Seminare ma Inisitituti
Lesona 21: O Le Afio Mai o Iesu Keriso


Lesona 21

O Le Afio Mai o Iesu Keriso

Folasaga

O tulaga ma mea e tutupu e fesootai ma le asiasiga a Iesu Keriso i le Atu Amerika o se mamanu o Lona Afio Mai Faalua. O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga mataupu faavae mai le Tusi a Mamona ia sili atu ai le saunia mo le “aso tele ma le matautia” 3 Nifae 25:5 pe a toe afio mai Keriso.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Helamana 14:20–30; 16:1–5; 3 Nifae 9:1–5, 12–14; 10:12

E tuuina mai faailoga e fesoasoani ai ia i tatou e talitonu ma saunia mo le Afio Mai Faalua o le Alii

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai ni faataitaiga o mea na tutupu ma gaoioiga i o latou olaga na manaomia ai le sauniaina (mo se faataitaiga, o se misiona). Ona fesili atu lea:

  • O le a le eseesega na faia e lau sauniuniga i lou aafiaga atoa lava?

  • E faapefea i lou manatu ona ese le aafiaga pe ana e le saunia?

Faaali atu le fuaitau lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele. Fai i le vasega e faalogo mo mea ua aoao mai e Peresitene Benson e mafai e le Tusi a Mamona ona fesoasoani ai ia i tatou e saunia mo:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Ua tatou maua i le Tusi a Mamona le ala tatou te sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua. O se tasi o vaega tele o le tusi ua faatatau tonu i ni nai tausaga a o lumanai le afio mai o Keriso i Amerika. E ala i le suesueina ma le totoa o lena vaitau, e mafai ai ona tatou iloa le mafuaaga na faaumatiaina ai nisi i faafanoga matautia na muamua atu i Lona afio ifo, ma po o le a foi le mea na mafai ai ona o atu isi ma tutu i le malumalu i le laueleele o Nuumau ma pa’i atu o latou lima i manu’a o Ona lima ma Ona vae” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 140).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Benson, aisea e tatau ai ona tatou suesue ma le faaeteete tala o le Tusi a Mamona i le asiasiga a Iesu Keriso i Lona nuu i le Atu Amerika? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapea, e ala mai le suesueina o tala i le Tusi a Mamona o mea na tutupu i le asiasiga a Iesu Keriso i le Atu Amerika, e mafai ai ona tatou aoao se mamanu mo le sauniaina mo le Afio Mai Faalua.)

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo mataupu ma aoaoga faavae ao latou suesue i le tala i le asiasiga a le Faaola i le Atu Amerika lena o le a fesoasoani ia i latou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua.

Faamanatu i tamaiti aoga faapea ao lumanai le soifua mai o le Faaola, na valoia e Samuelu le sa Lamana faailoga na o le a oo mai faatasi ma le soifua mai ma le maliu o le Faaola. Fai i tamaiti aoga e vaai faavave i le Helamana 14:20–27 ma faailoa mai faailoga o le maliu o Keriso.

  • O a nisi faailoga na tau atu e Samuelu i sa Nifae o le a oo mai faatasi ma le maliu o Iesu Keriso?

Tofi le afa o tamaiti aoga e faitau le Helamana 14:28–30 ao faitau e le isi afa le Helamana 16:4–5. Fai ia i latou e vaavaai mo mafuaaga o le a tuu atu ai nei faailoga i sa Nifae. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faapitoa lava le tulimatai i vaega o fuaitau “i le faamoemoe ia …”

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea e tuu mai ai e le Alii faailoga? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: E saunia e le Alii faailoga ma vavega ina ia mafai ona tatou talitonu ia te Ia ma ia faaolaina. Mafaufau e tusi le aoaoga faavae lenei i le laupapa.)

  • O le a le mea ua tau mai e le Helamana 14:29 o le a tupu ia i latou e le talitonu i faailoga ma vavega? (O se faamasinoga amiotonu o le a oo mai i luga ia i latou.)

Faamatala atu faapea i le tala o loo maua i le 3 Nifae, o faailoga ma vavega folafolaina—e aofia ai le faatafunaina e muai tauina mai ai le maliu o le Faaola—na amata ona faataunuuina. Fai i ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 3 Nifae 9:1–5, 12–14; 10:12 ao vaavaai le vasega mo mea na tutupu ia i latou na talitonu i savali a Samuelu ma Nifae ma mea na tutupu ia i latou na le talitonu.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea na faaumatia ai nisi o tagata? Aisea na faasaoina ai nisi?

Faasino atu o soo o Iesu Keriso i le aso ua aoaoina e vaavaai mo faailoga na o le a muamua mai i Lona Afio Mai Faalua. Fai i tamaiti aoga e talanoaina pe faapefea e le malamalama ma le iloaina o faailoga o le Afio Mai Faalua, na valoia e perofeta, ona mafai ona fesoasoani i tagata o le Ekalesia i le aso ia sili atu le saunia ai mo Lona afio mai.

3 Nifae 11:1-17

Saunia e fetaiai ma le Faaola

Faaali atu se ata o Iesu Keriso ua faaali atu i sa Nifae. Ao iloilo e tamaiti aoga le tala i le asiasiga a le Faaola i sa Nifae, uunaia i latou e vaavaai mo faamanuiaga na maua e i latou na talitonu i faailoga o le maliu o le Alii ma saunia mo Lona afio mai.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 3 Nifae 11:1-12.

  • Na faapefea e le talitonu i faailoga folafolaina o le afio mai o le Alii ona saunia tagata mo lenei aafiaga?

  • O le a le auala e mafai ai e nei fuaiupu ona faamanatu ia i tatou lo tatou lava manaomia ia saunia?

Valaaulia tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 3 Nifae 11:13–17 ma vaai faalemafaufau i le lagona o le i ai i lena taimi.

  • E faapefea ona mafai e lenei aafiaga ona suitulaga i le finagalo o Iesu Keriso mo i tatou taitoatasi? (O tali e tatau ona atagia mai ai le mea moni lenei: Ua valaaulia e Iesu Keriso tagata uma ia o mai ia te Ia ma maua se molimau o Ia o le Atua o le lalolagi atoa.)

  • O a auala e mafai ai e nei mea na tutupu ona tutusa ma mea o le a tutupu i le Afio Mai Faalua o Iesu?

  • O a mea e mafai ona e fai e mulimuli ai i le valaaulia a le Faaola ina ia e saunia e tu i luma o Ia i se aso?

Faaiu i le faaali atu o le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E faapefea pe afai o taeao le aso e afio mai ai o Ia? Afai sa tatou iloa o taeao le aso tatou te faafetaia’i ai i le Alii—e ala i lo tatou oti faafuasei, po o Lona toetu faafuase’i mai foi—o le a sa tatou mea e fai i le aso? O a ni mea o le a tatou ta’uta’u atu? O a ni mea o tatou faia o le a tatou tuua? O a ni o tatou toatuga o le a faaleleia? O a ni faamagaloga tatou te tuuina atu? O a ni molimau o le a tatou faia?

“Afai o le a tatou faia na mea i lena taimi, aisea e le fai ai nei loa? Aisea e le saili ai le filemu manu o mafai ona maua?” (“Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua ,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 9).

  • Aisea e taua ai le saunia o outou lava e pei o le afio mai o le Alii o taeao?

Valaaulia tamaiti aoga e saili ma tali atu i uunaiga a le Agaga ao latou saunia e feiloai ma le Alii.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi