tusi Paia po o le latalata atili atu ai i le Faaola.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi